Pregled bibliografske jedinice broj: 219909
Franjevci u srednjovjekovnoj Virovitici
Franjevci u srednjovjekovnoj Virovitici // 725 godina franjevaca u Virovitici. Zbornik radova međunarodnog simpozija / Martinčić, Julijo ; Hackenberger, Dubravka (ur.).
Zagreb : Osijek: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), 2006. str. 43-56 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 219909 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Franjevci u srednjovjekovnoj Virovitici
(The Franciscans in medieval Virovitica)
Autori
Andrić, Stanko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
725 godina franjevaca u Virovitici. Zbornik radova međunarodnog simpozija
/ Martinčić, Julijo ; Hackenberger, Dubravka - Zagreb : Osijek : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), 2006, 43-56
Skup
725 godina franjevaca u Virovitici
Mjesto i datum
Virovitica, Hrvatska, 17.10.2005. - 19.10.2005
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Franjevci; ugarska franjevačka provincija (provincija sv. Marije); opservancija; Virovitica
(Franciscans; Hungarian Franciscan province (Province of St. Mary); Observance; Virovitica)
Sažetak
U radu se donosi kronološki pregled izvornog gradiva koje sadrži podatke o franjevačkom samostanu Blažene Djevice Marije u Virovitici od kasnog 13. do sredine 16. stoljeća. Budući da je bio jedan od najstarijih franjevačkih samostana u dravsko-savskom međurječju i jer se nalazio u jednom od glavnih gradskih središta toga prostora u srednjem vijeku, virovitički je samostan razmjerno dobro dokumentiran u pisanim izvorima. Ukupno se zasad radi o dvadesetak izvora ili izvornih podataka koji se tiču toga samostana u kronološkom rasponu od 1280. do 1552. Polovica takvih dokumentarnih jedinica potekla je od pripadnika samog franjevačkog reda, a druga polovica od nefranjevačkih crkvenih ili svjetovnih autora. Najvažnija okvirna činjenica iz povijesti virovitičkog samostana u to doba jest da on u prijelomnom 15. stoljeću nije usvojio opservantsku reformu reda, nego je, zajedno sa samostanima u Našicama i Požegi, sve do turskog osvajanja ostao u sklopu Zagrebačke kustodije stare provincije ugarskih i slavonskih franjevaca, koja je do 1517. bila konventualna, a tada je kao cjelina prihvatila opservanciju i prozvala se Provincijom Svete Marije.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest
POVEZANOST RADA