ࡱ> Z\WXY5@bjbj22 .XX tttPd9d9d989t;ly ;p;"<<<<<<$Rի>CC<<CCCC><<3[[[CC<<[CC[ [\ܝ8<|; Dd9[S6ԟ8I0y ,gZHgp8g8<=N[>#[# PRILAGODBE POLITIKAMA UNUTARNJEG TR}I`TA Dr. Vianja Samard~ija Institut za meunarodne odnose  IMO Zna aj prilagodbi unutarnjem tr~iatu Unutarnje tr~iate predstavlja bitnu komponentu funkcioniranja Europske unije. U okviru tog tr~iata omoguuje se slobodni protok roba, usluga, radne snage i kapitala te stvaraju uvjeti za slobodno tr~iano natjecanje, funkcioniranje tr~iata javnih nabava te zaatite intelektualnog, industrijskog i trgova kog vlasniatva. Temelji unutarnjeg tr~iata postavljeni su odredbama lanaka 3c, 14 i 18  HYPERLINK "http://europa.eu.int/eur-lex/en/treaties/selected/livre205.html" \t "_blank" Poglavlja I (Sloboda kretanja roba),  HYPERLINK "http://www.entereurope.hr/%20http:/europa.eu.int/eur-lex/en/treaties/selected/livre209.html" \t "_blank" Poglavlja III (Sloboda kretanja osoba, usluga i kapitala),  HYPERLINK "http://www.entereurope.hr/%20http:/europa.eu.int/eur-lex/en/treaties/selected/livre214.html" \t "_blank" Poglavlja IV (Vize, azili, imigracijska i druge politike vezane za slobodu kretanja osoba) te  HYPERLINK "http://www.entereurope.hr/%20http:/europa.eu.int/eur-lex/en/treaties/selected/livre221.html" \t "_blank"  lanaka 94 i 95 Ugovora o EZ-u. Zakonodavstvo unutarnjeg tr~iata predstavlja veliki dio pravne ste evine Unije, a budue lanice imaju obvezu uskladiti svoje zakonodavstvo s acquis-em do dana stupanja u lanstvo Unije. injenica da se acquis na podru ju unutarnjeg tr~iata primjenjuje od dana stupanja u lanstvo ostavlja vrlo malo prostora za izuzetke i tranzicijska razdoblja, a nove zemlje lanice suo ene su s problemima transponiranja direktiva u svoje zakonodavstvo i njegovom provedbom. Osnovni principi unutranjeg tr~iata su na elo nediskriminacije, koje proizlazi iz  HYPERLINK "http://europa.eu.int/eur-lex/en/treaties/selected/livre202.html" \t "_blank"  lanka 12 Ugovora o EZ-u, koji zabranjuje diskriminaciju, odnosno razli it tretman na osnovi nacionalne pripadnosti. Sukladno tom na elu, uvozna roba mora imati jednaki tretman kao i domaa. Na elo uzajamnog priznavanja podrazumijeva da zakonodavstvo druge dr~ave lanice ima jednake u inke kao i domae zakonodavstvo. To se na elo odnosi uglavnom na proizvode, meutim ono utje e i na druge slobode, a posebno na slobodu pru~anja usluga (npr. priznavanje diploma). Osim na ela koje ima neposredan u inak (nediskriminacija) i na ela koje je derivirano iz sudske prakse (uzajamno priznavanje),  HYPERLINK "http://europa.eu.int/eur-lex/en/treaties/selected/livre202.html" \t "_blank"  lanak 3 (h) Ugovora o EZ-u predvia usklaivanje zakonodavstava dr~ava lanica u mjeri u kojoj to zahtijeva funkcioniranje unutarnjeg tr~iata. Prema odredbama Sporazuma o stabilizaciji i pridru~ivanju (SSP), usvajanje zakonodavstva unutarnjeg tr~iata prioritetni je zadatak u harmonizaciji hrvatskih zakona, a zapo elo je potpisivanjem SSP-a u 2001. Podru ja usklaivanja zakonodavstva kojima se pridaje poseban zna aj u SSP-u su konkurencija i dr~avne potpore; intelektualno, industrijsko i trgova ko pravo vlasniatva; javne nabave; tehni ko zakonodavstvo, odnosno normizacija, mjeriteljstvo i akreditacija te zaatita potroaa a. Usklaivanje zakonodavstva se postupno proairuju s ovih podru ja na sva poglavlja acquis-a, kako je predvieno Nacionalnim programom Republike Hrvatske za pridru~ivanje Europskoj uniji. Usklaivanje zakonodavstva na ovom kao i ostalim podru jima bio je zadatak Ministarstva europskih integracija koje je nedavno spojeno s Ministarstvom vanjskih poslova. Postignua, napredak i eventualne poteakoe u provedbi redovito se raspravljaju na sastancima zajedni kih tijela Europske komisije i RH. Treba napomenuti da harmonizacija zakonodavstva te e usporedno s izgradnjom i prilagodbom institucionalne infrastrukture strukturama EU. Institucionalna infrastruktura, potrebna za provedbu acquis-a nu~na je za funkcioniranje djelotvornog tr~ianog gospodarstva, a razvoj institucionalnog okvira u podru ju unutarnjeg tr~iata posebno je va~an dio priprema za lanstvo. Kao pomo u pripremi za lanstvo, Opa uprava Europske komisije za proairenje izradila je neformalni dokument koji razrauje i objaanjava glavne administrativne strukture potrebne za provoenje acquis-a, te su se preporuke iz tog dokumenta takoer uzele u obzir pri izradi analize, posebice vezano uz potrebu izgradnje institucionalnih kapaciteta nu~nih za provedbu acquis-a. U nastavku se daje pregled napretka u razvoju zakonodavnog okvira i institucionalnih kapaciteta u Hrvatskoj na nekoliko odabranih podru ja unutarnjeg tr~iata, temeljen na usporedbi postojeih dokumenata Hrvatske i EU. Pri tome su se u obzir uzeli Odgovori hrvatske Vlade na Upitnik Europske komisije; Nacionalni Program Republike Hrvatske za pridru~ivanje Europskoj uniji (2004); Mialjenje o hrvatskoj kandidaturi za lanstvo u Europskoj Uniji; Europsko partnerstvo za Hrvatsku te redovita mjese na izvjeaa Vlade RH o izvraavanju Plana provedbe SSP-a. Opa ocjena stanja u Hrvatskoj na planu usklaivanja s politikama unutarnjeg tr~iata je slijedea: (i) zakonodavni okvir potreban za funkcioniranje djelotvornog tr~ianog gospodarstva najveim je dijelom uspostavljen, i to prvenstveno okvirni zakoni, dok za njihovu punu provedbu treba usvojiti joa itav niz provedbenih akata; (ii) zakonodavstvo je velikim dijelom u skladu s acquis-em unutarnjeg tr~iata iako postoji niz podru ja gdje je potrebno dodatno usklaivanje zbog injenice da iz razli itih razloga nije bilo mogue odmah provesti cjelokupnu harmonizaciju ili je EU u meuvremenu donijela nove direktive u odnosu na koje se zakonodavstvo treba ukladiti; (iii) veina institucija vezanih uz prilagodbe unutarnjem tr~iatu, posebice ona koja regulira slobodno kretanje robe, u Hrvatskoj uspostavljena, meutim, u nekim je podru jima neophodna dodatna reorganizacija i prilagodba, za ato je posebno va~no osposobiti stru njake, odnosno dalje raditi na izgradnji ljudskih potencijala. Ve do sredine 2004, zakonodavstvo koje regulira slobodno kretanje roba u Hrvatskoj bilo je u velikoj mjeri usklaeno s acquis-em. To se posebno odnosi na podru je tehni kog zakonodavstva, javnih nabava i slobodnog kretanja kulturnih dobara. Na tom su podru ju doneseni bitni, krovni zakoni dok je usklaivanje provedbenih akata daljnji bitan zadatak o kojem izravno ovisi sama provedba, i ono je u tijeku . Sloboda kretanje roba Standardizacija, akreditacija i mjeriteljstvo Sporazum o stabilizaciji i pridru~ivanju definira obveze u podru ju slobodnog kretanja robe kao i liberalizaciju trgovine. To je osnova za postupnu harmonizaciju s tehni kim zakonodavstvom i standardima EU, ato uklju uje podru ja kao ato su mjeriteljstvo, akreditacija i ocjenjivanje sukladnosti. U tu svrhu je u Hrvatskoj kao prvi korak usvojena Nacionalna strategija usklaivanja tehni kog zakonodavstva RH s tehni kim zakonodavstvom EU (sije anj 2003.), kojom su zacrtani bitni koraci koji predstoje na tom planu. Takoer je donesen i paket zakona u podru ju tehni kog zakonodavstva, koji predstavljaju osnovu za razvoj institucionalne infrastrukture u podru ju standardizacije, ovlaaivanja, ocjenjivanja