аЯрЁБс>ўџ \^ўџџџ[џџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџьЅС7 јП…ZbjbjUU .f7|7|…-џџџџџџl&&&&&&&:ЬЬЬЬ и:eЖј„††††††$ ;ЈЊu&Њі &&і і і Œ&&„і „і 6і ,R є&&„ь @9ўHгЎХ:’Ьš\„50efуі у„і ::&&&&йTrendovi i vjeatine potrebni u turizmu danaanjice Piae: Daniela Angelina Jelin i Proale je godine u Halle-u, u Njema koj odr~ana meunarodna radionica na temu Trendova i potrebnih vjeatina u turisti kom sektoru. Meunarodni su stru njaci tom prilikom identificirali ope trendove i potrebe za specifi nim obrazovanjem turisti kih djelatnika koje je u skladu s tim trendovima, a ujedno su predstavili i situaciju u pojedinim europskim zemljama. Perspektivno orijentirana istra~ivanja novih odnosno promjenljivih vjeatina potrebnih na tr~iatu rada zahtijevaju analize na razli itim razinama: makroekonomskoj, regionalnoj, lokalnoj, sektoralnoj, razini zapoaljavanja i poduzetniatva. Danas se sve viae govori o europskim istra~ivanjima za ranu identifikaciju potrebnih vjeatina no takva su istra~ivanja prili no ograni ena i uglavnom se fokusiraju na specifi ne sektore, trgovinu i poslove koje karakterizira internacionalizacija te gdje je mobilnost ljudi, poslova i usluga velika. Upravo je turizam takav sektor. Stoga je Ured za slu~bene publikacije Europskih zajednica izdao zbornik s istoimene radionice u kojem se analiziraju turisti ki trendovi i nove vjeatine te daju smjernice mogueg razvoja u ovom podru ju. Kada govorimo o trendovima ili opim druatvenim promjenama, isti e se zna ajni utjecaj novih turisti kih oblika ili tema koji su relevantni za budui razvoj sektora: turizam i odr~ivost: izuzetno poveana svijest o utjecaju masovnog turizma na okolia; nova druatvena svijest odnosno interes za autenti nim, malim i lokalnim iskustvima godianjeg odmora; novi turist (koji jede u lokalnim restoranima, koristi se lokalnim vodi ima, u potrazi za istinitom pri om 'iza' destinacije); 'uradi-sam' putnici (zahtjevniji, a ujedno i odgovorniji). turizam i dostupnost: gotovo 40 milijuna ljudi u Europi su osobe s posebnim potrebama. Oni su takoer turisti pa ve s komercijalne to ke glediata ove potroaa e ne treba zanemariti. turizam i ruralna te kulturna baatina: postoji jasno rastue tr~iate za netradicionalne turisti ke destinacije. turizam i mir: uz turizam se ve~u pojmovi tolerancije, kulturne razmjene, upoznavanja s drugim, stvaranja opeg dobra i prijateljstva. turizam i sport: to je brzo rastui segment individualnog i skupnog turizma koji ide dalje od Olimpijskih igara. turizam i zdravlje: zdrav ~ivot i promid~ba zdrave ishrane meu potroaa ima postat e prioritet za turisti ke tvrtke; turisti ke tvrtke blisko e suraivati s medicinskim stru njacima; putnici e biti bolje obrazovani o zdravstvenim rizicima na putovanju openito. turizam i tehnologija: airokopojasni Internet revolucionarizirat e komunikacijsku kulturu i potaknuti elektroni ku kulturu; izravno e utjecati na na in (samo)organizacije godianjeg odmora; mobilni telefoni postat e osobna sredstva organizacije putovanja; agenti umjetne inteligencije u naaim kompjutorima imat e ulogu osobnih tour-operatora; virtualni godianji odmor postat e stvarnost (Jonckers, Piet 2005 : 8-9). Turizam je joa uvijek specifi an sektor pa, stoga zahtijeva i specifi na znanja. Radnoj snazi, ipak, potrebna su joa uvijek opa i osnovna znanja i vjeatine. Npr. nepoznavanje stranih jezika nedavno su nacionalne turisti ke zajednice nekih europskih zemalja prepoznale kao stalan problem pa ak i kao kompetitivni nedostatak. Poduzetniatvo, koncept koji je joa nejasno definiran, sve se aktivnije uklju uje u obrazovanje, a predava i razvijaju taj pojam i razmialjaju o uvoenju koncepta ak ve i na obaveznim obrazovnim razinama. Postoje i specifi ne potrebe za vjeatinama koje definira ova kategorija rada. Na razini menad~menta, to su prili no transverzalne vjeatine, stoga turisti ki menad~eri esto imaju obrazovanje u podru ju ra unovodstva, marketinga, prava, ekonomije, itd. Ipak, od njih se o ekuju i slijedee vjeatine i kompetencije: kompjutorske vjeatine, poslovno i strateako planiranje, strateaka udru~ivanja, upravlja ke vjeatine, menad~ment koji koristi vizije i vrijednosti, menad~ment sigurnosti, ra unovodstvo, razvoj proizvoda, inovacije, upravljanje ljudskim resursima, upravljanje destinacijom, projektni menad~ment, vjeatine upravljanja utjecajima globalizacije, upravljanje promjenama, marketinake i prodajne vjeatine (EC 2001 : 26). Tu su, naravno i ostale radne kategorije kao npr. poslovoe (aefovi), kvalificirani i polu-kvalificirani turisti ki djelatnici. `to se poslovoa (aefova) ti e, oni moraju imati osnovna znanja rada na kompjutoru, upravljanja ljudskim resursima, higijene, kontrole hrane, knjigovodstva, nadgledanja, metodike prenoaenja znanja, dok je za kvalificirane turisti ke djelatnike bitno da osim vlastite radne vjeatine poznaju i rad na kompjutoru te da se snalaze u rjeaavanju moguih problema. Posebni se zahtjevi postavljaju i za polukvalificiranu radnu snagu u smislu kako osobnih vjeatina tako i specifi nih tehni kih znanja (npr. iaenje, poslu~ivanje, rad u baru). Mnogi istra~iva ki pokuaaji (Abicht, Freikamp i Preuss 2002; Marhuenda, Strietska-Ilina i Zukersteinova 2005; Joppe 2005) za identifikacijom vjeatina i kvalifikacija u turizmu pokazali su kako odreeni druatveni trendovi oblikuju razvoj ovog uslu~nog sektora. Ti trendovi odnose se na promjene u na inu provoenja slobodnog vremena, poveanu individualizaciju, demografske promjene i poveanu svijest o zdravlju. Tako se bilje~e i promjene u turizmu: sve su popularnija 'short-break' putovanja uz koja se onda ve~e procvat kulturnog, event i gradskog turizma; zdravstveni odnosno wellness turizam rezultat je sve vee svijesti o zdravom ~ivotu; iako poslovna putovanja nisu turizam u uskom smislu rije i, ona su izuzetno va~an segment koji ne treba zaboraviti i od kojeg se mo~e kapitalizirati. Bilje~e se i promjene u ciljnom tr~iatu: sve viae starije populacije upuuje se na putovanja; visokopotencijalno tr~iate su i ljudi s privremenim ili stalnim posebnim potrebama; individualna putovanja ine treu skupinu, no raste i broj skupnih putovanja. Sve to utje e i na promjene u vrstama aran~mana koji se nude u turizmu odnosno dizajn samog odmora, a posljedi no i na vrstu operatera odnosno djelatnika koji svoje obrazovanje moraju uskladiti s trendovima. Te nove vjeatine odnosno obrazovanje u turizmu prvenstveno odlikuje interdisciplinarnost. Tzv. 'multiskilling' i nova hibridna zanimanja odgovor su na potrebe za novim tipom turisti kih proizvoda i usluga (kompleksnijih i sofisticiranijih) te poveane zahtjeve za funkcionalnom fleksibilnoau radne snage. 'Multiskilling' je naj eae odlika malih poduzea. No, zabilje~en je i potpuno suprotan trend. Naime, proces spajanja i akvizicije poduzea esto vodi do stvaranja lanaca hotela i ugostiteljskih poduzea. Takve industrije ne tra~e uvijek izvedbu kompleksnih zadataka. U stvari, trend je esto baa suprotan; oni tra~e standardizirane vjeatine, s malo prostora za kreativnost (npr. lanci brze prehrane). Ipak, danas sve viae ujemo o zahtjevima za specifi nim vjeatinama, osobnim i druatvenim vjeatinama i to u svim zemljama. Nadalje, va~nost dobivaju vjeatine kao ato su npr. sposobnost u enja i neovisnog obavljanja posla. Poznavanje stranih jezika i specifi nih znanja te vjeatina koje su vezane uz tehnoloake inovacije te penetracija informacijske tehnologije u turisti ki sektor esto su na listi nedovoljnih. Tako npr. kanadsko istra~ivanje (Joppe 2005) pokazuje ozbiljan nedostatak znanja u podru ju informacijsko-komunikacijskih tehnologija, pismenosti, komunikacijsko-prezentacijskih vjeatina, usluga prema korisniku, rjeaavanja problema i kriti ke analize, financijskog upravljanja i kontrole troakova te projektnog menad~menta. Njema ko istra~ivanje (Abicht et al. 2002) pokuaalo je odrediti kvalifikacije trendova pri 'trendsetting' tvrtkama. Tako je projekt identificirao slijedee pakete vjeatina potrebnih u turisti kom sektoru: dizajner putovanja, online putni ki agent i event dizajner za rezervaciju i dizajn godianjeg odmora; turisti ki vodi  za ljude ograni ene pokretljivosti, animator, predstavnik za odnose s gostima te za putni ke usluge; menad~er poslovnih putovanja; agencijski konzultant za podraku putni kim agentima. Poveana svijest javnosti o zdravom ~ivotu te svijest o specifi nim individualnim potrebama klijenata vodi do potpuno nove situacije u pru~anju wellness usluga u turizmu. Wellness viae nije turisti ka marketinaka naljepnica ve ga se promatra kao sna~nu vezu izmeu turizma, sporta i brige o zdravlju. Oni koji rade u ovom turisti kom sektoru moraju izuzetno dobro poznavati materiju brige o zdravlju, kako tretmana tako i prevencije. No, u isto vrijeme tra~i se i tradicionalno znanje iz podru ja ugostiteljstva i kulture, sugerirajui kvalitativno nova, visoko interdisciplinarna i kompleksna zanimanja za koja je obrazovanje joa uvijek prili no rijetko i iskustveno (Ritter, Stephan 2005 : 86). Luksuzne destinacije kao ato su toplice npr., zahtijevaju brojne kvalifikacije, a osnovna nedoumica danas je da li se posvetiti holisti kom ili specifi nom pristupu (npr. plasti no-estetska kirurgija na meniju tretmana). Alternativna