Naslov
Rod Caulerpa (Caulerpales, Chlorophyta) u Jadranskom moru
(Genus Caulerpa (Caulerpales, Chlorophyta) in the Adriatic Sea)

Autori
Žuljević, Ante

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet, Biološki odsjek

Mjesto
Zagreb

Datum
19.05

Godina
2005

Stranica
218 + XIII

Mentor
Antolić, Boris

Neposredni voditelj
Antolić, Boris

Ključne riječi
Caulerpa taxifolia; Caulerpa racemosa var. cylindracea; Caulerpa prolifera; razmnožavanje; epifiti; spužve; Paracentrotus lividus; Oxynoe olivacea; Lobiger serradifalci; Jadransko more
(Caulerpa taxifolia; Caulerpa racemosa var. cylindracea; Caulerpa prolifera; reproduction; epiphytes; sponge; Paracentrotus lividus; Oxynoe olivacea; Lobiger serradifalci; Adriatic Sea)

Sažetak
Rod Caulerpa u Jadranskom je moru zastupljen s tri svojte. Autohtona sredozemna alga C. prolifera u Jadranu je rijetka i utvrđena uz talijansku i albansku obalu na dva te uz hrvatsku na šest nalazišta. Na kraju 2004. u Hrvatskoj je zabilježena jedino uz otok Lokrum. Invazivna alga C. taxifolia zabilježena je prvi put 1994. godine u Starogradskom zaljevu, a potom još na području Malinske i Barbatskog kanala, do kraja 2004. na ova tri područja ukupno na 17 nalazišta. Na nekim od nalazišta alga je potpuno uklonjena primjenom različitih mehaničkih metoda uništavanja. Invazivna alga C. racemosa var. cylindracea zabilježena je uz albansku, talijansku, crnogorsku i hrvatsku obalu. Prvi je nalaz bio 2000. godine u podmorju Paklenih otoka. U Hrvatskoj je do kraja 2004. godine zabilježena na 35 nalazišta. Obje invazivne alge dovode do drastičnih promjena bioraznolikosti te ekološke i krajobrazne raznolikosti. U Jadranu se iznimno uspješno razmnožavaju vegetativno, fragmenatcijom talusa. Spolno razmnožavanje nije dokazano. Kod alge C. taxifolia utvrđene su samo muške, a kod alge C. racemosa var. cylindracea isključivo ženske gamete. Na talusima alge C. taxifolia utvrđeno je 77 epifitskih svojti unatoč prijašnjem mišljenju da su na njoj epifiti rijetki. Alga C. racemosa var. cylindracea gradi iznimno gusta naselja ispod kojih dolazi do taloženja detritusa i razvoja hipoksičnih i anoksičnih stanja. U zahvaćenim naseljima cvjetnice Posidonia oceanica uzrokuje drastično smanjenje epifitske flore i vegetacije rizoma. Iznimno se dobro razvija na morskim spužvama uslijed čega dolazi do njihovog ugibanja. Hridinski ježinac Paracentrotus lividus se algom C. taxifolia gotovo ne hrani, dok u pokusnim uvjetima algu C. racemosa var. cylindracea jede u većim količinama nego listove cvjetnice P. oceanica. Dvije vrste askoglosnih puževa - Lobiger serradifalci i Oxynoe olivacea prvi su puta zabilježene za područje Jadranskog mora, ali su njihove populacije uvijek bile malobrojne. Ovo su jedine autohtone sredozemne vrste koje se mogu hraniti algama C. taxifolia i C. racemosa var. cylindracea. Tijekom razdoblja povoljnog za rast alge, malobrojne populacije vrste L. serradifalci hraneći se algom C. taxifolia uzrokuju fragmentaciju talusa i time pospješuju njeno vegetativno razmnožavanje. Tijekom razdoblja kada temperatura mora nije pogodna za rast i obnavljanje alge, malobrojne populacije puževa mogu značajno oštetiti njena naselja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija

POVEZANOST RADA