sukladnosti, mjeriteljstva i nadzora tr~iata. Odgovornosti za provedbu i primjenu nekih smjernica Novog pristupa definirani su Nacionalnom strategijom, usvajanjem bitnih horizontalnih zakona. Rije  je o Zakonu o tehni kim zahtjevima za proizvode i ocjeni sukladnosti; Zakonu o standardizaciji, Zakonu o opoj sigurnosti proizvoda, Zakonu o akreditaciji, te Zakonu o mjeriteljstvu, koji predstavljaju tzv. krovne zakone temeljem koji se uvode europske direktive u provedbene akte. Iskustvo pokazuje da je odvajanje funkcija standardizacije, akreditacije i ocjenjivanja sukladnosti neophodno za pravilnu primjenu acquis-a. Stoga je nu~no uspostaviti tijela koja e imati zakonodavne i provedbene funkcije (nadzor tr~iata), dok se ocjenjivanje sukladnosti sa zahtjevima prepuata tehni ki kompetentnim, nezavisnim institucijama. To predstavlja va~an preduvjet za uspjeano funkcioniranje tr~ianog gospodarstva. Komisija je svim zemljama kandidatima koje su tijeku priprema za lanstvo predlo~ila uspostavu instituta za normizaciju, koji bi neovisno radio na implementaciji meunarodnih i europskih standarda, uz dobrovoljno sudjelovanje svih zainteresiranih strana. Za poslove akreditacije bi takoer trebalo uspostaviti neovisno stru no tijelo, s nadle~noau koja je jasno razgrani ena od ocjenjivanja sukladnosti. Ocjenjivanje sukladnosti, testiranje i provjeru trebala bi provoditi razli ita tijela. Potreba za restrukturiranjem postojeeg okvira kako bi se razdijelile zakonodavne aktivnosti od djelatnosti ovlaaivanja, standardizacije i certificiranja proizvoda, naglaaena je kao kratkoro ni prioritet u Europskom partnerstvu sa Hrvatskom , i taj je proces u tijeku. Usklaivanje s europskim i meunarodnim standardima traje ve niz godina i do sada je doneaeno preko 7.500 novih hrvatskih standarda, uklju ujui gotovo 5.000 usvojenih europskih standarda. Ocjenjuje se da je viae od 98% novih hrvatskih standarda identi no je europskim, odnosno meunarodnim standardima. Zakonski okvir u Hrvatskoj osigurao je uspostavu nezavisnih standardizacijskih i akreditacijskih tijela koja su, kao ato je predvieno, ustrojena potkraj 2004. Proces restrukturiranja je u tijeku nakon ato su odgovornosti organizacijski razdvojene, te se time omoguilo nezavisno funkcioniranje dvaju institucija: Dr~avnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo i Dr~avnog zavoda za intelektualno vlasniatvo RH. Svrha tr~ianog nadzora je provjeriti da li se proizvodi plasiraju na tr~iatu prema odgovarajuim zakonima i osigurati zaatitu graana u tom podru ju. Tr~iani nadzor u podru ju tehni kog zakonodavstva je u Hrvatskoj reguliran Zakonom o Dr~avnom inspektoratu. Dr~avni inspektorat (kao sredianje dr~avno tijelo), zajedno s nadle~nim ministarstvima, primjerice s Ministarstvom zdravstva i socijalne skrbi (sanitarna inspekcija) i Ministarstvom poljoprivrede, aumarstva i vodnog gospodarstva (sigurnost proizvoda ~ivotinjskog podrijetla) odgovorni su za provoenje tr~iane inspekcije. Nadzor se provodi za podru je trgovine robom, a usmjeren je i na kvalitetu proizvoda, rad i sigurnost na radu, opskrbu elektri nom energijom, miniranje, kvalitetu tla nih posuda, turizam, catering itd. Usvajanje smjernica  novog i  starog pristupa Princip slobodnog kretanja robe podrazumijeva neometani promet i protok proizvoda iz jednog dijela Unije u drugi. Ovaj openiti princip mora slijediti  stari pristup (koji propisuje karakteristike proizvoda) i  novi pristup (koji odreuje specifi ne potrebe koje proizvodi moraju udovoljiti). Potreba nastavka usvajanja direktiva novog i starog pristupa u podru ju slobodnog kretanja dobara naglaaena je u Europskom partnerstvu za Hrvatsku kao prioritet u kratkoro no razdoblju, pri emu treba naglasiti da tu nije rije  samo o usklaivanju, nego je daleko zna ajnije pitanje implementacija zakona i usvojenih obveza. Direktive  novog pristupa (kao ato su, primjerice, direktive za igra ke, strojeve, direktive nisko naponskih proizvoda ili one koje odreuju elektromagnetsku kompatibilnost) podrazumijevaju prelazak sa sustava zasnovanog na opairnim tehni kim zahtjevima i obaveznim dr~avnim certificiranjima, na sustav u kojem su zakonodavne mjere usmjerene samo na osnovne sigurnosne zahtjeve, dok se tehni ke karakteristike definiraju prema dobrovoljnim standardima, a ocjena sukladnosti provodi se decentralizirano. Takav proces zahtjeva uspostavu adekvatnog nadzora tr~iata. S druge strane, u podru jima koja pokrivaju smjernice  starog pristupa (prehrambeni proizvodi, tekstil, kemikalije, lijekovi, motorna vozila) potrebna je deregulativna i zakonodavna modernizacija u svrhu osiguravanja minimuma sigurnosnih standarda kroz horizontalne i vertikalne mjere. Hrvatska je ve zapo ela proces usvajanja direktiva  novog pristupa u nacionalno zakonodavstvo, meutim u narednom razdoblju preostaje joa niz obveza. Zakon o tehni kim zahtjevima za proizvode i ocjeni sukladnosti stvorio je osnovu za primjenu smjernica novog pristupa koje se ti u odreenih kategorija proizvoda i sigurnosnih rizika, kao i za njihovo uvoenje u nacionalno zakonodavstvo. Zakon odreuje na ine definiranja tehni kih zahtjeva proizvoda sa stajaliata zaatite ~ivota, zdravlja i sigurnosti ljudi, domaih ~ivotinja, imovine i okoliaa. Usvajanje direktiva novog pristupa predvieno za 2004. godinu, obuhvatilo je dvadesetak zna ajnih direktiva. Usklaivanje s direktivama novog i starog pristupa je kompleksan zadatak koji prelazi okvire pojedina nih tijela dr~avne uprave te je za bilo neophodno uspostaviti efikasnu koordinaciju meu tijelima dr~avne uprave odgovornima za usvajanje i provedbu direktiva novog pristupa, uklju ujui izradu analiza kako bi se procijenio trenutni status zakonodavstva i infrastrukture kao i utvrdila odstupanja od acquis-a. Nacionalna strategija usklaivanja tehni kog zakonodavstva RH s tehni kim zakonodavstvom Europske unije predvia i usklaivanje s direktivama starog pristupa, u podru jima u kojima su one i dalje na snazi. Kao ilustraciju podru ja na kojima je potrebno uskladiti zakonodavstvo s direktivama starog pristupa mogu se navesti prehrambeni proizvodi, motorna vozila, staklo, tekstil, obua, drvo, kemikalije, deterd~enti, gnojiva, veterinarski i medicinski proizvodi. Na pojedinim podru jima (kao ato su kemikalije i hrana) harmonizacija je ve zapo ela, ali postoji potreba donoaenja dodatnih odredbi kojima bi se provela harmonizacija sa preostalim smjernicama ili oformiti potrebne institucije. Jedno od ilustrativnih podru ja usklaivanja je podru je sigurnosti hrane i prehrambenih proizvoda, gdje je harmonizaciju zakonodavstva u tijeku. Novi Zakon o hrani omoguava da osnovni zahtjevi kvalitete ne budu prepreku trgovini, te da ne ograni avaju domau industriju u razvoju novih proizvoda, dok se u isto vrijeme jam e osnovna prava potroaa a na sigurnu hranu i potpunu informaciju. Usklaivanje, meutim, joa nije zavraeno te se, prema Zakonu o hrani trebaju usvojiti nove odredbe o sigurnosti hrane ato bi trebalo rezultirati smanjenim brojem postojeih propisa na na in da se pojedine grupe proizvoda obuhvate tzv. horizontalnim odredbama (npr. deklaracija o hrani za sve proizvode). Ve postojee zakonodavstvo trebat e dodatno uskladiti na podru jima kao ato je ozna avanje proizvoda, prezentacija i oglaaavanje te kontrola namirnica, koriatenje aditiva, itd. budui da su zakoni u odnosu na spomenute aspekte samo djelomi no izmijenjeni. Meu zna ajnim institucijama koje su uspostavljene treba spomenutu Agenciju za hranu, koja je zadu~ena za procjenu, nadzor i koordinaciju aktivnosti vezano uz medicinsku ispravnost ljudske i hrane i ~ivotinjske hrane. Meutim, potrebno je dalje uspostavljati institucije za osiguravanje i poveavanje sigurnosti hrane kroz itav hranidbeni lanac. Primjerice, za primjenu pravila o sigurnosti hrane, treba imati institucije koje mogu provesti kontrolu primjene zakona o hrani, po evai od kontrole higijene namirnica, sigurnosti hrane, ozra enosti hrane, itd. Sve ovo govori da je na podru ju slobodnog kretanja robe, zna ajan dio posla ve je obavljen, ato se posebno odnosi na stvaranje zakonskih okvira, budui da su najva~niji zakonski akti kojima se regulira ovo podru je nedavno usvojeni. Nakon ato su usvojeni horizontalni zakoni, potrebno je ugraditi smjernice  novog i  starog pristupa u hrvatske zakone. U nastavku procesa treba se usmjeriti na efikasnu provedbu, i to donoaenjem provedbenih akata odnosno sekundarnog zakonodavstva, usklaenog sa smjernicama EU. Harmonizaciju dalje treba nastaviti u podru jima tehni kog zakonodavstva i sigurnosti hrane. Nadalje, potrebni su u inkoviti administrativni kapaciteti za provedbu horizontalnih i proceduralnih mjera, pa Hrvatska mora nastaviti sa radom na uspostavi i ja anju institucionalnih kapaciteta, posebice u podru ju standardizacije i akreditacije. Eliminiranje mjera s u inkom jednakim kvantitativnim ograni enjima U cilju kompatibilnosti s principima unutarnjeg tr~iata, mjere koje imaju jednak efekt kvantitativnim ograni enjima trebaju biti postupno ukinute. Ovaj je proces u Hrvatskoj u tijeku. Meutim, postoji joa uvijek niz takvih mjera i one trebaju biti eliminirane u odreenom roku, a u skladu s odredbama SSP. Primjerice, uvozne licence potrebne su za uvoz robe iz zemalja koje nisu lanice WTO, samo za pojedine vrste robe (minerali ili kemijska gnojiva; ~eljezne cijevi, cijevi, itd). Uvoznici ne moraju imati skladiata na teritoriju Hrvatske, ato se mo~e shvatiti kao restriktivna mjera. Skladiani kapaciteti obavezni su, naime, samo za kompanije koje trguju naftnim derivatima. Nadalje, mjere kojima se poti e kupnja domaih proizvoda EU mogu se smatrati diskriminacijskim. Tako primjerice Hrvatska gospodarska komora organizira promid~bene aktivnosti kojima je cilj potaknuti kupovinu hrvatskih proizvoda pod sloganom, Kupujmo hrvatsko i Izvorno hrvatsko. Ipak, va~no je naglasiti da kupovinom ovih proizvoda njihovi kupci nemaju dodatne koristi. Prema Zakonu o zaatiti potroaa a, kojime se definiraju pravila o ozna avanju ne-prehrambenih proizvoda, postoje odreena jezi na ograni enja koja se ne mogu smatrati preprekama u prometu roba. Informacije na etiketi moraju biti napisane na hrvatskom jeziku i latini nim pismom, ato meutim ne isklju uje mogunost upotrebe drugih jezika i znakova lako razumljivih kupcima. Kao dodatak etiketi i uputama za upotrebu na stranom jeziku, iste informacije moraju biti napisane i na hrvatskom. Sloboda kretanje osoba Pod poglavljem Slobodno kretanje osoba, acquis predstavlja osnovu za ne-diskriminatorni tretman radnika legalno zaposlenih u zemlji drugoj od zemlje porijekla, uklju ujui i mogunost kumulacije ili prijenosa prava socijalnog osiguranja. Ovo takoer podrazumijeva i pravila koja se ti u uzajamnog priznavanja kvalifikacija i diploma kao i osnovnih ljudskih prava. Uzajamno priznavanje profesionalnih kvalifikacija Aktivnosti Zajednice su u ovom podru ju prvenstveno usmjerene na stvaranje preduvjeta za uzajamno priznavanje profesionalnih kvalifikacija te usklaivanje zakonodavstva vezano uz izobrazbu i pristup profesijama. Hrvatska je na tom planu donijela osnovne zakone koji se ti u uzajamnog priznavanja kvalifikacija. Zakon o ratifikaciji konvencije o priznavanju kvalifikacija visokog obrazovanja u europskoj regiji usvojen je 2002., a Hrvatska je u listopadu 2002.ratificirala Lisabonsku konvenciju, iz travnja 1997. Nadalje, Zakonom o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija koji je u primjeni od srpnja 2004., regulira se priznavanje inozemnih kvalifikacija u Hrvatskoj te omoguuje kraa procedura priznavanja inozemnih kvalifikacija. Ovo podru je, meutim, joa nije u potpunosti usklaeno sa svim zahtjevima acquis-a te e biti potrebno donijeti provedbene akte koji e regulirati prakti na pitanja priznavanja diploma (troakovi procedure priznavanja; izuzea od plaanja i ostala pitanja). Klju nu ulogu u postupcima priznavanja inozemnih kvalifikacija vezanih uz visoko obrazovanje ima Nacionalni ENIC/NARIC ured, uspostavljen je kao rezultat Lisabonske konvencije. U budunosti e Ured raditi na priznavanju kvalifikacija zajedno s Agencijom za znanost i visoko obrazovanje, odgovornom za slu~beno priznavanje inozemnih kvalifikacija, na bazi procjena relevantnih tijela sveu iliata, college-a i drugih institucija visokog obrazovanja, kao i preporuka Nacionalnog ENIC/NARIC ureda. Vezano uz osnovna graanska prava, bit e potrebno provesti dodatne prilagodbe. Naime, kada je rije  o pristupu obrazovanju, graani EU imaju isti tretman kao i hrvatski graani, posebice u primarnom i sekundarnom obrazovanju. Upis na sveu iliate pretpostavlja iste uvjete, meutim strani dr~avljani moraju platiti akolarinu odreenu za strane studente te e biti potrebno provesti prilagodbu hrvatskog zakonodavstva principima ne-diskriminacije na temelju nacionalnosti. Nadalje, hrvatski zakoni ne daju mogunost sudjelovanja na izborima osobama koje nisu hrvatski dr~avljani. Hrvatska e ubudue morati dopustiti dr~avljanima EU sa boravkom u Hrvatskoj glasovanje i kandidiranje na opinskim izborima i na izborima za Europski Parlament. Da bi se to omoguilo, bit e potrebne izmjene u Ustavu. Nasuprot tome, u hrvatskom zakonodavstvu koje pokriva socijalnu osiguranje ne postoje primjeri nepovoljnog tretiranja stranaca u usporedbi sa hrvatskim dr~avljanima. Stranci korisnici mirovina i zdravstvenog osiguranja u Hrvatskoj imaju ista prava i obaveze kao i hrvatski dr~avljani. Migracijska politika Sporazum o stabilizaciji i pridru~ivanju predstavlja osnovu i ujedno stvara obvezu usklaivanja hrvatskog zakonodavstva sa acquis-om na planu migracijske politike. U Hrvatskoj je slobodno kretanje radne snage regulirano je Zakonom o kretanju i boravku stranaca i Zakonom o strancima. Iako su Prema Zakonu o strancima (koji je stupio na snagu u srpnju 2003. i koji je u primjeni od sije nja 2004.) strancima potrebne radne dozvole., ubudue se predvia uvoenje radne dozvole, koja e omoguiti lakae i fleksibilnije kretanje radnika. Prema Zakonu o radu zabranjena je diskriminacija migranata na temelju nacionalnosti u zapoaljavanju, plai i radnim uvjetima. Odreene iznimke u smislu mogunosti zapoaljavanja joa uvijek postoje te e se one ubudue morati eliminirati. `to se ti e poreza i socijalnih prava kao i prava na stru no obrazovanje, radnici iz EU u istoj su poziciji kao i hrvatski dr~avljani. Porezne