Pregled bibliografske jedinice broj: 219208
Interaktivni udžbenik - čestični model i građa tvari
Interaktivni udžbenik - čestični model i građa tvari // Sedmi hrvatski simpozij o nastavi fizike: Uloga modela i modeliranja u suvremenoj nastavi fizike / Buljubašić, Mladen ; Knežević, Stjepan (ur.).
Split: Hrvatsko fizikalno društvo, 2005. str. 125-127 (predavanje, nije recenziran, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 219208 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Interaktivni udžbenik - čestični model i građa tvari
(Interactiv textbook - corpuscular model)
Autori
Buljan, Ivica ; Pećina, Planinka
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Sedmi hrvatski simpozij o nastavi fizike: Uloga modela i modeliranja u suvremenoj nastavi fizike
/ Buljubašić, Mladen ; Knežević, Stjepan - Split : Hrvatsko fizikalno društvo, 2005, 125-127
Skup
Sedmi hrvatski simpozij o nastavi fizike :Uloga modela i modeliranja u suvremenoj nastavi fizike
Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 30.03.2005. - 01.04.2005
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
modeliranje; čestična građa; računalo
(modeling; corpuscular theory; interactiv learning)
Sažetak
Prednosti učenja s računalom su interaktivnost i mogućnost samokontrole, mogućnost odabira tempa učenja, ogromna količina podataka i mnogućnost razmatranja puno primjera. Nedostaci i ograničenja su u prebrzom razvoju tehnologije i neusklađenosti raznih sistemskih programa ali i u “ navici igranja” odnosno u činjenici da dio učenika prihvaća računalo kao igračku. Veliki nedostatak je nemogućnost brze i poticajne ( i koordinirane) rasprave. Jedno moguće rješenje je interaktivni udžbenik koji omugućava bolje razumijevanje i produbljivanje znanja ali koji nije zamijena ni za nastavnika ni za tiskani udžbenik. Takav udžbenik vodi računa o:predznanju učenika.i predkoncepcijama. Sadržaji se nastavljaju na one koje su učenici već obrađivali u školi. Pored toga primjenom već manje-više usvojenog znanja na nove situacije pospješava se proces dozrijevanja znanja. Na taj način učeničko znanje postaje povezanije, koherentnije i u krajnoj liniji operativnije..
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Pedagogija