Naslov
Pojavnost i oblici neologizama kod posebnih jezičnih teškoća
(TYPES OF NEOLOGISMS IN SPECIFIC LANGUAGE IMPAIRMENT)

Autori
Ivšac, Jasmina ; Lenček, Mirjana ; Anđel, Maja

Izvornik
Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja (1331-3010) 4 (2005), 2; 49-57

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
PJT; obilježja morfologije u hrvatskome jeziku; longitudinalno praćenje; neologizmi
(SLI; features of morphology in Croatian; follow-up; neologisms)

Sažetak
Fenomen posebnih jezičnih teškoća (PJT) već je niz godina predmet istraživačkih interesa. Podaci pokazuju da se ove teškoće, prisutne na jednoj ili više razina u jeziku (nerijetko s vrlo neujednačenom kliničkom slikom), javljaju u 5-7% populacije (Tomblin i sur ., 1997.). Različite su teorije i rasprave o etiologiji, mogućim podjelama i metodologiji istraživanja PJT. Najveći broj istraživanja, a shodno tome i podataka i rezultata postoji na području engleskoga jezika. Opisom drugih jezika i odstupanja otvaraju se mogućnosti za međujezične studije i usporedbe te za pronalaženje sličnosti. Profili djece s PJT opisani su u nekim segmentima, ali nedovoljan broj podataka o urednome jezičnome razvoju onemogućava detaljni opis PJT. Istraživanja PJT u hrvatskom jeziku nemaju dugu tradiciju. Pregledom istraženih teškoća, a s obzirom na jezične sastavnice, najviše se problema iskazuje na području morfologije. Morfologija ima važnu ulogu u pojedinim vrstama riječi, posebice onima koje nose važnu semantičku informaciju, a fleksijska obilježja imaju u hrvatskome izrazitu informativnu vrijednost. Morfološko kodiranje omogućava govornicima hrvatskoga jezika relativnu slobodu pri izboru reda riječi čime je moguće naglasiti određene dijelove rečenice. Djeca s PJT u hrvatskome jeziku nailaze na izazove neprestano se suočavajući s deklinacijama imenica i pridjeva (sedam padeža i dva broja uz ostatke duala - trećeg broja, u deklinaciji imenica i pridjeva), te konjugacijama glagola (tri lica, dva broja, šest glagolskih vremena). Ukoliko morfološki oblici nisu adekvatni, sama sintaksa nije dovoljna za gramatičku informaciju. Radi dobivanja uvida u učestalost i vrstu grešaka kod djece s PJT u hrvatskome, tijekom razdoblja od godinu dana praćena je skupina od 8 ispitanika od kojih svi zadovoljavaju kriterije za postavljanje dijagnoze PJT. Snimane su konverzacije i naracija ispitanika. Analizirane su zabilježene epizode. Mali broj ispitanika ne dopušta generalizaciju zaključaka, ali ovakva istraživanja doprinose određenju obrasca kliničke slike PJT u hrvatskome. Istraživanje je dio pilot studije potaknute idejom o mogućoj klasifikaciji oblika koji se javljaju u ove djece – posebno neologizama.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Demografija

POVEZANOST RADA