Naslov
Etnološka analiza opstojnosti Sinjske alke
(Ethnological analysis of duration of Sinjska alka)

Autori
Vukušić, Ana-Marija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
27.12

Godina
2004

Stranica
103

Mentor
Grbić, Jadranka

Ključne riječi
Sinjska alka; viteške igre; tradicija; etnologija; povijest; politika
(Sinjska alka; chivalry games; tradition; ethnology; history; politics)

Sažetak
Ova etnološka studija, utemeljena na komparaciji i kombinaciji ranijih relevantnih spoznaja o Sinjskoj Alki s onima dobivenima vlastitim istraživanjem, te na njihovoj zajedničkoj interpretaciji, upozorava na karakteristike gotovo trostoljetne opstojnosti te igre. Spoj je dijakronijskog i sinkronijskog istraživačkog pristupa omogućio stjecanje uvida u prirodu funkcioniranja Sinjske Alke - kao igre i tradicije - u razdoblju od početka 19. st. do danas. Posebna je pozornost pritom posvećena gledištu da se neke od karakteristika Alke u pojedinim razdobljima mogu motriti kroz prizmu utjecaja šireg povijesnog, političkog, a tako i kulturnog, odnosno društvenog konteksta na tradiciju. Pokazalo se da inozemno podrijetlo Alke i njezin agonalni karakter ne samo da ne priječe nego - manje ili više simbolički - obogaćuju lokalni karakter koji je igra prototipa quintane, odnosno correr l'annella, vezujući se snažno uz pobjedu nad Turcima godine 1715., zadobila po uvođenju u Cetinsku krajinu. Legitimnost etnološkog istraživanja igre u radu se otkriva predstavljanjem i prihvaćenjem koncepcije igre kao kulturotvornog elementa, odnosno kulturnog markera, čime ju se približava pojmu običaja, jednome od ključnih etnoloških "oruđa" za opisivanje svijeta oko sebe. Istraživanje običajne dimenzije Alke zasniva se na gledištu o važnosti postojanja svijesti o tradiciji unutar zajednice čiji se članovi smatraju njezinim "nositeljima", ali i vezanosti običaja uz socijalno vrijeme i prostor. S time se u vezi temeljne pretpostavke Alke - borba s Turcima, uloga Gospe Sinjske u pobjedi nad njima i junaštvo predaka tada iskazano - motre kao svojevrsni oblici zapamćenih sadržaja koji se, uz još neke mehanizme (legenda, predaja, usmena poezija, umjetničke slike, i dr.), Alkom artikuliraju i prenose. Alku se u radu promatra i kao poseban oblik komemorativne ceremonije koja, iako ne izvodi naraciju događaja iz 1715., na njih snažno upućuje. Pokazalo se da osjećaj kontinuiteta prošlosti i sadašnjosti predstavlja konstantu u javnoj prezentaciji Alke, te da povremeno služi legitimizaciji (re)akcija na neka suvremena zbivanja ne nužno uz nju vezana. Naglašava se i analizira slojevitost sjećanja i simbola u Alki, te upućuje na potrebu razlikovanja individualne i kolektivne razine na kojoj Alka kao simbol egzistira. Ističe se - uvidom u pojedine osobine javne prezentacije Alke u razdoblju od 20-ih godina 19. st. do danas - činjenica da je izbor simbola, kao i način njihove uporabe manje ili više ovisan o aktualnome kontekstu. On, naime, transformira, revalorizira ili reafirmira pojedine segmente tradicijske kulture u skladu sa suvremenim potrebama društva ili njegova dijela.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Etnologija i antropologija

POVEZANOST RADA