Pregled bibliografske jedinice broj: 221008
Teškoće socijalnog partnerstva: europska i hrvatska iskustva
Teškoće socijalnog partnerstva: europska i hrvatska iskustva // Revija za socijalnu politiku, 12 (2005), 2; 175-188 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 221008 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Teškoće socijalnog partnerstva: europska i hrvatska iskustva
(Difficulties of social partnership: The European and Croatian Experiences)
Autori
Zrinščak, Siniša
Izvornik
Revija za socijalnu politiku (1330-2965) 12
(2005), 2;
175-188
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
socijalni partneri; socijalni dijalog; civilni dijalog; EU; potkomunizam; Hrvatska
(social partners; social dialogue; civil dialogue; EU; postcommunism; Croatia)
Sažetak
U ovom se radu propituje značenje i društvena uloga socijalnog partnerstva, ponajprije, iz perspektive europskih iskustava. Partnerstvo je povijesno najjasnije vezano uz razvoj socijalno-tržišnog gospodarstva i načela supsidijarnosti, kako je primijenjeno u Njemačkoj te drugim europskim kontinentalnim zemljama nakon Drugoga svjetskog rata. Isto je razumijevanje socijalnog partnerstva ugrađeno i u temelje Europske unije. Međutim, kasniji je razvoj doveo do toga da se društvena uloga socijalnih partnera širi te oni više nisu samo konzultativni partneri, već ravnopravni akteri u procesu vladanja Unijom. Ipak, taj proces nije lišen mnogobrojnih teškoća. Socijalno je partnerstvo suočeno s neprestanim propitivanjima, jer je stari model socijalnog dijaloga bio sukladan nacionalnim socijalnim modelima, koji danas slabe zbog globalizacijskih i privatizacijskih procesa. Usprkos problemima i nedorečenostima, europsko je iskustvo vrlo važno postkomunističkim zemljama, pa tako i Hrvatskoj. Postkomunistički je razvoj delegitimirao mnogobrojne socijalne vrijednosti, a što je dovelo do posvemašnje društvene marginalizacije svih nedržavnih aktera, osobito sindikata te organizacija civilnog društva. Socijalni se dijalog njeguje tek manifestno i to gotovo isključivo na nacionalnoj razini, a ne i na razini poduzeća, industrijskih grana te nižih razina vlasti. Nasuprot tome, ovaj rad upozorava da je bez daleko veće uloge socijalnih i civilnih partnera društveni razvoj postkomunističke Hrvatske bitno ograničen, te da postojeći političko-institucionalni okvir socijalnog dijaloga treba popuniti primjerenim sadržajem.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Socijalne djelatnosti
POVEZANOST RADA
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Scopus
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- Sociological Abstracts