Naslov
Kontroverze i dileme u suportivnoj skrbi
(Controversies and dilemmas in supportive care)

Autori
Dobrila-Dintinjana, Renata

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Knjiga sažetaka / Damir, Vrbanec - Osijek, 2005

Skup
Prvi godišnji sastanak Hrvatskog društva za internističku onkologiju HLZ-a

Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 06.10.2005. - 09.10.2005

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
kontroverze; dileme; suportivna skrb
(controversies; dilemmas; supportive care)

Sažetak
Godine 1993. MASCC je definirao koncept suportivne njege kod raka kao „ totalnu medicinsku, sestrinsku i psihosocijalnu pomoć koju bolesnik potrebuje pored specifične terapije raka“ .Osim te klasične definicije suportivna skrb se još definira i kao &laquo ; prevencija i liječenje popratnih učinaka malignoma i njegovog liječenja&raquo ; . U 95% bolesnika s karcinomom razvija se čitav niz fizičkih simptoma (od 3 do 11 po bolesniku) koji prekrivaju više organskih sustava, progredirajući kako napreduje i maligna bolest. Zanimljivo je da i pacijenti koji su preboljeli karcinom kroz cijeli život imaju određeni stupanj psihofizičkih tegoba. U posljednjem desetljeću raste interes za suportivnu skrb i vrše se opsežna istraživanja psihofizičkih tegoba od kojih pate bolesnici s karcinomom. Usprkos mnogim novim saznanjima, postoji i cijeli niz kontroverzi i dilema. Bol je jedan od najmučnijih i najučestalijih popratnih simptoma maligne bolesti. Iako je to najdulje i najdetaljnije ispitan simptom i dalje ostaju otvorena mnogobrojna pitanja: intraktabilna bol, bol u starijih osoba, da ili ne opioidna rotacija, da ili ne kortikosteroidi ? Dispneja se javlja u više od 50% bolesnika s proširenom malignom bolesti a svega je nekoliko kontroliranih, randomiziranih studija koje su proučavale ulogu opijata i kisika u terapiji ; i dalje nije dokazano koji je tretman bolji. Nije do kraja razjašnjena ni uloga opiodnih receptora pronađenih u plućima. Uzroci hemoptize se ne mogu utvrditi u više od 50% bolesnika. Odluka da li liječiti ili ne respiratornu infekciju u terminalnog bolesnika i dalje je strogo individualna ; nema odrednica. Onkološki bolesnici s anemijom imaju kraće vrijeme preživljenja. Nivo hemoglobina je neovisni prognostički čimbenik. Ali ni najnovije studije nisu definirale kod kod nivoa Hb (90 g/l ili 145 g/l?) treba početi s nadomjesnim liječenjem. Odnos nutricije i karcinoma izaziva veliku pozornost. Istražuju se mogućnosti prevencije i liječenja karcinoma nutritivnim dodacima. Od 15 kemopreventivnih studija koje su trebale utvrditi mogućnosti primarne prevencije kolorektalnog karcinoma samo je jedna dala pozitivne rezultate, tri su bile negativne, a ostale neodređene. Delirij je najčešći neuropsihijatrijski poremećaj u terminalno bolesnih i javlja se nekoliko sati prije smrti. Obilna hidratacija dovodi do poboljšanja stanja i povratka iz delirija u 50-60% bolesnika. Da li onda obilno hidrirati umirućeg ili ne? Kako je pravilno tumačiti terminalnu sedaciju? Kao palijativnu sedaciju ili sporu eutanaziju? I što s pacijentima koji iz religioznih uvjerenja žele umrijeti pri punoj svijesti? Kako njima pomoći?! Karcinom zadire i potencijalno uništava sve primarne komponente kvalitete života, osobe koje su preživjele karcinom drukčije vrednuju komponente kvalitete života od ostalih. Da li onda psihosocijalna rehabilitacija doista pomaže oboljelima ? Ili je to samo pomoć u privikavanju na novonastalo stanje? Osobe koje su preživjele karcinom nikad više nemaju istu kvalitetu života kao ranije i njihova se kvaliteta života razlikuje od drugih ljudi.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA