ࡱ>  !ܥhW e$g= 6 6  7(7777@8@8@8@8@8T8 ^8.@8<~88888888&:(:(:(:-U:);;<X<v<788888<8778888887878&: ,?}7,7J@7,l7J778&:88 Zorislav Sori, Marko Pri, Franjo Veri, Tomislav Kiiek ARMIRANOBETONSKE GRAEVINE ZA PLOVNOST NA VIENAMJENSKOM KANALU DUNAV-SAVA Saetak: U sklopu vienamjenskog kanala Dunav-Sava izvest e se vie armiranobetonskih hidrotehnikih graevina kao to su dvije brodske prevodnice sa svojim predlukama, pet ustava, jedan sifon, dvije crpne stanice i luka Vukovar. U radu se prikazuje ideje za rjeenje prevodnice i njene predluke. Navedene su takoer koliine betona i armature za pojedine graevine. REINFORCED CONCRETE STRUCTURES FOR NAVIGATION IN THE MULTIPURPOSE DANUBE-SAVA CANAL Summary: In the frame of the multipurpose Danube-Sava canal, many reinforced concrete hydrotech structures will be constructed. These structures are: two navigation locks with their avant ports, five weirs, one syphon, two pumping-stations anda new port of Vukovar. In the paper the parts of preliminary project for two navigation locks and their harbours are presented. Quantities of concrete and reinforcement for particular structures are given too. 1. Uvod Vienamjenski kanal Dunav-Sava, od Vukovara do amca, kada bude dovren sluit e poljoprivredi, prometu i vodnom gospodarstvu. Njegove su tri glavne funkcije: navodnjavanje, plovidba i odvodnja. Kombinirani prijevoz eljeznicom: Rijeka-Zagreb, kanalizirana Sava i kanal ine najkrau vezu Jadranskog mora u smjeru zapadne i istone Europe. Njime se skrauje plovni put za 417 km u smjeru zapada i 85 km u smjeru istoka. Veim svojim dijelom kanal prati postojee vodotoke: Vuku, Bosut, Bi i kanal Konjsko. Prva zamisao o gradnji kanala zapisana je jo 1737. godine. Na slici 1. prikazani su nacrti trasa kanala Dunav-Sava tijekom povijesti. Slika 1. Nacrti trasa kanala Dunav-Sava tijekom povijesti na zemljopisnoj karti Broj graevina nunih za funkcioniranje kanala je velik. Osim dvije brodske prevodnice trebat e izgraditi: dva pristanita, pet ustava, jedan sifon, dvije crpne stanice, esnaest cestovnih i etiri eljeznika mosta. Ukupna duljina prilaznih cesta za nove mostove iznosit e oko 50 km. Procjenjuje se da e ukupni iskopi za izgradnju kanala iznositi oko 50 miliona m3. Koristi od plovidbe proizlaze iz prednosti vodnog u odnosu na eljezniki i cestovni prijevoz a mogu se svesti na slijedee: dulji vijek trajanja objekata, mala potronja energije, vea sigurnost, manji utroak radne snage itd. Konkurentnost roba na svjetskom tritu oituje se i u cijeni u kojoj su, osim ostalog, ugraeni i trokovi prijevoza. Trokovi prijevoza u Njemakoj po toni prevezene robe po jednom kilometru iznose za rijeni promet 4, eljezniki 14 a cestovni 24 pfeninga, pa se iz toga moe vidjeti opravdanost gradnje i ureenje plovnih puteva. Usvojena trasa kanala Dunav-Sava duljine 61.4 km prikazana je na slici 2. Slika 2 Karta usvojene trase kanala Dunav-Sava i njegovo slivno podruje 2. Prorauni Konstruktivne ideje projekta provjerene su proraunima dimenzija zidova i temeljnih ploa graevina, te jednostavni prorauni armature po metodi graninih stanja nosivosti. Kompjutorskim programima Robot i M-Strudl raunate su unutarnje sile i momenti savijanja kod kompliciranijih sluajeva. Zbog velike debljine zidova i ploa ovih graevina u veini sluajeva potrebna armatura bila je manja od propisima zahtijevane minimalne, pa se rabila minimalna armatura. Zatitni slojevi betona do armature odabrani su izmeu 5 i 6 cm. Raunano je s betonom MB30. Rabit e se rebrasta armatura RA400/500 i mreasta MAR 500/560. 3. Brodske prevodnice Kanal e imati dvije brodske prevodnice: dunavsku i savsku. To su armiranobetonske graevine ukopane u tlo u kojima se brod podie ili sputa za prijelaz iz rijeke u kanal ili obratno. Najvea razlika razina vode koju treba savladati u savskoj prevodnici iznosi 7.0 m a u dunavskoj 4.3 m. Vrijeme punjenja prevodnice iznosi oko 10 minuta. Stalni vodostaj u kanalu iznosi +80 m n.m. to odgovara plovnom vodostaju. Preteni dio vremena vodostaji Save su vii a vodostaji Dunava nii od stalnog vodostaja u kanalu tako da je uglavnom smjer teenja od Save prema Dunavu. Dunavska prevodnica bit e od Dunava udaljena 9 km, dok a savska prevodnica od Save biti udaljena svega 1.5 km. Dunavska prevodnica biti e duljine 253 m. Sastojat e se od po dvije glave na poetku i na kraju prevodnice te komore koja se nalazi izmeu glava. Kanalska glava prevodnice duljine je 30 m a dunavska 23 m, tako da komora, u kojoj stoji potiskivani plovni sastav (2 potisnice i 1 potiskiva) za vrijeme dizanja ili sputanja razine vode, ima duljinu od 200 m. irina svijetlog otvora izmeu zidova iznosit e 13.0 m to je dovoljno za uplovljavanje i isplovljavanje plovila ija standardizirana irina na europskim plovnim putevima iznosi 11.40 m. Glave prevodnica slue za zatvaranje i otvaranje elinih vrata kojima se osigurava nesmetano punjenje ili pranjenje prevodnica. U dunavskoj prevodnici u svakoj glavi biti e po jedna bono pomina vrata. U svakoj od dvije glave savske prevodnice postavit e se po dvoja dvokrilna vrata. Savska prevodnica e biti ukupne duljine po 308.20 m. Na svaku od dvije glave prevodnice otpada po 54.10 m duljine. Sustav punjenja i pranjenja na dunavskoj prevodnici je kroz otvore u vratima, a na savskoj se primjenjuje razdjelni sustav punjenja kroz dno. Vertikalne dilatacione razdjelnice zidova komore postavit e se na svakih 15.0 m. Visine zidova su za svaku prevodnicu razliite: dunavska 11.6 m; savska 13.5 m. Razlog razliitih visina lei u injenici da je razina vode u kanalu konstantna dok je oscilacija visoke i niske vode u Dunavu manja od one u Savi. Debljine zidova komora obje prevodnice iznosi 2.5 m, dok je debljina temeljne ploe dunavske prevodnice 2.5 m, a debljina temeljne ploe savske prevodnice kroz koju se uputa voda 4.0 m. Zbog pritiska tla na zidove komore oni e biti pridrani armiranobetonskim zategama na svakih 5.0 m sidrenim 19 m u tlo. U fazi iskopa garevne jame dijafragme e biti pridrane geotehnikim sidrima. Koliina betona potrebna za savsku prevodnicu iznosi oko 50000 m3, a armature oko 2600 tona, dok su za dunavsku prevodnicu te koliine oko 40000 m3 betona i oko 2000 tona armature. Na slici 3 prikazan je presjek komore, a na slici 4 presjeci i tlocrt kanalske glave savske prevodnice. Slika 3. Popreni resjek kroz komoru savske prevodnice. 4. Predluke Svaka prevodnica, dunavska i savska, ima po dvije predluke, jednu u rijenom reimu i drugu u kanalu. Kejovi za pristajanje brodova u predlukama izvest e se kao armirano betonske konstrukcije, a sastoje se od donje armiranobetonske dijafragme i pilota, gornjeg ab. zida, poprenih rebara, naglavnih greda i ploa. Dunavska i savska predluka duljine su po 420 m dok e ukupna koliina ugraenog betona biti oko 62000 m3 za obje predluke. Kanalske predluke, dunavske i savske prevodnice duljine su po 450 m dok e ukupna koliina ugraenog betona biti oko 15000 m3 za obje predluke. U armiranobetonske graevine sve etiri predluke ugradit e se eline armature u koliini od oko 80 kg/m3 betona. Slika 5 prikazuje presjek savske i presjek kanalske predluke. Slika 4. Tipini popreni presjek, uzduni presjek i tlocrt kanalske glave savske prevodnice Slika 5. Presjek a) savske i b) kanalske predluke. 5. Umjesto zakljuka U hidrotehnike objekte prevodnica i njihovih predluka na vienamjenskom kanalu Dunav-Sava bit e ugraeno oko 170000 m3 betona i oko 11000 tona armature. Obzirom na to, radovi na izgradnji kanala biti e veliki izazov hrvatskim graditeljima kako u podruju konstrukcija tako i u podrujima hidrotehnike i organizacije graenja. 6. Literatura Pri, M.: Vienamjenski kanal Dunav-Sava. Hrvatske vode, Zagreb, 1996. Pri, M., Sori, Z., Veri, F.: Idejni projekt brodske prevodnice hidrotehnikog vora Sava. Dopuna idejnog projekta vienamjenskog kanala Dunav-Sava, Graevinski fakultet Sveuilita u Zagrebu, 1998. Pri, M., Sori, Z., Veri, F.: Idejni projekt brodske prevodnice hidrotehnikog vora Dunav. Dopuna idejnog projekta vienamjenskog kanala Dunav-Sava, Graevinski fakultet Sveuilita u Zagrebu, 1998. Sori, Z.: Graevine vienamjenskog kanala Dunav-Sava, Glasnik Akademije tehnikih znanosti hrvatske, Vol. 5 (1) 1998., str. 3. ,2,3 Prof. dr. sc. dipl. ing. gra., Graevinski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Kaieva 26 4 Znanstveni novak, dipl. ing. gra., Graevinski fakultet Sveuilita u Zagrebu "#S$(5 hh`%)*89KLOd*3  hiv?CHN>? ST&   b!q!###<$=$$$$$$$$uPP]]]huDP][]]hV]cU]c]U]cuDP]c]cE     NOw/Rden*230  48 h1.  48 h1. !   hi+ivw8 !  48 h2.  48 h2. ! !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDE,EF    - a!b!p!q!!"i"""9#X#####<$$$$$$$$$$$$$$hh`% 48 h7.  48 h7. $$K@Normal]a "A@"Default Paragraph Font @ Header 9r  @ Footer 9r )@ Page Number@" Footnote Text &@1 Footnote Referenceh)8K!^!$!      * C!` $ iE $$ UnknownC:\Soric\clanci\85ustave.docUnknown C:\Soric\clanci\85prevodnice.docUnknown C:\Soric\clanci\85prevodnice.docUnknown C:\Soric\clanci\85prevodnice.docUnknown C:\Soric\clanci\85prevodnice.docUnknown C:\Soric\clanci\85prevodnice.docUnknown C:\Soric\clanci\85prevodnice.docUnknown C:\Soric\clanci\85prevodnice.docx$D:\WW6\ZORAN\lanci\85prevodnice.docUnknown C:\Soric\clanci\85prevodnice.doc@HP LaserJet 4PLPT1:HPPCL5MSHP LaserJet 4PHP LaserJet 4P@g XX@MSUDHP LaserJet 4P;d HP LaserJet 4P@g XX@MSUDHP LaserJet 4P;d ~Times New Roman Symbol &ArialTimes New Roman CE$HR Times New Roman EE/ISO 8859&Arial CE#1h3%fe%F;% c 9!v`Na nedavno odranoj konferenciji "Odrivi razvoj, spojivost i infrastruktura" koja se odrala 26xxJ]]J[]U]cJ]U]J]V] JrV]]]hT #+Root Entry@7  F@L{ ,?}"WordDocument   `g=CompObj3v b jv SummaryInformation3 (  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.69qࡱOh+'0 $0<P \h    aNa nedavno odranoj konferenciji "Odrivi razvoj, spojivost i infrastruktura" koja se odrala 26 @AxA@A6B Normal.dotDocumentSummaryInformation8 0՜.+,0HP\dl t|  @9 aNa nedavno odranoj konferenciji "Odrivi razvoj, spojivost i infrastruktura" koja se odrala 26           ,y& p@ P !", 487.4.1. !45ӧԧ 9:JK 67pqǬȬ!"jkI-IJDZȱ?@Ppò6qr,pqA͵Snw l (#)Jܷ A[ܸahimqrvz{,úǺȺɺʺ˺̺кԺغܺ*+\]wx, l (#)@A}~¼ !"34y۽&?uuuuuuuy& p@ P !, 48h7.7.  48h7.7.  48h7.7. оJؿ A<1A5f2u,y& p@ P !&x13PMicrosoft Word for Windows 95B@ʗ1@Ey@bx@"}ࡱ> ՜.+,0HP\dl t|  @9 aNa nedavno odranoj konferenciji "Odrivi razvoj, spojivost i infrastruktura" koja se odrala 26ࡱ