olakaice, socijalna prava i socijalno osiguranje obra unavajuRTV " n Z 4 6 ۸ttiii^O^OjhM:hCJUaJhM:hCJaJhM:hbCJaJhM:h\CJaJhM:hmCJaJhM:hCJaJhM:h5CJaJhM:h\5CJaJhM:h>CJaJhM:hCJaJhM:hWr5CJaJhM:h.v5CJaJhM:h5CJaJhM:h xB5CJaJhM:hs5CJaJTV "  $`a$gd7 $`a$gd7 $`a$gd $`a$gdgdPYDgd2$$d%d&d'd-DM NOPQa$gd>_gd>_rN  6 8  NO$% Bl^jx$ĹĮϘujhM:h\CJaJhM:h;U*6CJaJhM:h;U*CJaJhM:hr6CJaJhM:hrCJaJhM:hCJaJhM:hjKoCJaJhM:h xBCJaJhM:hCJaJhM:hCJaJjhM:hCJUaJ,hM:h0J>*B*CJOJQJaJph&$ "&.24:<\`hj|~ "$*48:ڳ%jhM:h7CJOJQJUaJhM:h7CJOJQJaJ$hM:h7CJOJQJaJmHsH'hM:h7CJOJQJ\aJmHsHhM:h7CJOJQJ\aJhM:hVCJaJhM:hVLCJaJ9:<FLNP^`bdhjlpxz  "&68>@DFLP\^fhpr|~廨$hM:h7CJOJQJaJmH sH hM:h7CJOJQJaJ$hM:h7CJOJQJaJmHsH%jhM:h7CJOJQJUaJ,hM:h70J>*B*CJOJQJaJph4hM:h70J>*B*CJOJQJaJmHphsH402<>BDJNZ\btvx (02468:>@JLZʶʶʶhM:h7CJOJQJaJ'hM:h7CJOJQJ\aJmHsHhM:h7CJOJQJ\aJ$hM:h7CJOJQJaJmH sH $hM:h7CJOJQJaJmHsHBZ^`bprvx  "$,0PTVX\^dfnptvɸɸɸɸɸɸɸɸɸɸɸɸɸɸɸɸɸɸɸɸɸɸɸɣ)jhM:h7CJOJQJU^JaJ hM:h7CJOJQJ^JaJ(hM:h7CJOJQJ^JaJmHsHhM:h7CJOJQJaJ$hM:h7CJOJQJaJmHsH@ "(*0268HJZ\fnv|~Ũ0hM:h70J>*B*CJOJQJ^JaJph8hM:h70J>*B*CJOJQJ^JaJmHphsH)jhM:h7CJOJQJU^JaJ(hM:h7CJOJQJ^JaJmHsH hM:h7CJOJQJ^JaJ8$(468:DFHJTVZ\n68>HTVh2lrϹĹϘϣhM:hB*CJaJphhM:hjKoCJaJhM:hBCJaJhM:h3CJaJhM:hCJaJhM:hMGCJaJhM:hCJaJ(hM:h7CJOJQJ^JaJmHsH hM:h7CJOJQJ^JaJ2 , < z !!."L"N"R"f"l"z"|"`#b#d#f#h####ti^hM:hjKoCJaJhM:h _CJaJ!jhM:h=0JCJUaJhM:h=CJaJhM:h"CJaJhM:hQ~CJaJ!jhM:h.0JCJUaJhM:hBCJaJhM:h6CJaJhM:h3CJaJ!jhM:h0JCJUaJhM:hCJaJhM:h.CJaJ! !f#h#:)<)--X5Z588888 9"9v;x;$a$gdy`gd0h$a$gdMGgdPYDh^hgd $`a$gd4 $`a$gd>_$a$gd7 $`a$gd###$$$$$$v%"&Z&\&p&&&&.'\''''''(&(((*(@(D(F(z((6)<)B-D--ӜӐzogoh>_CJaJhM:h5ZCJaJhM:h/CJaJhM:hCJaJhM:hX>6CJaJ!jhM:h0JCJUaJhM:hB*CJaJphhM:h3CJaJhM:hB6CJaJhM:h6CJaJhM:hBCJaJhM:hCJaJhM:hX>CJaJ%----00222F3H3j333333444R5X5J6V688888888 9ййЮйth^hM:hMG56hM:hQ~5CJaJhM:h>5CJaJhM:h5CJaJhM:h46CJaJhM:h4CJaJhM:h/CJaJhM:hCJaJhM:h{9CJaJhM:h6CJaJhM:hCJaJh>_CJaJhM:h5ZCJaJ!jhM:h5Z0JCJUaJ 9"9:9r99999:*:h:::;B;Z;t;x;;;;;T<V<<<<<<<<<<<,=0=t====>>@>?@2@H@R@T@@@A ARATAvA|AABNBPB߾߾߯ɤ߾߾ߤԤԤԤhM:hWrCJaJhM:h/CJaJhM:hB*CJaJphhM:h4CJaJhM:hMGCJaJhM:h{9CJaJhM:hCJaJhM:hjKoCJaJhM:h0hCJaJ;PBtBvBxBBBBCCRC~CCCCCbDhDDDDD EE(E*E4ELEREjEEEE"F4F:FbFFFGGGGGGH$H&H>HNHPH`H߽Բߧ߲ߧ߲ߋߋ߀߀߀ߧߧߧhM:hzuCJaJhM:hdCJaJ!jhM:h0JCJUaJhM:h/CJaJhM:h~pCJaJhM:h6CJaJhM:hS CJaJhM:h4CJaJhM:hCJaJhM:h{9CJaJhM:hmCJaJ2x;vBxBKK2N4NlQnQWWWW\\vc $`a$gd=} $`a$gd0h$a$gdb $`a$gdb$a$gd $`a$gdWn $`a$gdjKo $`a$gd $`a$gdzu$a$gd4 $`a$gd/`HlHrHtHHHHIZIpIJJKKKKK0L2LbLpLLLLLLL.MBMDMHMpMMM*N,N.N6NNNNO2O4ODOXOhOOO"P&PPPPPPQFQøhM:h5ZCJaJhM:hjKoCJaJhM:hWrCJaJhM:hOCJaJhM:h4CJaJ!jhM:h0JCJUaJhM:h/CJaJhM:hzuCJaJhM:hCJaJ7FQfQQQQRR0S:S>SnSpStSSSSFXhv2z*p.>fhjl㶪}hM:hCJaJhM:hGCJaJhM:h0hCJaJhM:hG6CJaJhM:hPYD6CJaJhM:h6CJaJhM:hbCJaJhM:h:PCJaJhM:hKCJaJhM:h=}CJaJ!jhM:h=}0JCJUaJ14Z̆Ά҆ԆXʇ46FVЉ4DJPTx|FHz.ގΏ ~íhM:h:PCJaJhM:hN6CJaJhM:hB*CJaJphhM:hyKCJaJhM:hx^CJaJhM:h{CJaJ!jhM:h0JCJUaJhM:h5ZCJaJhM:hGCJaJhM:hCJaJ1~›Z\*$7$8$H$`a$gd&<$7$8$H$`a$gd W$7$8$H$`a$gd{$7$8$H$`a$gdx^$7$8$H$`a$gd $7$8$H$a$gd$a$gdPYD$a$gdx^~А & "Bn󥖥tiXIIIhM:h=}B*CJaJph hM:h6B*CJaJphhM:hRUCJaJhM:hx^CJaJhM:hCJaJhM:h6CJaJhM:hx^B*CJaJphhM:hB*CJaJphhM:hQ~5CJaJ hM:hQ~5B*CJaJph hM:h>5B*CJaJph hM:h5B*CJaJphhM:h5CJaJΕb&ؗvxژ:r(*Rbd›ěz|Ǹ᭞wf hM:h6B*CJaJph*jhM:h W0JB*CJUaJph!hM:h WB*CJ^JaJphhM:h WB*CJaJphhM:h WCJaJhM:hB*CJaJphhM:hCJaJhM:h=}B*CJaJphhM:hB*CJaJphhM:h{B*CJaJph&>DNx"Rpġơ֡*bdrRT\ȹȹȹȮ旈ȗ}nȮXnX*jhM:h0JB*CJUaJphhM:h:+B*CJaJphhM:h:+CJaJhM:hx^B*CJaJphhM:h&<B*CJaJphh>_CJaJhM:hCJaJhM:h:PB*CJaJphhM:hB*CJaJphhM:h WB*CJaJphhM:h{B*CJaJphhM:h{CJaJ"\p2JZ|ʤԥإ ֦46*,VXlP˼sbShM:hB*CJaJph hM:h6B*CJaJph hM:h{6B*CJaJph hM:hQ~5B*CJaJph*jhM:h0JB*CJUaJph hM:h5B*CJaJphhM:h{B*CJaJphhM:h{CJaJhM:hCJaJhM:hB*CJaJphhM:h&<B*CJaJph*,XZdfhjjl $7$8$H$a$gd{$7$8$H$`a$gd5Zgd$7$8$H$`a$gdy $7$8$H$a$gd$7$8$H$`a$gd{ $7$8$H$a$gd$7$8$H$`a$gd $7$8$H$a$gdN6Pdv©v̬bpZϪOpϪhM:hB CJaJ*jhM:hB 0JB*CJUaJphhM:hB B*CJaJph hM:h6B*CJaJphhM:h/B*CJaJphhM:h/CJaJhM:hCJaJhM:hCJaJhM:hB*CJaJphhM:hB*CJaJphhM:h&<B*CJaJph#hM:h6B*CJ]aJph&,hjz|dlҶǫᜋzdNҶ*jhM:h0JB*CJUaJph*jhM:h0JB*CJUaJph hM:h6B*CJaJph hM:h6B*CJaJphhM:hB*CJaJphhM:hCJaJhM:hB*CJaJphUhM:hCJaJhM:hB B*CJaJphhM:hB*CJaJphhM:hB*CJaJph se po istom principu kao i za hrvatske dr~avljane. Zahtjevi za jezi nom stru nosti mogu se, u skladu s acquis-em, primjenjivati samo u iznimnim okolnostima, na bazi pojedina nih slu ajeva. Kako u Hrvatskoj postoje odreena ograni enja, bit e potrebno provesti odreene daljnje prilagodbe zakonodavstva. Ukratko, na podru ju slobodnog kretanja ljudi potrebne su daljnje prilagodbe kako bi se zakonodavstvo uskladilo sa acquis-em, posebice kada je rije  o uzajamnom priznavanju profesionalnih kvalifikacija, graanskih prava (prava boraviata i prava glasa, pristup visokom obrazovanju) i slobodnog kretanje radne snage (ne-diskriminacija radnika koji migriraju iz EU). Takoer e u srednjoro nom razdoblju biti nu~no nastaviti ukidanje diskriminirajuih mjera prema graanima i radnicima iz EU kao i ja ati strukture za koordinaciju shema socijalnog osiguranja. Sloboda pru~anja usluga Stvaranje jedinstvenog tr~iata financijskih usluga jedan je od ciljeva Europske unije. Osnovna pretpostavka takvog tr~iata je omoguavanje financijskoj instituciji koja ima odobrenje za pru~anje financijskih usluga u jednoj od lanica EU, jednaki tretman odnosno mogunost pru~anja financijskih usluga na cijelom podru ju unutarnjeg tr~iata EU. Acquis predvia pravila ije usvajanje i primjena omoguavaju funkcioniranje unutarnjeg tr~iata EU. Veina tih pravila u ovom dijelu pravne ste evine, odnosi se na financijske usluge koje uklju uju bankarski sektor, osiguranje, investicijske usluge i tr~iate vrijednosnica. Osim financijskih usluga usklaivanje zakonodavstva u ovom poglavlju acquis-a odnosi se na zaatitu osobnih podataka te usluge informati kog druatva.. Europska komisija predla~e dr~avama kandidatima osnivanje potrebnih nadzornih institucija ovlaatenih za izdavanje odobrenja kreditnim institucijama kao i nadzor nad njihovim poslovanjem. Takoer se smatra potrebnim osnovati institucije za nadzor tr~iata vrijednosnica, poslovanje druatava za osiguranja i ostalih financijskih institucija. Potpisivanjem SSP-a Hrvatska je preuzela obvezu postupne liberalizacije pru~anja usluga, budui da je jedna od osnovnih pretpostavki uspjeane tranzicije na tr~iano gospodarstvo razvoj financijskog sektora. Osim banaka, koje su dominantne financijske institucije na hrvatskog financijskom tr~iatu, rije  je o razvoju osiguravajuih druatava, investicijskih i mirovinskih fondova, atedno-kreditnih zadruga, brokerskih kua te openito razvoju tr~iata kapitala. Bankarski sektor u Hrvatskoj je dobro razvijen, dok tr~iate kapitala treba dalje ja ati. U cilju osiguranja stabilnog razvoja cjelokupnog financijskog sektora u tijeku je usklaivanje pravnog i nadzornog okvira sa standardima Europske unije u podru ju financijskih usluga. Najvei napredak na usklaivanju s propisima EU u injen je na podru ju bankarstva dok se istodobno na podru jima tr~iata osiguranja, investicijskih usluga i tr~iata vrijednosnica moraju ulo~iti dodatni napori kako bi se omoguio rast i razvoj nebankarskih financijskih institucija i tr~iata kapitala usklaen s pravnom ste evinom EU i meunarodnim standardima. Sloboda kretanje kapitala Unutarnje tr~iate iziskuje liberalizaciju kapitalnih tokova. To podrazumijeva uklanjanje kapitalnih kontrola te eliminiranje svih vrsta administrativnih propisa koji stvaraju diskriminaciju na osnovi porijekla ili odrediata kapitala, kao i izbjegavanje pravnih propisa koja na izravan ili neizravan na in utje u na slobodu kretanja kapitala. Uz odreene iznimke koje se odnose na javnu sigurnost, svi rezidenti dr~ava EU imaju pravo na slobodne transakcije. Meutim, prije potpune liberalizacije kapitalnih tokova potrebno je ispuniti odreene preduvjete kako se ne bi naruaila makroekonomska stabilnost. To zahtijeva transparentan i efikasan pravni sustav, razvijeno i efikasno financijsko tr~iate te stabilno makroekonomsko okru~enje. U dr~avama lanicama EU liberalizacija kapitalnih tokova odvijala se postepeno te se takav pristup o ekuje i od zemalja kandidata. U tu svrhu potrebno je izmijeniti propise i izgraditi administrativne strukture u podru jima gdje se ranija praksa ili politika zasnivala na restriktivnim mjerama i kontrolnim mehanizmima. Meu sektorskim politikama koje se trebaju pripremiti i prilagoditi slobodi kretanja kapitala svakako treba spomenuti podru je izravnih investicija, pravo stjecanja nekretnina i financijske usluge. Nadalje, zakonodavni i institucionalni okvir moraju se uspostaviti kako bi osigurala efikasna primjena zakonskih propisa i provedba sankcijskih mjera u slu aju potrebe. Hrvatska provela prvu fazu liberalizacije tekuih i srednjoro nih kapitalnih transakcija, s dospije em duljim od godinu dana. U drugoj fazi, koju se planira zapo eti u 2006. godini, o ekuje se uklanjanje prepreka protoku kratkoro nog kapitala, dakle transakcija s dospijeem kraim od godine dana, trgovanje vrijednosnim papirima i obveznicama, otvaranje depozitnih ra una u inozemstvu te izvoz i uvoz gotovog novca. Preostale restrikcije ulaganja u nekretnine takoer bi trebale biti eliminirane. Istodobno s prvom i drugom fazom liberalizacije od Hrvatske se o ekuje usklaivanje svih relevantnih zakonskih propisa koji su povezani s slobodom kretanja kapitala. U skladu s tim, treba nastaviti proces usklaivanja zakonodavstva i standarda s kriterijima EU a koja se odnose na liberalizaciju ra una kapitala s ciljem usklaivanja uvjeta poslovanja s meunarodnim uvjetima. Zaatita potroaa a Sli no kao i u drugim tranzicijskim zemljama, politika zaatite potroaa a potpuno je novo podru je u Hrvatskoj te je Zakon o zaatiti potroaa a usvojen 2003 kao prvi zakon takve vrste kod nas. Tim zakonom se po prvi put reguliraju osnovna prava potroaa a u kupnji roba i usluga. Zakon je usklaen sa smjernicama EU na velikom broju podru ja (kao ato je navoenje cijena proizvoda, prodaja na daljinu, potroaa ki krediti, oglaaavanje, nepravedni uvjeti potroaa kih ugovora, itd). Ipak, na nekim je podru jima zakon samo djelomi no harmoniziran, primjerice kada je rije  o smjernicama koje reguliraju komunikaciju elektronskih mre~a i usluga. Razvoj politike zaatite potroaa a iziskuje i uspostavu novih institucija. Vijee za zaatitu potroaa a, osnovano je u travnju 2004., dok je Nacionalni program zaatite potroaa a u pripremi te se joa ne mo~e rei da politika zaatite potroaa a funkcionira u potpunosti. Trebat e, meutim, i dalje raditi na ja anju institucionalnih i drugih kapaciteta potrebnih za zaatitu potroaa a, ato je jedno od podru ja obuhvaenog programom CARDS-a (2002). To je dugoro an proces koji se treba nastaviti, i kao ato je naglaaeno u Europskom partnerstvu. Javne nabave Javne nabave predstavljaju jedno je od prvih podru ja na kojima je Hrvatska zapo ela s usklaivanjem zakonodavstva. Sustav javnih nabava ureen je Zakonom o javnim nabavama, koji je donesen kao prvi zakon te vrste u Hrvatskoj, te nekoliko drugih zakonskih akata. Zakon o javnim nabavama je samo djelomi no usklaen s principima EU te predstavlja prvu fazu usklaivanja zakonodavstva, ato zna i da preostaje provoenje drugog stadija. Naime, nakon donoaenja spomenutog zakona, u EU su usvojene dvije nove direktive EU-a, zbog kojih je acquis javne nabave do~ivio zna ajne promjene, a uz to je potrebno dovraiti usklaivanje s ranijim direktivama. Harmonizirano zakonodavstvo s acquis-em trebalo bi smanjiti iznimke koje izlaze iz sustava javne nabave, uvesti mogunost elektronskih aukcija, kao i e-nabave, itd. U tijeku je druga faza reforme sustava javne nabave, koja podrazumijeva potpuno usklaivanje s direktivama EU-a, s ciljem prilagodbe potrebnim uvjetima i postupcima, principima i pravilima meunarodnih institucija i modelima koji se primjenjuju u EU. U sustav je potrebno ugraditi princip transparentnosti i nediskriminacije u postupku javne nabave. To je u skladu s preporukama Europskog partnerstva, koje je naglasilo da Hrvatska treba osigurati punu funkcionalnost u inkovitog i transparentnog re~ima javne nabave, zajedno s usvajanjem neophodnih provedbenih propisa. Ostvarivanje napretka prema potpunoj usklaenosti s acquis-om prioritet je kojega treba ostvariti u srednjoro nom razdoblju. Kao preduvjet uspjeane integracije u unutarnje tr~iate, Europska komisija preporu a osnivanje tijela koje e biti odgovorno za upravljanje razli itima aspektima politike javne nabave. Njegovi zadaci su osiguranje ispravnog primjenjivanja pravila, davanje stru nih savjeta o javnim kupnjama, te pru~anje informacija i osposobljavanja u svezi javne nabave. Va~no je da su obavijesti o javnim natje ajima javno dostupne, a uz to je potrebno ustanoviti tijela za praenje i reviziju. Podru je javne nabave u Hrvatskoj pod nadle~nosti je Ministarstva financija. Nedavno su ustanovljeni Dr~avna komisija za kontrolu postupaka javne nabave i Ured za javnu nabavu (krajem 2003.). To su obveze predviene SSP-om. Ured za javnu nabavu zadu~en je za provedbu, nadzor i primjenu Zakona o javnoj nabavi i vezanih propisa. Dr~avna komisija za kontrolu postupaka javne nabave bavi se pritu~bama i revizijama postupaka javne nabave. Osnivanje Komisije i Ureda za javnu nabavu stvorilo je temelje za funkcioniranje novog transparentnog sustava javne nabave. Oba ova nova tijela su neovisna. Meutim, va~no je osigurati njihovo potpuno operativno funkcioniranje. RAMME FOR THE INTEGRATION Pravo intelektualnog, industrijskog i trgova kog vlasniatva Usklaivanje zakonodavstva kojim se ureuju prava intelektualnog, industrijskog i trgova kog vlasniatva ureeno je lankom 36. Privremenog sporazuma. Usklaivanje zakonodavstva u ovom podru ju je u Hrvatskoj razmjerno dobro napredovalo i openito je u skladu s acquis-om. ak i prije ostvarivanja punog lanstva u WTO-u, Hrvatska je usvojila nekoliko zakona koji se odnose na podru je prava vlasniatva (autorsko pravo, patenti, robni ~ig, industrijski dizajn, itd.). Od po etka 2004. godine primjenjuju se slijedei novi zakoni: Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima; Zakon o patentu; Zakon o ~igu; Zakon o industrijskom dizajnu; Zakon o oznakama zemljopisnog podrijetla i oznakama izvornosti proizvoda i usluga; Zakon o zakonskoj zaatiti topografija poluvodi kih proizvoda. Spomenuti zakoni su usklaeni s nekim direktivama, ali nisu u potpunosti usklaeni s odredbama acquisa te e se puna usklaenost morati postii prije lanstva u Europskoj uniji. Stoga e neke od