Naslov
Makroekonomika tranzicijskog tržišta rada - s posebnim osvrtom na Hrvatsku
(Macroeconomics of transitional labour market - with special reference to Croatia)

Autori
Obadić, Alka

Ostali urednici
Knežević, Radule

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, znanstvena

Izdavač
Politička kultura

Grad
Zagreb

Godina
2005

Stranica
275

ISBN
953-6213-81-8

Ključne riječi
tržište rada; tranzicija; dabrane tranzicijske zemlje; restrukturiranje; output; zaposlenost; produktivnost rada; potražnja za radom; ponuda rada; determinante nezaposlenosti; strukturna nezaposlenost; regionalna struktura nezaposlenosti; regionalne razlik
(labour market; transition; selected transition countries; restructuring; output; employment; productivity; labour demand; structural unemployment; regional unemployment; matching process; matching function; mismatch problem; Beveridge curve)

Sažetak
Težište ovog rada odnosi se na sagledavanje rastućeg problema strukturne nezaposlenosti u odabranoj skupini tranzicijskih zemalja . Prvenstveno se analiziraju strukturne promjene na tržištu rada nastale kao posljedica procesa tranzicije. Proces restrukturiranja dovodi do zatvaranja velikih državnih poduzeća, te se javljaju masovna otpuštanja, koja dovode do pojave otvorene nezaposlenosti. Rad se prije svega fokusira na novonastale strukturne promjene na tržištu rada uzrokovane procesom restrukturiranja, koje se u najkraćim crtama mogu sumirati kao paralelni procesi "deagrarizacije", "deindustrijalizacije" i "tercijarizacije". Od sredine 1990-ih rast BDP-a u tranzicijskim zemljama bio je povezan sa rastućom zaposlenošću, ali je sve do danas rast zaposlenosti manji od rasta BDP-a. To znači da je ili došlo do pada skrivene nezaposlenosti ili je došlo do jačeg izražaja pojave mismatch-a između ponude i potražnje na tržištu rada. Stoga je u ovom radu od posebne važnosti proučavanje matching procesa. Poseban problem u okviru nezaposlenosti odabrane skupine zemalja čini postojanost regionalne nezaposlenosti. U svim zemljama osim u Češkoj proces restrukturiranja nije doveo do smanjivanja regionalnih razlika, već upravo obrnuto. Analiza ponude i potražnje za radom na regionalnom nivou ukazuje da se jedino u Hrvatskoj javlja istovremeno postojanje visokih stopa nezaposlenosti i stopa slobodnih radnih mjesta. Primjenom standardiziranih vrijednosti stopa nezaposlenosti utvrđeno je postojanje značajne postojanosti razlika u nezaposlenosti među pojedinim regijama. Najveća postojanost razlika u stopama nezaposlenosti između 1997. i 2001. godine postoji u Sloveniji. Analiza Beverdige krivulje na agregatnom nivou ukazuje na postojanje odgovarajućeg problema neusklađenosti tržišta rada odnosno na smanjenu usklađenost matching-a. Kako bi se navedeno potvrdilo izračunano je pet različitih regionalnih mismatch indikatora. Samo se u slučaju Hrvatske i Poljske vrijednosti svih regionalnih mismatch indikatora u promatranom razdoblju smanjuju i ukazuju na blago smanjivanje udjela strukturne nezaposlenosti. Također se zaključuje da najveće regionalne razlike u kretanju regionalnog mismatch-a postoje upravo u Hrvatskoj obzirom na visoku vrijednost indikatora M5. U slučaju Češke i Slovenije može se zaključiti da je tijekom promatranog razdoblja došlo do porasta regionalne neusklađenosti, dok se u Slovačkoj može primijetiti blago smanjivanje regionalne neusklađenosti, iako to ne pokazuju svi indikatori. Analiza tehnologije matching-a među regijama, stručnom spremom i djelatnostima provodi se putem analize matching funkcije na dezagregiranom nivou. Empirijskom primjenom teorijskog oblika matching funkcije u odabranoj skupini zemalja zaključuje se kako je pouzdanije koristiti translog oblik matching funkcije u odnosu na log-linearan oblik klasične matching funkcije. Procjenom matching funkcije po regijama za svaku godinu zasebno zaključuje se da se u Češkoj i Poljskoj najusklađenije popunjavaju slobodna radna mjesta. Procijenjeni model matching funkcije pojedinačno po svakoj regiji najbolje objašnjava novo zapošljavanje u regiji Plzeň u Češkoj i Ličko-senjskoj županiji u Hrvatskoj, te u Prešovskoj regiji u Slovačkoj. U tri navedene zemlje ukazano je postojanje regionalnog mismatch-a što nije potvrđeno u Poljskoj i Sloveniji. Dezagregirana analiza matching funkcije prema stručnoj spremi i spolu provedena je samo za Sloveniju i Hrvatsku. Analiza za Hrvatsku pokazuje da postoji istovremeni višak i manjak ponude rada među radnicima sa KV i VKV, te SSS i VŠS što ukazuje na postojanje mismatch-a prema stručnim spremama, dok rezultati pokazuju da u Sloveniji ne postoji mismatch prema pojedinoj stručnoj spremi. Dezagregirana analiza matching funkcije po djelatnostima provedena je samo za Hrvatsku i pokazuje da se najefikasnije popunjavaju slobodna radna mjesta u prerađivačkoj industriji, trgovini na veliko i malo, te na području ostalih društvenih, socijalnih i osobnih uslužnih djelatnosti, ali također ukazuje i na postojanje mismatch-a među njima. Modeliranjem vremenske serije zaključuje se da je u Hrvatskoj i Poljskoj došlo do porasta efikasnosti matching procesa, što znači da je povećana regionalna usklađenost između ponude i potražnje na tržištu rada, dok je u Češkoj efikasnost neznatno smanjena. Navedenom analizom ukazano je da porast regionalnog mismatch-a utječe na smanjenje ukupnog matching procesa odnosno na broj novog zapošljavanja u svim odabranim zemljama. U posljednjem dijelu ističe se osnovna svrha aktivnih politika zapošljavanja na tržištu rada, te se analizira efikasnost njihove primjene na tržištu rada u cilju postizanja boljeg matching-a između postojećih slobodnih radnih mjesta i postojećih tražitelja zaposlenja. One su prije svega usmjerene na one specifične grupe koje nezaposlenost najviše pogađa. Do sada provedene empirijske analize s ciljem mjerenja efikasnosti pojedinih mjera aktivne politike u tranzicijskim zemljama i zemljama OECD-a pokazuju vrlo dvosmislene rezultate. Međunarodna iskustva pokazuju kako kombinacija različitih mjera daje najbolje učinke. Provedena empirijska analiza efikasnosti pojedinih mjera aktivnih politika zapošljavanja u slučaju Hrvatske je upitna, s obzirom da u najvećem broju slučajeva koeficijenti uz broj osoba obuhvaćenih pojedinom mjerom zapošljavanja nisu značajni. Tek provođenje Programa poticanja zapošljavanja od strane Vlade RH tijekom 2002. godine ukazuje na relevantan zaključak u pogledu pojedinog programa. Uz određena ograničenja može se zaključiti da je u Hrvatskoj efikasno ulagati u mjere poticanja zapošljavanja mladih osoba s visokom stručnom spremom, te u mlade osobe bez radnog iskustva, jer tako uložena sredstva najviše utječu na porast broja novo zaposlenih u slijedećem razdoblju.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Ekonomija

POVEZANOST RADA