medicina i tretmani pomlaivanja postaju izuzetno popularni za ato se o ekuju specijalisti ke usluge. Osoblje koje je zadu~eno za jelo i pie mora posjedovati znanja o pravilnoj odnosno dijetalnoj ishrani. Uz to, u ovom je obliku turizma izuzetno bitno poznavati poslovnu etiku. Nadalje, penetracija informacijsko-komunikacijskih tehnologija (ICT) u turisti ki sektor podrazumijeva va~nost posjedovanja ICT vjeatina na svim razinama zaposlenja. Ta su znanja dostupna na raznim te ajevima no izuzetno je bitno da se ti te ajevi ne odvajaju od drugih te ajeva jer je najva~nije da se ICT u e u kontekstu njihove primjene, kao dio marketinga, usluga korisnicima, isplate plaa, itd. Nabrojani su najva~niji trendovi i spomenuti novi profili odnosno zahtjevi koji se nameu zaposlenima u turisti kom sektoru. Otkrivanje novih zanimanja i kombinacija vjeatina prou avajui druatvene trendove i trenutni razvoj sektora zasigurno je korisno, ali ne i dovoljno. Elaboracija novih profila zanimanja i uklju ivanje zahtjeva za njima u obrazovne programe je posebno i izuzetno zahtjevno podru je. Mo~da i najte~e, ali neato bez ega se ne mo~e ukoliko se ~eli kvalitetno opstati na turisti koj karti. Pozitivni primjeri prakse primjene rezultata istra~ivanja u praksu u drugim zemljama zasigurno su poticaj za reformu i u naaoj. Reference: Abicht, L.; Freikamp, H.; Preuss, B. (2002). Qualificationsentwicklung in Tourismus. Branchenbericht zum Projekt Trendqualifikationen als Basis zur Frќherkennung von Qualifikationsentwicklungen. Halle. European Commission, DG Enterprise (2001). Improving training in order to upgrade skills in the tourism industry. Final report of Working Group B. Brussels, European Commission. Jonckers, Piet (2005). General trends and skill needs in the tourism sector in Europe. U: Trends and skill needs in tourism. Luxembourg, Office for Official Publications of the European Communities, str. 7-11 Joppe, M. (2005). General trends and skill needs in tourism in Canada. U: Trends and skill needs in tourism. Luxembourg, Office for Official Publications of the European Communities, str. 41-51 Marhuenda, F.; Strietska-Ilina, O.; Zukersteinova, A. (2005). Vocational identity, flexibility and mobility in the European labour market. Internet adresa:  HYPERLINK "http://www.itb.uni-bremen.de/projekte/fame/fame.htm" www.itb.uni-bremen.de/projekte/fame/fame.htm Ritter, Stephan (2005). Trends and skills needed in the tourism sector: 'tourism for wellness'. U: Trends and skill needs in tourism. Luxembourg, Office for Official Publications of the European Communities, str. 79-88 dЦBЈUpULV€VХVW\WъWXиX#Y6Y7YxYyYzYІYЇYСYZ„Z…ZіёщётитититититЭтПЭЖЭтитё0JCJmHsHjCJUmHsHjCJUmHsH6CJ]mHsH CJmHsH6]mHsHmHsH5CJ\mHsHdЄІ|„ ањ|FDКц&t$6ітh6† Мњјііііёььььёьёьёьёьёьььёььь & F & F$a$…ZўМPx(%V*,46Д9r? AжAТBўBhCмHоLPќTўTUUVWиWšXЉY„Z…Zњєєєєєєєєяяяяээээєєєєєєєєэ & F „`„ & F,1hА‚. АЦA!