Naslov
Psihosocijalne odrednice razvoja ovisnosti o heroinu
(Psychosocial determinants of heroin addiction development)

Autori
Glavak, Renata

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
22.04

Godina
2005

Stranica
133

Mentor
Zarevski, Predrag

Ključne riječi
ovisnost o drogama; zloporaba sredstava ovisnosti; heroin; rizični faktori; obitelj; percepcija roditeljskog odgoja; vršnjaci; škola; delinkventno ponašanje; retrospektivno istraživanje
(drug addiction; psychoactive substance abuse; heroin; risk factors; family; perceived parental rearing; peer; school; delinquency; retrospective research)

Sažetak
Cilj istraživanja bio je utvrditi koje varijable iz tri kategorije psihosocijalnih odrednica - obiteljskih, vršnjačkih i školskih – omogućuju najuspješnije razlikovanje ovisnika o heroinu od neovisnika. U ispitivanju je sudjelovalo 126 ovisnika o heroinu i kontrolna skupina neovisnika (N=128) izjednačena po dobi, spolu, obrazovanju i radnom statusu. Prosječna dob sudionika bila je oko 24 godine. Na sudionicima su primijenjeni upitnici Sjećanja na djetinjstvo, Upitnik vršnjačkog pritiska i Kvaliteta školskog života, te upitnici za ispitivanje različitih podataka o sudionicima te članovima njihovih obitelji, vršnjacima i školovanju. Ispitivanje je bilo anonimno. Provedenom analizom utvrdili smo najprediktivnije varijable iz pojednih psihosocijalnih kategorija (obitelj, vršnjaci, škola) analiziranih zasebno, a zatim smo ispitali njihov relativni doprinos u razlikovanju ovisnika o heroinu od neovisnika kada se sve varijable analiziraju istodobno. U zasebnoj analizi varijabli iz spomenute tri kategorije psihosocijalnih odrednica dobiveni su rezultati koji slijede: Najprediktivnije varijable iz kategorije obiteljskih odrednica su: ovisnost u užoj obitelji, prezaštićivanje od strane oca, prezaštićivanje od strane majke, odbijanje od strane oca, ovisnost u široj obitelji, koliko su prijatelja roditelji poznavali, s koliko su prijatelja roditelji odobravali druženje, emocionalna toplina majke i alkoholizam u široj obitelji. Ovisnici su i u užoj i u široj obitelji imali više slučajeva ovisnosti nego neovisnici, a u široj obitelji i više slučajeva alkoholizma. Ovisnici se svojih očeva sjećaju kao više odbijajućih, majki kao emocionalno toplijih, a i očeva i majki kao više zaštićujućih nego što je to kod neovisnika. Roditelji ovisnika poznavali su manje prijatelja svoje djece u razdoblju viših razreda osnovne škole nego roditelji neovisnika, te su svojoj djeci odobravali druženje s manjih brojem prijatelja od roditelja neovisnika. Najprediktivnije varijable iz kategorije vršnjačkih odrednica su: strukturirane slobodne aktivnosti, delinkventne i neprilagođene aktivnosti ispitanika, nestrukturirane slobodne aktivnosti i uključenost u vršnjačke aktivnosti. Ovisnici su u usporedbi s neovisnicima u razdoblju viših razreda osnovne škole bili manje uključeni u strukturirane slobodne aktivnosti od neovisnika, više uključeni u delinkventne i neprilagođene aktivnosti, više uključeni u nestrukturirane slobodne aktivnosti i percipirali su jači pritisak od vršnjaka da se s njima druže. Najprediktivnije varijable iz kategorije vršnjačkih odrednica su: markiranje, mjera odlaženja kod ravnatelja, pedagoga, psihologa škole, ponavljanje razreda, izricanje disciplinskih mjera, prihvaćenost od vršnjaka, isključivanje iz škole, promjena škole i koju srednju školu je ispitanik upisao. Ovisnici o heroinu su se u usporedbi s neovisnicima u višim razredima osnovne škole osjećali prihvaćenijim od vršnjaka, značajno su više markirali iz škole, češće su ponavljali razred, mijenjali školu ili bili isključivani iz škole, češće su im izricane opomene, ukori i mjera odlaženja na razgovor kod ravnatelja, pedagoga ili psihologa škole. Češće su upisivali strukovne trogodišnje srednje škole. Kada se prethodno utvrđene najprediktivnije varijable iz tri kategorije psihosocijalnih odrednica (obitelj, vršnjaci, škola) analiziraju istodobno, većina njih se pokazala značajnim, dok se varijable emocionalna toplina majke, ovisnost i alkoholizam u široj obitelji, uključenost u vršnjačke aktivnosti, prihvaćenost od vršnjaka, isključivanje iz škole, promjena škole i koju srednju školu je ispitanik upisao nisu pokazale značajnim. Rezultati provedenih analiza pokazali su da je moguće razlikovati ovisnike o heroinu od neovisnika na temelju varijabli iz sve tri kategorije psihosocijalnih odrednica. Međutim, potrebno je imati na umu da su se neke od varijabli unutar tih kategorija psihosocijalnih odrednica pokazale uspješnijim za razlikovanje ovisnika o heroinu od neovisnika. Te varijable, ukoliko se pojave u višim razredima osnovne škole, možemo smatrati faktorima rizika za razvoj ovisnosti o heroinu u kasnijoj dobi. Nalazi provedenog istraživanja mogu poslužiti kao osnova za osmišljavanje novih i poboljšanje postojećih preventivnih programa. Budući da se većina preventivnih programa usmjerava na samo jednu kategoriju psihosocijalnih odrednica, oni zbog multifaktorski uvjetovane uzročnosti ovisnosti ne mogu biti jako učinkoviti. Stoga preventivni programi moraju biti što obuhvatniji, odnosno moraju integrirati različite kategorije psihosocijalnih odrednica koje su se pokazale rizičnim za razvoj ovisnosti o heroinu na našoj populaciji osoba mlađe odrasle dobi.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA