Pregled bibliografske jedinice broj: 220880
Činimo li dovoljno u prevenciji apopleksije?
Činimo li dovoljno u prevenciji apopleksije? // ZBORNIK XII. KONGRES OBITELJSKE MEDICINE Neurološke bolesti i palijativna skrb / Hrvoje Vuković (ur.).
Zadar: Hrvatska udružba obiteljske medicine (HUOM), 2005. str. 71-78 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), stručni)
CROSBI ID: 220880 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Činimo li dovoljno u prevenciji apopleksije?
(Are we doing enough in stroke prevention?)
Autori
Rumboldt, Mirjana ; Kuzmanić, Marion ; Petric, Dragomir
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), stručni
Izvornik
ZBORNIK XII. KONGRES OBITELJSKE MEDICINE Neurološke bolesti i palijativna skrb
/ Hrvoje Vuković - Zadar : Hrvatska udružba obiteljske medicine (HUOM), 2005, 71-78
Skup
XII. KONGRES OBITELJSKE MEDICINE Neurološke bolesti i palijativna skrb
Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 04.05.2005. - 07.05.2005
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
moždani udar; prevencija
(stroke; prevention)
Sažetak
Cerebrovaskulna bolest predstavlja jedan od glavnih suvremenih javnozdravstvenih problema. Cilj ovog istraživanja prevalencije bio je operativna provjera primarne i sekundarne prevencije moždanog udara u ordinacijama obiteljske medicine. Retrospektivnom analizom u 16 splitskih ambulanata izdvojena je medicinska dokumentacija svih bolesnika koji su u zadnjih 5 godina doživjeli apoplektički inzult. Ustanovljeno je 88 takvih osoba (40 žena i 48 muškaraca), od kojih je većina spočetka liječena u bolnici (81/88), a samo ih je 7 akutnu fazu preboljelo kod kuće. Prije inzulta je 81, 8% ovih bolesnika bilo hipertenzivno, 46, 3% pretilo, po 39, 8% hiperglikemično odnosno hiperlipidemično, a 32, 2% je pušilo. Nakon moždanog udara i dalje ih je 33, 3% hipertenzivno, 33, 9% hiperglikemično, a 25, 8% hiperkolesterolemično. Antiagregacijsku terapiju prima barem 80% ovih bolesnika, statine dobiva 28/35 ili 80% hiperlipidemičnih, a svi hipertoničari (66 od 81 s podacima) primaju antihipertenzive. Zaključuje se da je sekundarna prevencija cerebrovaskulne bolesti u ispitivanom uzorku bolja i efikasnija od primarne, ali daleko od optimalne.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti