Naslov
Potrošnja vode i makrohraniva u hidroponskom uzgoju rajčice na supstratima
(Water and macroelements consumption in hydroponically tomatoes grown on substrates)

Autori
Ondrašek, Gabrijel

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Agronomski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
19.11

Godina
2004

Stranica
105

Mentor
Romić, Davor

Ključne riječi
hidroponski supstrati; ispiranje hraniva; evapotranspiracija; zaštićeni prostori
(hydroponic substrates; nutrients leaching; evapotranspiration; greenhouses)

Sažetak
Dvogodišnje istraživanje s hidroponskim uzgojem rajčice na supstratima je provedeno tijekom 2001. i 2002. u plasteniku (170 m2) opremljenim s automatiziranim sustavom za fertigaciju, grijanje i venitlaciju. Cilj istraživanja je bio utvrditi kako će se različite fizikalnokemijske osobine testiranih supstrata odraziti na potrošnju vode i makrohraniva (N, P, K, Ca i Mg), te prinos rajčice u hidroponskom uzgoju. Također se nastojala utvrditi mogućnost procijene potrošnje vode (na temelju vanjskih i unutarnjih klimatskih parametara plastenika) putem matematičkog modela po Penman-Monteithu, te njegova povezanost s izravnim modelom mjerenja potrošnje vode. Pokus je bio postavljen po metodi slučajnog bloknog rasporeda u tri repeticije. Varijante pokusa su bili hidroponski supstrati: kamena vuna, perlit i treset. Osnovnu parcelu pokusa su činile tri, a obračunsku jedna vreća supstrata s tri biljke rajčice. Na svakoj obračunskoj parceli su bili postavljeni sakupljači viška procijeđene hranjive otopine, perkolata (izlaz - I). Prilikom njihovog pražnjenja, 1-2 puta tjedno, izmjeren je volumen i uziman uzorak za kemijske analize. Na početku glavnog cjevovoda hranive otopine, postavljen je vodomjer za mjerenje ukupnog volumena dodane hranjive otopine (ulaz - U). Potrošnja vode izravnim načinom je utvrđena na temelju razlike U i I, a predstavlja količinu vode utrošene transpiracijom. Potrošnja makrohraniva je utvrđena na temelju razlike njihove koncentracije u U i I. Kemijske analize uzoraka U i I su rađene 2 puta mjesečno, a utvrđivani su EC, pH, te mineralni sastav prema metodologiji APHA (1992). Statistička analiza podataka je izvedena upotrebom softverskog paketa SAS (SAS Institute, 1999). Analiza varijance je provedena s ukupnim vrijednostima (sumama) za pojedine varijable pomoću GLM proc., dok su najmanje značajne razlike (LSD) između supstrata testirane prema Tukeyu na razini signifikantnosti P 0, 05. Tijekom vegetacijskih sezona ukupno je utrošeno 1.053 l/m2 (2001), odnosno 1.197 l/m2 vode (2002). Od ukupno dodane količine vode, 23-29% se procijedilo iz pojedinih supstrata, a ostatak je utrošen za transpiraciju. U obije godine istraživanja na kamenoj vuni je utvrđena najmanja (23-24%), a na perlitu najveća količina perkolata (29-30%). Kod treseta je količina perkolata u obije godine istraživanja iznosila oko 27%. Regresijskom analizom je utvrđena čvrsta povezanost između izravno mjerene i matematički procijenjene potrošnje vode (R2 > 0.95). Premda je svim supstratima dodana jednaka količina hraniva, 842 g/m2 (2001) i 867 g/m2 (2002), količine ispranih i usvojenih makroelemantata su bile različite. Najmanju količinu istraživanih makroelemenata je sadržavao perkolat kamene vune i treseta, 334-348 g/m2 (2001) i 327-341 g/m2 (2002), a najveću perlita, 400 g/m2 (2001) i 373 g/m2 (2002). Količine usvojenih makroelemenata su bile najveće na kamenoj vuni i tresetu, 494-509 g/m2 (2001) i 526-540 g/m2 (2002), a najmanje na perlitu, 442 g/m2 (2001) i 494 g/m2 (2002). Razlike u potrošnji vode i makrohraniva su se odrazile i na prinos rajčice, koji je u obje godine bio najviši na kamenoj vuni, zatim na perlitu, a najmanji je bio na tresetu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Fizika, Poljoprivreda (agronomija), Biotehnologija

POVEZANOST RADA