Pregled bibliografske jedinice broj: 22303
Ribolovno gospodarenje Podunavljem
Ribolovno gospodarenje Podunavljem // Slatkovodno ribarstvo Hrvatske na pragu novog tisućljeća / Opačak, Anđelko (ur.).
Osijek: HGK Županijska komora Osijek, 1999. (predavanje, domaća recenzija, sažetak, stručni)
CROSBI ID: 22303 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Ribolovno gospodarenje Podunavljem
(Fishery management in the Danube catchment area)
Autori
Treer, Tomislav ; Safner, Roman ; Aničić, Ivica ; Kolak, Andrea
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni
Izvornik
Slatkovodno ribarstvo Hrvatske na pragu novog tisućljeća
/ Opačak, Anđelko - Osijek : HGK Županijska komora Osijek, 1999
Skup
II. Nacionalno znanstveno-stručno savjetovanje s međunarodnim sudjelovanjem
Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 08.04.1999. - 09.04.1999
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
sportski ribolov; komercijalni ribolov; ekološke rekonstrukcije; podunavske zemlje-međusobna suradnja
(sport fishing; commercial fishing; ecological reconstructions; Danube basin countries-mutual cooperation)
Sažetak
Ribolovno gospodarenje Dunavom različito je u njegova tri područja. U gornjem toku prevladavaju problemi sportskog ribolova i ekoloških rekonstrukcija, u srednjem toku im se u nekoj mjeri pridružuje i problematika komercijalnog ribolova, a čija važnost dolazi do izražaja u donjem toku. Ove razlike nisu toliko posljedica veličine korita koliko su to ekonomske razvijenosti pojedinih država, njihovog ribarskog zakonodavstva, te načina njegovog provođenja.
Mnoštvo pregrada u gornjem toku Dunava (29 u Njemačkoj, 9 u Austriji) bitno utječe na ihtiocenoze, a radikalan je primjer brana Gabčikovo na slovačko-mađarskoj granici, koja je smanjila ulov riba na jednu četvrtinu. U donjem toku Dunava ulov je spao na jednu trećinu, a i sastav vrsta je radikalno promjenjen u negativnom smjeru, s drastičnim padom udjela jesetrovki, štuka i linjaka. Uzrocima se smatraju gradnje brana, povećana koncentracija nutrijenata i teških metala, krivolov i prelov. Neophodne su bitne promjene u reguliranju komercijalnog ribolova.
U srednjem toku, kamo pripada Hrvatska, također se uočava trend pada udjela bentofagnih i fitofilnih vrsta riba. U ovom području zakonski je predviđena koegzistencija sportskog i komercijalnog ribolova, no prednost treba dati sportskom ribolovu, a komercijalnom se, pod strogim nadzorom, može dopustiti izlov eventualno utvrđenog viška prirodnog prirasta. S obzirom na riblje migracije i političke granice u Podunavlju, a radi uspješnog ribarskog gospodarenja neophodno je uspostaviti suradnju i koordinaciju sa susjednim državama.
Izvorni jezik
Engleski
Znanstvena područja
Šumarstvo
