Naslov
Domaćini žute imele (Loranthus europaeus Jacq.) i intenzitet zaraze na području Uprave šuma podružnice Požega
(Hosts of Yellow Mistletoe (Loranthus europaeus Jacq.) and Intensity of Infestation on the Area of the Forest Administration Požega)

Autori
Idžojtić, Marilena ; Pernar, Renata ; Lisjak, Zlatko ; Zdelar, Hrvoje ; Ančić, Mario

Izvornik
Šumarski list : znanstveno-stručno i staleško glasilo Hrvatskoga šumarskog društva (0373-1332) 1-2 (2005); 3-17

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Loranthus europaeus Jacq.; žuta imela; domaćini; intenzitet zaraze; Quercus petraea (Matt.) Liebl.; Q. frainetto Ten.; Q. robur L.; Q. cerris L.; Q. pubescens Willd.; Hrvatske šume d.o.o.; Uprava šuma podružnica Požega
(Loranthus europaeus Jacq.; yellow mistletoe; hosts; infestation intensity; Quercus petraea (Matt.) Liebl.; Q. frainetto Ten.; Q. robur L.; Q. cerris L.; Q. pubescens Willd.; Croatian Forests Co.Ltd.; Forest Administration Požega)

Sažetak
Istraživanje žute imele (Loranthus europaeus Jacq.) rađeno je tijekom zime 2002/03. godine na području kojim gospodare Hrvatske šume d.o.o., Uprava šuma podružnica Požega. Vrste drveća za koje je istraživanje rađeno su: kitnjak (Quercus petraea (Matt.) Liebl.), lužnjak (Q. robur L.), medunac (Q. pubescens Willd.), cer (Q. cerris L.), sladun (Q. frainetto Ten.), crveni hrast (Q. rubra L.) i pitomi kesten (Castanea sativa Mill.). Ukupno je pregledano 12 gospodarskih jedinica na području šest šumarija (Čaglin, Kamenska, Kutjevo, Pleternica, Požega i Velika), 532 odjela, 1.009 odsjeka i 62.932 stabla. Od ukupnog broja pregledanih stabala najviše je hrasta kitnjaka (59.488 stabala), zatim sladuna (1.865 stabala), lužnjaka (1.238 stabala), cera (249 stabala), medunca (40 stabala), pitomog kestena (34 stabla) i crvenog hrasta (27 stabala). Za istraživanje su izabrani odjeli stariji od 30 godina. Oni su dijagonalno pregledani, u formulare su upisani podaci o broju zaraženih i nezaraženih stabala, te o broju grmova imele na zaraženim stablima. Za hrast kitnjak iz gospodarskih osnova izrađena je baza podataka stanišnih i sastojinskih parametara (ekspozicija, tlo, nadmorska visina, bonitet, fitocenoza, starost i sklop). Podaci su analizirani kako bi se utvrdilo postoji li međuovisnost navedenih parametara i intenziteta zaraze žutom imelom. Prostorna raspodjela zaraze žutom imelom hrasta kitnjaka prikazana je prema gospodarskim jedinicama. Domaćini žute imele na području Uprave šuma podružnice Požega su autohtone vrste hrastova: Q. petraea, Q. frainetto, Q. robur, Q. cerris i Q. pubescens. Na Castanea sativa i Q. rubra imela nije zabilježena. Žuta imela prisutna je u 91, 5 % pregledanih odsjeka hrasta kitnjaka, na području šest šumarija i dvanaest gospodarskih jedinica. U odsjecima s imelom zaraženo je 13, 3 % pregledanih stabala, prosječno je na zaraženim stablima raslo 2, 5 grmova imele, a maksimalno je na jednom stablu prebrojeno 38 grmova. U 83 % pregledanih odsjeka intenzitet zaraze manji od 20 %, odnosno unatoč širokoj rasprostranjenosti na hrastu kitnjaku, intenzitet zaraze nije velik. Najmanji postotak zaraženih od pregledanih stabala bio je u Šumariji Požega (7 %), a najveći u Šumariji Pleternica (21 %). Bilo je 3, 4 % odsjeka u kojima je zaraženo više od 40 % stabala, a u najzareženijem odsjeku imela dolazi na čak 89, 8 % pregledanih stabala. Imela je bila prisutna u svim pregledanim odsjecima GJ Južna Krndija, Šumarija Kutjevo, u kojima je rađeno istraživanje na sladunu. Od ukupnog broja pregledanih stabala 22, 7 % na sebi je imalo imelu, što je u usporedbi s ostalim vrstama autohtonih hrastova najveći intenzitet zaraze. Prosječan broj grmova imele na zaraženim stablima bio je 2, 4, a najveći broj na jednom stablu bio je 9. U najzaraženijem odsjeku sladuna imela je prisutna na 35 % pregledanih stabala. Na lužnjaku žuta imela bila je prisutna u 96 % pregledanih odsjeka na području Šumarije Kutjevo i Šumarije Požega. U zaraženim odsjecima 13, 7 % pregledanih stabala na sebi je imalo imelu, prosječno je na zaraženim stablima bilo 2 grma, a maksimalno 9 grmova imele. Približno je jednak intenzitet zaraze lužnjaka, kao i kitnjaka, no za razliku od kitnjaka, kod lužnjaka u najzaraženijem odsjeku imela je zabilježena na 36, 2 % pregledanih stabala, što je približno jednako kao kod sladuna. Cer je najmanje zaražena vrsta na istraživanom području. U zaraženim odsjecima (dva od četiri pregledana na području Šumarije Požega) imela raste na 3, 1 % pregledanih stabala. Uzorak medunca od 40 pregledanih stabala, od kojih je 12, 5 % zaraženo, nije dovoljno pouzdan za donošenje općenitih zaključaka o zarazi žutom imelom te vrste. Za analizirane stanišne i sastojinske parametre u odsjecima u kojima je istražena imela na hrastu kitnjaku, postoje određene pravilnosti u odnosu na zarazu žutom imelom. No, te pravilnosti nisu dovoljne za povezivanje pojedinih analiziranih parametara i pridolaska imele, koji je značajno utjecan kretanjem ptica prenositelja, a o čemu nema dostupnih podataka.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo

POVEZANOST RADA