Pregled bibliografske jedinice broj: 221775
Pravo na učenje i obrazovanje za ljudska prava u akademskoj zajednici
Pravo na učenje i obrazovanje za ljudska prava u akademskoj zajednici // Slobodan pristup informacijama i akademska zajednica - okrugli stol Komisije za slobodan pristup informacijama i slobodu izražavanja Hrvatskoga knjižničarskog društva, Katedre za bibliotekarstvo i Istraživačko-obrazovnog centra za ljudska prava i demokratsko građanstvo Filozofskog fakulteta u Zagrebu, u povodu Dana ljudskih prava
Zagreb, Hrvatska, 2004. (plenarno, nije recenziran, neobjavljeni rad, znanstveni)
CROSBI ID: 221775 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Pravo na učenje i obrazovanje za ljudska prava u akademskoj zajednici
(The Right to Learning and Education for Human Rights in the Academic Community)
Autori
Spajić-Vrkaš, Vedrana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni
Skup
Slobodan pristup informacijama i akademska zajednica - okrugli stol Komisije za slobodan pristup informacijama i slobodu izražavanja Hrvatskoga knjižničarskog društva, Katedre za bibliotekarstvo i Istraživačko-obrazovnog centra za ljudska prava i demokratsko građanstvo Filozofskog fakulteta u Zagrebu, u povodu Dana ljudskih prava
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 10.12.2004
Vrsta sudjelovanja
Plenarno
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
pravo na obrazovanje; prava u obrazovanju; pravo na učenje; jaz u znanju; kvaliteta obrazovanja; društvo koje uči; razvijene i nerazvijene zemlje
(right to education; rights in education; right to learning; knowledge gap; quality of education; learning society; developed and developing countries)
Sažetak
Pravo na obrazovanje utvrđeno je kao jedno od općih, neotuđivih i nedjeljivih prava i sloboda svakog pojedinca, ali i kao pretpostavka uživanja svih drugih prava. U Općoj deklaraciji o ljudskim pravima proglašenoj 1948. « ; kao zajedničkoj tekovini svih naroda i država» ; , traži se da se, osim postupnog jačanja domaćih i međunarodnih mjera zaštite, ljudska prava i slobode promiču poučavanjem i učenjem. Prema UNICEF-ovom izvještaju iz 2003. godine pravo na obrazovanje nije osigurano za oko 130 milijuna djece od kojih tri četvrtine živi u Africi i Aziji, no i 2, 5 milijuna oštećene djece pripada industrijaliziranim zemljama. Slika obrazovne strukture stanovništva svijeta, osobito postotka onih s visokim obrazovanjem, još je dramatičnija. Opće nezadovoljstvo stanjem obrazovanja u svijetu, ali i stanjem u obrazovanju po pojedinim zemljama, posljedica je ulaska u tzv. informacijsko razdoblje u kojemu je investiranje u proizvodnju i stjecanje znanja postalo temeljni uvjet društvene, gospodarske, političke i kulturne moći pojedinca, grupa i država. Zemlja koja ima nisku stopu proizvodnje i diseminacije globalno konkurentnih znanja zanemaruje i žrtvuje svoje ljudske resurse i ostaje u "perifernom" ili "satelitskom" položaja u međunarodnom poretku moći, zbog čega je osuđena na prihvaćanje novog tipa kolonijalnog odnosa koji je posljedica tzv. « ; jaza u znanju» ; (knowledge gap). Premošćivanje jaza u znanju i ostvarivanje općeg prava na obrazovanje moguće je samo uz proširivanje obrazovnih mogućnosti i osiguranje otvorenosti obrazovnih ponuda na načelu jednakosti i nediskriminacije. No time je riješen samo manji dio problema. Pitanje prava na obrazovanje nije samo pitanje kvantitete. Danas se čini važnijim odgovoriti na pitanje kakvo obrazovanje se može smatrati općim i neotuđivim pravom svakog pojedinca.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Pedagogija
