Pregled bibliografske jedinice broj: 21952
Nedorečenost i zavodljivost etničko-nacionalnog sindroma
Nedorečenost i zavodljivost etničko-nacionalnog sindroma // Etničnost, nacija, identitet: Hrvatska i Europa / Čičak-Chand, Ružica ; Kumpes, Josip (ur.).
Zagreb: Institut za migracije i narodnosti (IMIN) ; Jesenski i Turk ; Hrvatsko sociološko društvo, 1998. str. 29-45
CROSBI ID: 21952 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Nedorečenost i zavodljivost etničko-nacionalnog sindroma
(The indefiniteness and allurement of the ethnic-national syndrome)
Autori
Dugandžija, Nikola
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Etničnost, nacija, identitet: Hrvatska i Europa
Urednik/ci
Čičak-Chand, Ružica ; Kumpes, Josip
Izdavač
Institut za migracije i narodnosti (IMIN) ; Jesenski i Turk ; Hrvatsko sociološko društvo
Grad
Zagreb
Godina
1998
Raspon stranica
29-45
ISBN
953-6028-09-3
Ključne riječi
etničnost, nacija, etnički identitet, etnička manjina
(ethnicity, nation, ethnic identity, ethnic minority)
Sažetak
Autor ističe da etnija spada u one pojmove koji se ne mogu precizno definirati, pa je plodnije idući tragom svake od njih, pokušati pronaći neke manje dvosmislene karakteristike. Etničkom identitetu snažan podsticaj daje postojanje strane grupe u odnosu na "mi" grupu, i što su razlike veće, to je i identitet izraženiji. U vrijeme kad je taj identitet nedovoljno izražen, nastoji ga se učvrstiti ili rekonstruirati, što etniju uvjerava u smisao i opravdanje njezina postojanja. U tome etnija može otići i dalje pa se, od zajednice izrasle pretežno na neposredovanim poticajima, pretvoriti u entitet u kome se njezina svojstva sve više konstruiraju i instrumentaliziraju. To je već prerastanje etnije u naciju-državu, koja etnička, odnosno nacionalna svojstva koristi za promicanje svojih interesa. Posljedica je povećano javljanje predrasuda, te potiskivanje ostalih vrsta identifikacija. Oni koji su neskloni takvom razvoju, postaju suspektni, a najviše stradavaju etničke manjine, što na kraju uvećava opću krizu. Kriza ima duhovni i moralni aspekt, a u onim sredinama koje su opsesivno zauzete sobom, identitet sve više počiva na stereotipima i izmišljanju. Autor drži da to dokazuje i kraj 20. stoljeća, između ostaloga i na prostorima bivše Jugoslavije.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Sociologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
01000103
Ustanove:
Institut za društvena istraživanja , Zagreb
Profili:
Nikola Dugandžija
(autor)