novih zakona biti potrebno izmijeniti i dopuniti (primjerice Zakon o patentima). Istovremeno, izraeni su nacrti podzakonskih akata  propisa koji pokrivaju razli ita podru ja, koje tek treba po eti primjenjivati (propisi o patentima, ~igu, industrijskom dizajnu, oznakama zemljopisnog podrijetla i oznakama izvornosti proizvoda i usluga, propisi o zaatiti topografija poluvodi kih proizvoda). Hrvatska je stranka brojnih multilateralnih ugovora s podru ja zaatite vlasniatva. Uveden je specifi an grani ni re~im s ciljem sprje avanja uvoza, izvoza i tranzita piratskih roba kao i carinske mjere za zaatitu prava intelektualnog vlasniatva (2003), koje su usklaene s EU direktivama. Potpuno usklaivanje na podru ju intelektualnog i industrijskog vlasniatva, uklju ujui borbu protiv piratstva i krivotvorenja predstavlja takoer srednjoro ni prioritet u Europskom partnerstvu s Hrvatskom. Smatra se da je za u inkovito provoenje acquisa, neophodno je funkcioniranje bar jednog nacionalnog tijela kojemu dr~avljani i drugi mogu podnositi zahtjeve za neku od razli itih vrsta zaatite intelektualnog i industrijskog vlasniatva. Takvo tijelo mora imati dovoljno unutarnjeg kapaciteta i kompetentno osoblje za donoaenje odluka i provoenje odgovarajuih administrativnih postupaka. Dr~avni zavod za intelektualno vlasniatvo (DZIV) od travnja 2004. godine djeluje kao samostalna institucija, u skladu s novim okvirnim zakonodavstvom RH. U nastavku prilagodbi u odnosu na acquis bit e potrebno oja ati administrativni kapacitet i provesti preustroj Dr~avnog zavoda za intelektualno vlasniatvo, a podraka za to omoguena je kroz projekt CARDS 2001. Zaklju ak Izlo~eni pregled ukazuje da je na planu usklaivanja s politikama unutarnjeg tr~iata u Hrvatskoj najveim dijelom uspostavljen zakonodavni okvir potreban za funkcioniranje djelotvornog tr~ianog gospodarstva. To se prvenstveno odnosi na okvirne zakone koji su doneseni, dok za njihovu punu provedbu treba usvojiti joa itav niz provedbenih, podzakonskih akata. Zakonodavstvo je velikim dijelom u skladu s acquis-em unutarnjeg tr~iata iako postoji niz podru ja gdje je potrebno dodatno usklaivanje zbog injenice da iz razli itih razloga nije bilo mogue odmah provesti cjelokupnu harmonizaciju ili je EU u meuvremenu donijela nove direktive u odnosu na koje se zakonodavstvo treba uskladiti. Nadalje, veina institucija vezanih uz prilagodbe unutarnjem tr~iatu, posebice ona koja regulira slobodno kretanje robe, u Hrvatskoj uspostavljena, meutim, u nekim je podru jima neophodna dodatna reorganizacija i prilagodba, za ato je posebno va~no osposobiti stru njake, odnosno dalje raditi na izgradnji ljudskih potencijala. Zakonodavstvo koje regulira slobodno kretanje roba u Hrvatskoj u velikoj je mjeri usklaeno s acquis-em. To se posebno odnosi na podru je tehni kog zakonodavstva, slobodnog kretanja kulturnih dobara te djelomi no javnih nabava. Na tom su podru ju doneseni bitni, krovni zakoni dok je usklaivanje provedbenih akata daljnji bitan zadatak o kojem izravno ovisi sama provedba, i ono je u tijeku . Klju an zadatak koji predstoji Hrvatskoj je provedba zakona i ja anje institucija u administrativnom i kadrovskom smislu kako bi se preuzete obveze na ato efikasniji na in mogle implementirati. Ovo je osobito va~no imajui u vidu injenicu da e Hrvatska kao budua lanica EU imati obvezu primjene acquis-a s podru ja unutarnjeg tr~iata od dana stupanja u lanstvo, ato ostavlja vrlo malo prostora za izuzetke i tranzicijska razdoblja na ovom izuzetno zna ajnom podru ju integriranja u EU. Kao ato je naglaaeno u Pret-pristupnoj strategiji za Hrvatsku (2004) tranzicijski aran~mani e upravo na ovom podru ju biti vrlo ograni eni kako ne bi imali vei u inak na konkurenciju i funkcioniranje unutarnjeg tr~iata. BIBLIOGRAFIJA Odgovori Vlade Republike Hrvatske na Upitnik Europske unije, listopad 2003. www.mei.hr Council Decision on the principles and conditions in the European Partnership with Croatia. COM(2004) 275 final. Vlada Republike Hrvatske, (2004.). Radni program Vlade Republike Hrvatske za razdoblje 2004.-2007. Zagreb. Vlada Republike Hrvatske, (2004.). Nacionalni program Vlade Republike Hrvatske za pridru~ivanje Europskoj uniji  2004. (NPPEU). Zagreb, sije anj 2004. Vlada Republike Hrvatske, (2002.). Plan provedbe Sporazuma o stabilizaciji i pridru~ivanju s Europskom unijom. Zagreb. Vlada Republike Hrvatske. Redovita mjese na izvjeaa o ostvarivanju Plana provedbe Sporazuma o stabilizaciji i pridru~ivanju izmeu Republike Hrvatske i Europskih Zajednica i njihovih dr~ava lanica za 2004. godinu. Zagreb. Commission Staff Working Paper. Croatia. Stabilisation and Association Report 2003. COM(2003)139 final. Communication from the Commission. Opinion on Croatia s application for membership of the European Union. COM (2004) 257 final. Brussels, 20 April 2004. Communication from the Commission to the Council. Financial Perspectives 2007  2013. COM(2004) 487 final. Council Decision on the principles and conditions in the European Partnership with Croatia. COM(2004) 275 final. European Commission. DG ECFIN, (2003). Western Balkans in Transition. European Economy. Occasional Papers. No. 1. Bruxelles. Government of the Republic of Croatia, (2004). Pre-accession Economic Programme 2005-2007. October 2004. Government of the Republic of Croatia. Regular monthly reports on the execution of the Implementation Plan for the Stabilisation and Association Agreement between the Republic of Croatia and the European Communities and their Member States, for the year 2004. Zagreb. Main Administrative Structures Required for the Implementation of the acquis. Overview. Informal working document for information purposes only (last update: 1 June, 2003). Proposal for a Council Decision Concerning the Signature of the Stabilisation and Association Agreement between the European Communities and its Member States and Republic of Croatia on behalf of the European Community. COM(2001) 371 final. Brussels, 09.07. 2001. Report from the Commission. The Stabilisation and Association process for South Eastern Europe. Third Annual Report. COM(2004) 202/2 final Samardzija, Visnja and Zivkovic, Zrinka: Internal Market, National Report for Croatia. Prepared within the project Support to promotion of reciprocal understanding of relations and dialogue between the European Union and the Western Balkans, Specific Grant Agreement RELEX I-2 190202 REG 4-14. CEPOR, Zagreb, 2005 (in publishing).  Sporazum o stabilizaciji i pridru~ivanju, lanak 69-74.  Nacionalni program Republike Hrvatske za pridru~ivanje Europskoj uniji usvojen je za 2003, 2004. i 2005. godinu.  MVP i MEI spojeni su u velja i 2005. u Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija te e novo ministarstvo, izmeu ostalog objedinjavati zadatke na vanjskom i unutarnjem planu vezano uz proces integriranja u EU.  Do stupanja na snagu SSP-a (1. velja e 2005.) napredak se procjenjivao na sastancima Privremenog odbora za stabilizaciju i pridru~ivanje, odnosno Pododbora za unutarnje tr~iate dok e ubudue to biti podru je u nadle~nosti Vijea, odnosno Odbora za stabilizaciju i pridru~ivanje.  