Naslov
Biološka sanacija površinskih kopova i deponija prilikom izgradnje autocesta u Hrvatskoj
(Biological control of surface mines and landfills during the construction of Croatian highways)

Autori
Perić, Sanja ; Topić, Vlado ; Orešković, Željko ; Maradin, Romana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
IUFRO međunarodni znanstveni skup / - Zagreb, 2004, 18-19

Skup
Protuerozijska i vodozaštitna uloga i postupci njezina očuvanja i unapređenja

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 23.11.2004

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
biološka sanacija; autoceste; vrste sadnica; način sadnje; pošumljavanje; erozija
(biological control; motorways; types of seedlings; planting method; afforestation; erosion)

Sažetak
Ovaj rad razmatra problematiku biološke sanacije površinskih kopova i deponija na dionici autoceste Maslenica - Zadar 1. Posljednjih nekoliko godina velika pozornost posvećena je prostornom planiranju trasa autocesta. Nažalost, uz njihovu izgradnju usko je povezano i narušavanje stabilnosti ekosustava kroz koji prolaze, te sa ekološkog stajališta izgradnja autocesta ima vrlo veliku važnost. Kod odabira trasa autocesta vodi se briga o narušavanju prirode. Bez obzira na te činjenice dolazi do izmjene krajolika koji nakon određenih zahvata u prostoru treba ponovno poprimiti svoje krajobrazne, ekološke i estetske funkcije. Istraživanja su provedena na lokacijama Rovanjska (oko 300 m južnije od istoimenog naselja i Velebitskog kanala u podnožju Velebita) i Posedarje koje se nalazi uz samu autocestu Split-Zagreb, s njezine južne strane. Teren na kojem se nalazi površinski kop i deponija građevnog materijala ima tipičnu krašku morfologiju. Kod jačih oborna javljaju se površinska otjecanja i površinski erozijski procesi. Neposredno uz deponij nalazi se se Novigradsko more. U radu su obrađene prirodne značajke istraživanog područja: geološke i hidrološke karakteristike, klimatske prilike i vegetacijske karakteristike. Analizirana su osnovna načela biološke sanacije. Autori daju popis vrsta šumskog drveća, grmlja, polugrmova i penjačica koje dolaze u obzir za biološku sanaciju, te obrađuju načine sadnje po lokacijama. Za obje lokacije napravljen je shematski prikaz pošumljavanja. Cilj rada je pošumljavanjem, kao meliorativnom mjerom u zaštiti krajobraza, pošumiti i ozeleniti to područje kako bi se spriječila erozija i oplemenila pejzažna i vizualna vrijednost krajolika.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo

POVEZANOST RADA