А‰"А‰#‰$‰%ААФАФ Ф7DаЩъyљКЮŒ‚ЊKЉ -www.itb.uni-bremen.de/projekte/fame/fame.htmрЩъyљКЮŒ‚ЊKЉ hhttp://www.itb.uni-bremen.de/projekte/fame/fame.htm iP@ёџP Normal$„7dhЄx`„7a$CJ_HaJmH sH tH 6@6 Heading 1$$@&a$CJ<A@ђџЁ< Default Paragraph Font.U@Ђё. Hyperlink >*B*phџ…- f џџџџ2RSОТh}О#Ђнѓ“КŠ›ћ q Д   У  ^ Ј М ”+HкЙ†ыaДn"o$&~((‹(U)*и*š+Љ,„-‡-˜0€€0€€˜0€2˜0€2˜0€2˜0€2˜ 0€2˜ 0h2˜ 0h2˜ 0h2˜ 0h2˜ 0€2˜ 0н2˜ 0€2˜ 0“2˜ 0€2˜ 02˜ 0€2˜ 0Š2˜ 0€2˜ 0ћ2˜ 0ћ2˜ 0ћ2˜ 0€2˜ 0 2˜ 0 2˜ 0 2˜ 0 2˜0€2˜0€2˜0€2˜0€2˜0€2˜0€2˜0€2˜0€2˜ 0€2˜ 0€2˜ 0€2˜ 0€2˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€2˜0€2˜0€2˜0€2˜0€2˜0€2˜0€€š0€€š0€€…Z/М…Z02…Z16,y,І,…-Xџ€1268?IQSYZ\]cdОПджНОъы  ЊЋУФстцч  ž Ÿ А Б г д Š Œ Ÿ Ђ Ябик$&юяњќ&'/178ЋЌо!р!љ!њ!""""о%п%А'Б'Й'К'~(€(L)N)Х)Ч)**\*^*++#,%,6,z,І,Љ,Й,К,- -ƒ-‡-1™›жНОСТgh|}НО"#ЁЂмнђѓ’“ЙК‰Šš›њћ  p q Г Д     Т У   ] ^ Ї Ј Л М “”*+GHйкИЙ…†ъы`a~ГДm"n"n$o$џ%&}(€(Š(‹(T)U)**з*и*™+š+Ј,Љ,ƒ-‡-3џџ DANIELA3D:\Users\Daniela\Croturizam\Trendovi i vjeatine.docDANIELAnC:\Documents and Settings\DANIELA\Application Data\Microsoft\Word\AutoRecovery save of Trendovi i vjeatine.asdDANIELAnC:\Documents and Settings\DANIELA\Application Data\Microsoft\Word\AutoRecovery save of Trendovi i vjeatine.asdDANIELAnC:\Documents and Settings\DANIELA\Application Data\Microsoft\Word\AutoRecovery save of Trendovi i vjeatine.asdDANIELAnC:\Documents and Settings\DANIELA\Application Data\Microsoft\Word\AutoRecovery save of Trendovi i vjeatine.asd |џџџђв џџџџџџџџџ}џџџд*ЪЎџџџџџџџџџ~џџџьЏmџџџџџџџџџџџџˆn$џџџџџџџџџ€џџџ”Pџџџџџџџџџџџџ.хРЇџџџџџџџџџ‚џџџndџџџџџџџџџƒџџџ(ъЪЛџџџџџџџџџˆџџџŽHJлџџџџџџџџџ‰џџџм<АџџџџџџџџџЦt?К­rџџџџџџџџџЋѕH*ІDџџџџџџџџџ„д„˜ўЦд^„д`„˜ў.„Й„˜ўЦЙ^„Й`„˜ў.„ž„˜ўЦž^„ž`„˜ў.„ƒ„˜ўЦƒ^„ƒ`„˜ў. „д„˜ўЦд^„д`„˜ўOJQJo(З№ „Й„˜ўЦЙ^„Й`„˜ўOJQJo(З№ „ž„˜ўЦž^„ž`„˜ўOJQJo(З№ „ƒ„˜ўЦƒ^„ƒ`„˜ўOJQJo(З№„h„˜ўЦh^„h`„˜ў. „h„˜ўЦh^„h`„˜ўOJQJo(З№h„ь„˜ўЦь^„ь`„˜ў.h„М„˜ўЦМ^„М`„˜ў.’h„Œ „LџЦŒ ^„Œ `„Lџ.h„\ „˜ўЦ\ ^„\ `„˜ў.h„,„˜ўЦ,^„,`„˜ў.’h„ќ„LџЦќ^„ќ`„Lџ.h„Ь„˜ўЦЬ^„Ь`„˜ў.h„œ„˜ўЦœ^„œ`„˜ў.’h„l„LџЦl^„l`„Lџ.h„„˜ўЦ^„`„˜ў.h „з„˜ўЦз^„з`„˜ўOJQJo(З№’h„Ї „LџЦЇ ^„Ї `„Lџ.h„w „˜ўЦw ^„w `„˜ў.h„G„˜ўЦG^„G`„˜ў.’h„„LџЦ^„`„Lџ.h„ч„˜ўЦч^„ч`„˜ў.h„З„˜ўЦЗ^„З`„˜ў.’h„‡„LџЦ‡^„‡`„Lџ. ЋѕH‰џџџƒџџџ‚џџџџџџ€џџџˆџџџџџџ~џџџ}џџџ|џџџЦt?џџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџ џџ                   џ@€ц'ц'јНFііц'ц'p $)…-РРРРРРР4РLРЌ@џџUnknownџџџџџџџџџџџџGю‡z €џTimes New Roman5€Symbol3&ю ‡z €џArial"qˆ№аhыъ˜&К ™†Eф•ˆ%PlщA!№‰‰ДД20d.U$2ƒQ№џџ1Trendovi i vjeatine potrebni u turizmu danaanjiceDANIELADANIELAўџр…ŸђљOhЋ‘+'Гй0˜˜др№ќ ,8 T ` lx€ˆт2Trendovi i vještine potrebni u turizmu današnjiceurenDANIELAANIANI Normal.dotvDANIELA69IMicrosoft Word 9.0 @Xъй@ъњ ~ЌХ@мф@гЎХ•ˆ%ўџеЭеœ.“—+,љЎDеЭеœ.“—+,љЎ\ hp|„Œ” œЄЌД М њтIMOP.  2Trendovi i vještine potrebni u turizmu današnjice Titleш 8@ _PID_HLINKSтA -a4http://www.itb.uni-bremen.de/projekte/fame/fame.htm  !"#$%&'()*+,-./0123ўџџџ56789:;ўџџџ=>?@ABCDEFGHIJўџџџLMNOPQRўџџџTUVWXYZўџџџ§џџџ]ўџџџўџџџўџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџRoot Entryџџџџџџџџ РF@n IгЎХ_€Data џџџџџџџџџџџџ41Tableџџџџџџџџ<уWordDocumentџџџџ.fSummaryInformation(џџџџџџџџџџџџKDocumentSummaryInformation8џџџџџџџџSCompObjџџџџjObjectPoolџџџџџџџџџџџџ@n IгЎХ@n IгЎХўџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџўџ џџџџ РFMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.8є9Вq