Main Administrative Structures Required for the Implementation of the acquis. Overview. Informal working document for information purposes only (June, 2003).  `ira analiza izraena je u okviru projekta Support to promotion of reciprocal understanding of relations and dialogue between the European Union and the Western Balkans. Internal Market, National Report for Croatia, autori: Vianja Samard~ija i Zrinka }ivkovi. U tisku, CEPOR Zagreb 2005.  Ovo je, kao sugestija za efikasniju provedbu procesa, navedeno u dokumentu  Glavne administrativne strukture potrebne za provoenje acquis-a , str 7.  Europsko partnerstvo za Hrvatsku, str 8. Mialjenje Europske komisije o Hrvatskoj, str 55.  Odgovori Vlade Republike Hrvatske na Upitnik Europske komisije. Poglavlje 1, listopad 2003.  Narodne novine broj 76/99.  Nadzor je usmjeren na primjenu Zakona o tehni kim zahtjevima za proizvode i ocjenu suglasnosti i Zakona o opoj sigurnosti proizvoda.  NPPEU 2004, str 136.  NN broj 117/03, 130/03.  Europsko partnerstvo za Hrvatsku, str. 8.  Odgovori na Upitnik Europske unije. Poglavlje 1.  NN, broj 158/03.  Odgovori na Upitnik. Poglavlje 2. str 15.  lanak 12 Ugovora o EU.  Odgovori na Upitnik. Poglavlje 2. str 41.  NN, 38/95; 54/95; 17/01, 82/01, 114/03  Mialjenje Europske komisije o Hrvatskoj, str. 59.  Poznavanje hrvatskog jezika potrebno je za rad u zdravstvu, u farmaceutskoj i biokemijskoj struci te u javno-bilje~ni koj djelatnosti.  Europsko partnerstvo za Hrvatsku, str. 60.  Europsko partnerstvo za Hrvatsku. str. 12.  Detaljnije vidi u prilogu Zrinke }ivkovi u studiji: Internal Market, National Report for Croatia. Prepared within the project Support to promotion of reciprocal understanding of relations and dialogue between the European Union and the Western Balkans, Specific Grant Agreement RELEX I-2 190202 REG 4-14. CEPOR, Zagreb, 2005 (in publishing).  Main Administartive Structures Required for Implementing the acquis. Pp 23.  NN br. 96/2003.  NN, br. 11/01  Zakonom o dr~avnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave (NN, br. 117/03), Uredbom o postupku nabave roba, radova i usluga male vrijednosti (NN, br. 14/02), te Uredbom o objavama i evidenciji javne nabave (NN, br. 14/02.  Kako bi se ostvarila puna usklaenost s pravnom ste evinom zajednice, u obzir se moraju uzeti slijedee dvije direktive iz 2004. godine: Direktiva 2004/17/EC, te Direktiva 2004/18/EC.  NPPEU 2004, str. 146.  Glavne administrativne strukture potrebne za provedbu acquisa, str. 16.  Zakoni su u velikoj mjeri usklaeni s meunarodnim konvencijama i sporazumima kojih je RH stranka, koji pokrivaju sve vrste prava intelektualnog vlasniatva: Pariaka konvencija za zaatitu industrijskog vlasniatva, Konvencija o osnivanju Svjetske organizacije za intelektualno vlasniatvo (WIPO Konvencija), Sporazuma o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasniatva (WTO TRIPs Sporazum).  Sporazum WTO/TRIPs; WIPO Konvencija; WIPO Ugovor o autorskom pravu; Opa konvencija o autorskom pravu (1952. i 1971.); Rimska konvencija; Pariaka konvencija za zaatitu industrijskog vlasniatva; Ugovor o suradnji na podru ju patenata (PCT); Strasburaki sporazum o meunarodnoj klasifikaciji patenata; Madridski sporazum o meunarodnoj registraciji ~igova; Lokarnski sporazum o meunarodnoj klasifikaciji za industrijski dizajn i druge. Odgovori na Upitnik. Poglavlje 5. str. 23.  Glavne administrativne strukture, str. 27. PAGE  PAGE 11 lRdfh@BFӼәӥkk`QhM:hyB*CJaJphhM:hRCJaJ*jhM:h0JB*CJUaJphhM:hCJ\aJhM:hCJ\aJhM:hCJ\aJhM:hCJaJhM:h6CJaJhM:h6CJaJhM:h:+CJaJhM:hCJaJhM:h5CJaJhM:hCJaJhM:h{CJaJf"`lnpPl^~DZȺӮӑӆ{p{e{{e{ehM:hqCJaJhM:hN6CJaJhM:hYBCJaJhM:h{CJaJ!jhM:h:P0JCJUaJhM:hq6CJaJhM:h6CJaJhM:h5Z6CJ]aJhM:h5ZCJaJhM:hCJaJ hM:hQ~CJOJQJ^JaJ hM:hCJOJQJ^JaJ'HJ>rt@ B z|~ $`a$gd0h$a$gd0hgdy`gdY-gd`gd $7$8$H$a$gd $`a$gd>_ $`a$gdS $7$8$H$`a$gdYB$7$8$H$`a$gdN6Z\t"HJlxln|<>@ptn곥yjyjyjyhM:hCJaJmHsHhM:hYBCJaJmHsHhM:hY-CJaJmHsHhM:hQ~5CJ\aJhM:h5CJ\aJh>_hN6CJaJhM:hQ~CJaJhM:hY-CJaJhM:h{CJaJhM:hYBCJaJhM:hCJaJhM:hqCJaJ)DlX        * 4 H  4 @ B       .BxZrӊӊӊhM:hY-CJaJhM:hCJaJ)jhM:h0JCJUaJmHsHhM:hf@CJaJmHsHhM:hPFCJaJmHsHhM:hY-CJaJmHsHhM:hYBCJaJmHsHhM:hCJaJmHsH6"$8:PTVXfhlnz|  "68HJXZjlrthM:hY-CJaJmHsHhM:hY-CJaJhM:hf@CJaJhM:hf@CJaJmHsHhM:hCJaJhM:hCJaJmHsHF "2468NRdfz|  "$&8:BDHJNȹȹȹhM:hf@CJaJmHsHhM:hY-CJaJmHsHhM:hY-CJaJmHsHhM:hCJaJmHsHhM:hCJaJhM:hCJaJmHsH?NP^`hj*,46LN`bprz|ĵӟӪӟӟhM:hY-CJaJhM:hCJaJhM:hCJaJmHsHhM:hY-CJaJmHsHhM:hY-CJaJmHsHhM:hf@CJaJmHsHhM:hf@CJaJmHsH>(*68RTVXjlnp ,.6BDFHLN`brtx̲̽̽̽̽̽̽̽̽̽̽̽̽̽̽̽̽̽̽̽̽̽̽̽hM:hY-CJaJhM:hCJaJmHsHhM:hCJaJhM:hN6CJaJmHsHhM:hN6CJaJhM:hY-CJaJmHsH?xz|~ !!!!!""" "øp_N=.hM:hgWB*CJaJph hM:h6B*CJaJph hM:h5B*CJaJph hM:hgW5B*CJaJph hM:hC5B*CJaJphhM:hCJaJmHsH-hM:hN6B*CJaJmHnHphsHtH!jhM:h0h0JCJUaJhM:h0hCJaJhM:h0h5CJaJhM:hN65CJaJ%hM:hB*CJaJmHphsH"hM:h5CJ\aJmHsH!!!""$$ '"'--11 $`a$gd $`a$gdX$a$gd^\$7$8$H$`a$gdy$7$8$H$`a$gdR $`a$gdX$7$8$H$`a$gd $7$8$H$a$gdgdN6 $`a$gd0h """>"V"b""".#N#\####$$$6$\$$$$$t%%%%%<&H&t&&&' '"'𱦛zn]!jhM:hYS0JCJUaJhM:h6CJaJhM:hf@CJaJhM:hD CJaJhM:hYSCJaJhM:hgWCJaJhM:hXCJaJhM:hCJaJ*jhM:hgW0JB*CJUaJphhM:hYSB*CJaJphhM:hgWB*CJaJphhM:hB*CJaJph""'^'j''''^(h(l(n(~((((^*`*(+*+,,L-^----L.d.N/P/n/t/001J11{pepeppphM:hXCJaJhM:h^\CJaJ hM:h6B*CJaJphhM:h^\B*CJaJphhM:hyB*CJaJph*jhM:h0JB*CJUaJphhM:hB*CJaJphhM:hbB*CJaJphhM:hCJaJhM:hb6CJaJhM:hbCJaJ#11b3677777789992;H;T;b;z;;;;;;<<$<(<@<D<~<<Ŷ㎀uuuii[PihM:h^\CJaJhM:h^\6CJ\aJhM:h^\CJ\aJhM:hf@CJaJhM:h6CJ\aJhM:hCJ\aJhM:hN65CJ\aJhM:h5CJ\aJhM:hbB*CJaJphhM:hB*CJaJphhM:hB*CJaJphhM:hCJaJ!jhM:h0JCJUaJ167777==FBHB*F,F:I >h>v>x>>?R???????@@pBBBBBBBCPCRCfCC4D6D>DfDD(F,Fٿٿٴ٨ٝٴٴٴٴٴْْٴٝٝٝvhM:h$tCJaJ!jhM:hX0JCJUaJhM:hCCJaJhM:hXCJaJhM:h6CJaJhM:hf@CJaJhM:h^\CJaJhM:h^\B*CJaJphhM:hCJaJhM:hB*CJaJphhM:hCJ\aJ.,FRF~FFFFF H*HHHHHH2I4I6I8I_$a$gdN6gdgdN6 $`a$gdQ Q $`a$gd^\gd^\(L*L.L0L2LpLLL.MMLNXNNNOO^OjO\QQQQ6T8TTTTTUUHWNWTWYYYYYYYZ([B\b\\\\̶̶̞̓̈}hM:h 'CJaJhM:hj?CJaJhM:h7GCJaJhM:hQ Q6CJaJhM:h^\6CJaJhM:h$tCJaJhM:h^\CJaJhM:hQ QCJaJhM:h^\5CJaJhM:h$t5CJaJmH sH hM:h$t5CJaJ.\\]] ]]]]^^^^_n_p__p````|aaaNcɶs`L`L`L`'hM:h6CJOJQJaJmHsH$hM:hyCJOJQJaJmHsH(hM:hN6CJOJQJ^JaJmH sH -h>_hy6CJOJQJ\]aJmHsH-hM:h6CJOJQJ\]aJmHsH$hM:hCJOJQJaJmHsHhM:h5CJaJhM:h6CJaJmHsHhM:hb6CJaJmHsHhM:hN6CJaJNcPc dRe\ggghj|kkJl\nporooZp˸zfzWD9.hM:hRCJaJhM:hyCJaJ$hM:hRCJOJQJaJmHsHhM:hRCJOJQJaJ'hM:hs6CJOJQJaJmH sH $hM:hsCJOJQJaJmH sH -hM:hR6CJOJQJ\]aJmH sH 'hM:hRCJOJQJ]aJmH sH $hM:hRCJOJQJaJmH sH hM:hRCJaJmH sH $hM:hyCJOJQJaJmH sH $h>_hyCJOJQJaJmHsH dRe(f ghhjJl\nro rrrhs*u^wxz|j|$a$gd5Z$a$gdN6$a$gdN6 ;^`;gdN6 ;^`;gd>_$9;]9^`;a$gd>_$;^`;a$gd>_ZpTqXqq r rrrrrrhsjs8ttt*u,u.u2u4uDuFuJuLuVuXu^u`ubuuuuuuu^w`wbwwÿqhWrh>_OJQJmH sH hWrh>_OJQJmHsH!jhWrh>_0JOJQJUhN6h>_mH sH jhN6h>_0JU hN6h>_h>_jh>_0JUhM:h5CJaJmHsHhM:hCJaJhM:hRCJaJhM:hRCJ\aJ&wwjxxxxxzz|||(|*|@|B|F|H|X|\|b|j|l|||||N}T}h}l}|}}}}}}~~ 8:<LŸtthN6h>_mH sH hN6h>_B*ph!jhN6h>_0JUmH sH h>_ h\h>_hN6h>_mHsH hN6h>_jhN6h>_0JUhWrh>_OJQJmHsHh>_OJQJmH sH hWrh>_OJQJmH sH hWrh>_6OJQJmH sH -j||}}~8tR̂(6҆V0$a$gdN6$a$gdN6LNdfjl| 0268Ftv€ĀҀPRTʂ̂΂(*ЯЯhN6h>_mHsHh>_ h\h>_hN6h>_mH sH hN6h>_B*phjhN6h>_0JU!jhN6h>_0JUmH sH hN6h>_mHsH hN6h>_@*,<>TVZ\lr68҆Ԇ؆چ@BDNˆĈƈЈ6n$*Rҽ㡖h>_CJaJhN6h>_CJ]aJhN6h>_CJaJ!jhN6h>_0JCJUaJhN6h>_B*phjhN6h>_0JUh:Ph>_\ h:Ph>_jh>_0JU hN6h>_h>_hN6h>_mHsH h\h>_3RTVX΋ЋȌ.024@JNP\^`dfrtxz|ٺͳ͈ͩͩhM:h5CJaJmHsHh>_0JmHnHu h>_0Jjh>_0JU hWrh>_jh>_0JUhN6h>_^Jh>_hN6h>_6 hN6h>_jhN6h>_0JUhN6h>_CJaJh>_CJaJ(LN`bd|~ ;^`;gdN6h]hgd0h &`#$gd0h$a$gdN6 ,1h. A!"#$% @@@ NormalCJ_HaJmHsHtHZ@Z  Heading 1$<@&5CJ KH OJQJ\^JaJ J@J  Heading 3$$@&a$5mH sH tH Z@Z  Heading 5 <@& 56CJ\]aJmH sH tH H@H  Heading 6 <@&5CJ\aJDA@D Default Paragraph FontRiR  Table Normal4 l4a (k(No List>@>  Footnote TextCJaJ@&@@ Footnote ReferenceH*F0@F  List Bullet  & F mH sH tH NB@"N  Body Text$a$B*aJmH phsH tH HC@2H Body Text Indentx^<P@B<  Body Text 2 dxRR@RR Body Text Indent 2dx^`S@b` Body Text Indent 3x^CJaJmH sH tH ^^@r^  Normal (Web)dd[$\$OJPJQJ^JmH sH tH JQ@J  Body Text 3xCJaJmH sH tH HZ@H  Plain TextCJOJQJaJmH sH FU@F  Hyperlink>*CJOJQJaJo(ph?[4 @4 0hFooter  p#.)@. 0h Page Number\  K`/b"<##R&_(S35V:@HMDN5PRWUU:WW[efjooprhvo{3ܦ  !"#$:Hk.`d{3My_ b t j $ < "ܦ*+Bghijkw   NO89efGH+,VW""##Q%R%c(d(((++V.W.22>5?588-;.;>>>>>@@BBDDDDD`FaFFF{J|JkLlLHNINOOPPPPSSTTUUWXXX[[q\r\>^?^```:d;difjfiiiiimlnlnnnnnoo*q+qttkvlvy!y"y_y`yn|o|~~78CD vRbBCȔSۖN/I ϛ_|6bԝCw.[% Ţݢ'ʦ˦̦ئ٦ڦݦ000000000p00p0000p0p000p00p000p000p000pX0000000000p0000p0(0p0(0(00p0(0p0000000p080p00p000800p0@0p0@0p0@00000@0p00p0H0p0H0H0H0p0P0P00P0P0000P0000X0XX0XX0XX0XX0X0XX0XX0X0X0X`0X`0X`0X`0X`0X`0X`0Xh0Xh0X0Xh0Xh0Xh0Xh0X0Xh0Xh0Xh0Xh0Xp0Xp0X0Xp0Xp0X0X0X0X0X0X0Xx0Xx0Xx0Xx0Xx0Xx0X0X0X(0X000000000p0(0X0!00000000000000p0p000@0@0@0@0@0@0@0p@0@0@0@00@0@0@@0@0@0H@0@0X@0@0@0@0@0@0p@0@0@0h@0@0p@0@0@0@0@0p@0@005?588-;.;>>>>DDDDD`FaFFF{J|JkLlLHNINOOPPPPSSTTUUXXX[[>^?^```:d;difjfiiiimlnlnnnnoo*q+qttkvlvy"y_y`yn|o|~~78CD CȔS/I ϛ_6bw.[% Ţݢ'ݦ000000g0g0g0g0g0g0g0g0g@0g0g@0g0g0g0g0g@00g0g0gO90 00g00000000@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0O9000t O9000@0@0000000000000O90S00000000000000O90L000 0 00y0y0y0Y0Y0ܯ0ܯ0ܯ0ܯO90m00ܯ0ܯ0ܯ0ܯ@0@0Oy050Oy050@00ܯ0ܯ0ܯ0ܯ0ܯ0ܯ0ܯ0ܯO90~00ܯ0ܯ0ܯ0ܯ0ܯ0ܯ 0?0?0?0?0?0?0nO0nO0nOO900O900O900O900@0g@0gO900O900@0gO900O900*0nO0S@07@0@07@0@0PO900@07@07@07@0P0RDOy00\ Oy00Oy00Oy00Oy00Oy00$Oy00Oy00 @0Oy00@0Oy00Oy0 0\8,ROy0 0Oy0 0Oy0 0@0Oy00Oy00Oy00Oy00@0Oy00\P-ROy00Oy00Oy00 0'   $:Z#- 9PB`HFQWv{~\PlZNx ""'1<,F(L\NcZpwL*RX[\]^_`abdefgijkmnpqrsuv x;vc~*1L dj|YchlotZtN$7A ܦXXXXXX !!!i+j }>k?lmn->owp4Rq|rUs.tSuTva>w|xDyd0z{\/|w},~$l$jhwl >,>4u?_ɌɌbb؏؏**4$ ݦ      ЌЌiiߏߏ22A‘‘ ++&ݦ   V!*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsplacehttp://www.5iantlavalamp.com/=*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttags PlaceName=*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttags PlaceType8*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsdateh*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsCity0http://www.5iamas-microsoft-com:office:smarttagsB *urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagscountry-region  1202003200446DayMonthYear! ! ! !! !!!!!!!! !JP8>CJSWXbcqsz{ #%&349:@AHILV[bgiv~        * , 1 3 C E F G M N R S U V ` a c d j k q s { |    & ' - . 5 8 = @ E I R b l m t .4Z`""S([(\(_(--|22@@E!E;EJEmHwHIIK KLLCQIQSSU UCVIVsYyYZZjfrfsfzf{fffffffffffffffffffffffffffffffffggg!g'g+g5g6g>g?gFgGgSgTg\g^gcgdgogrg|g}gggggggggggggggggggggggggggggggh hhh h!h)h*h+h,h6h7h;hh?hAhBhIhJhNhOhZh\hehhhmhnhohphvhwh|h}hhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhi i iiiii!i"i(i)i5i6iCiDiEiFiOiRi]icigikiqiritiuiiiiiiiiiiiiiiiiiikkppIqOq@tFtezkz||}}ـ IOouFJkuX^S]_ejrtz4<=?@E_gkw!*+-.89FGIJSTWX`ahilmuv{|ƛț˛DLPX8@ALMOPXZ]dlmopwx089DEGHPȟɟϟПӟԟ۟ݟ '(/034<=BCFGJKRSZ\dejktʠˠՠ֠ޠߠƤ ڦݦ)+ABfkwx u w   MO79dfFH*,UW~""##P%R%b(d(((++U.W.22=5?588,;.;>>>>@@BBDDDD_FaFFFzJ|JjLlLGNINOOPPPPSSTTUUWXXX[[p\r\=^?^````9d;dhffffggg h\hhh iiiiillnlnnnnoo)q+qttjvlvyy y"y^y`ym|o|~~68BD uvьҌ֌QRabABȁ͏)Ct 3Fdevwˑ,- `i(<=AږݖMP.=? Л^a{~58adӝ֝BEvy-RZ]$' ĢǢܢߢ&)צئڦݦ33333333333333333333333333333333333333+BgDDii+nnnn"y`yvҌ JuӍ Y|:b͏4ȔzC|6bԝg|ڦݦڦݦVI`NJAIMO6fY\4fp^8lKԂ '-{,|Y0T=vF4^9X]=RZ_~>3v>8$BN_IԂ9L*>X7PL}.T3pcw\"o1 _T!bjzl*>Xns@6]qou4oLd\~' hh^h`OJQJo(h ^`hH.h ^`hH.h pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH.hhh^h`OJQJo(hHhee^e`OJQJ^Jo(hHoh5 5 ^5 `OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHhuu^u`OJQJo(hHhEE^E`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hH^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.h ^`o(hH.hDD^D`OJQJ^Jo(hHoh  ^ `OJQJo(hHh  ^ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHhTT^T`OJQJo(hHh$$^$`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hHhhh^h`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hHhhh^h`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hHhhh^h`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hH--^-`OJPJQJ^Jo(-^`OJQJ^Jo(hHo  ^ `OJQJo(hH  ^ `OJQJo(hHmm^m`OJQJ^Jo(hHo==^=`OJQJo(hH  ^ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hHhff^f`.h66^6`.h L ^ `L.h  ^ `.h^`.hvLv^v`L.hFF^F`.h^`.hL^`L.h--^-`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo  ^ `OJQJo(hH  ^ `OJQJo(hHmm^m`OJQJ^Jo(hHo==^=`OJQJo(hH  ^ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hHh ^`o(hH.hDD^D`OJQJ^Jo(hHoh  ^ `OJQJo(hHh  ^ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHhTT^T`OJQJo(hHh$$^$`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJPJQJ^Jo(hH-h^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh| | ^| `OJQJo(hHhLL^L`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHhhh^h`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hH^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH.h^`.h^`.hpLp^p`L.h@ @ ^@ `.h^`.hL^`L.h^`.h^`.hPLP^P`L.h^`OJPJQJ^Jo(hH-h^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hHhhh^h`OJQJo(hHh  ^ `OJQJ^Jo(hHoh  ^ `OJQJo(hHhxx^x`OJQJo(hHhHH^H`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh ^`hH.^`o(.h pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH.h^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hHp^X]=zlw\ '7Pns_I]qouY1 _4f^9}.T-{,|Y0_~>Ld\~$B3v>!bK9LvF4h                           \3        prqXD \KLS  FI 47 _G~pbNu# $B "%0%;U*:+Y-.N6{9&<X>j?Zl?YB xBPYDVLO:PrPQ QRYSRU WgW5Z*vZs|[^\Xadl.efWnjKoWrs$t`v,w{'}=}yM:zuPFm _4bCx^q>_mb7>X\EMGf@ '/u*V VyBsg03= yKQ~0hmr7G.v/rl@ $'-579:;<>?CDFHIJKNOQRTܦ@@ @@@@@@@@@"@$@(@8@:@>@@@B@F@P@V@b@r@v@z@|@~@@@@@@@@@@@@@@@UnknownGz Times New Roman5Symbol3& z ArialU Swiss721BT-LightArialIArial Unicode MS?5 z Courier New7&  Verdana;Wingdings"qPFUFOF{&L{&L!24dUU 3qH)?.v(PRILAGODBA POLITIKAMA UNUTARNJEG TR}I`TAVI`NJAVI`NJAp                    Oh+'0 ,8 T ` l x)PRILAGODBA POLITIKAMA UNUTARNJEG TRITA WoRILVINJADININ Normal.dotPVINJAd3NMicrosoft Word 10.0@@D@Xd*D@4D{&՜.+,D՜.+,X hp  I M OeLUA )PRILAGODBA POLITIKAMA UNUTARNJEG TRITA Title  8@ _PID_HLINKSA$.b@http://europa.eu.int/eur-lex/en/treaties/selected/livre202.html.b @http://europa.eu.int/eur-lex/en/treaties/selected/livre202.htmlN Zhttp://www.entereurope.hr/ http:/europa.eu.int/eur-lex/en/treaties/selected/livre221.htmlMZhttp://www.entereurope.hr/ http:/europa.eu.int/eur-lex/en/treaties/selected/livre214.htmlLZhttp://www.entereurope.hr/ http:/europa.eu.int/eur-lex/en/treaties/selected/livre209.html.e@http://europa.eu.int/eur-lex/en/treaties/selected/livre205.html  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFHIJKLMNPQRSTUV[Root Entry FOD]Data 1Table׬WordDocument.SummaryInformation(GDocumentSummaryInformation8OCompObjj  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q