Naslov
Utjecaj laičkih poimanja na psihologiju inteligencije
(Influence of lay-theories on psychology of intelligence)

Autori
Zarevski, Predrag ; Bencarić, Zrinka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), ostalo

Izvornik
Uspjeh i zadovoljstvo u osobnom i društvenom životu / Ćorić, Šimun Šito - Mostar, 2005, 69-83

Skup
Prvi psihologijski simpozij

Mjesto i datum
Mostar, Bosna i Hercegovina, 14.05.2005

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
inteligencija; laičke teorije
(intelligence; lay-theories)

Sažetak
Implicitne teorije inteligencije subjektivna su uvjerenja laika i psihologa o strukturi i prirodi inteligencije. Njih ne treba konstruirati nego otkriti jer već postoje u sustavu mišljenja svakog pojedinca. Ispitujemo ih analizom izvještaja ispitanika - njihovih mišljenja o tome što je to inteligencija i kako se očituje.Metodologija ispitivanja implicitnih teorija inteligencije ima teorijsko uporište u Neisserovoj (1979) pretpostavci da je inteligencija multifacetni pojam kognitivno reprezentiran prototipom. To znači da inteligenciju ljudi procjenjujemo usporedbom njihovih atributa s atributima esencijalno inteligentne osobe (prototipom) koja postoji u našoj mentalnoj predodžbi.Naše znanje o tome koliko su točne implicitne teorije inteligencije pomoći će razvoj sve sofisticiranijih tehnika za proučavanje neurobiokemijskih procesa u mozgu koji svakodnevno daje nove spoznaje o organskoj osnovi inteligencije i pridonosi razvoju biološkog gledišta na inteligenciju. K tome, informacijski i kibernetički pristup ljudskoj inteligenciji slijede, i istodobno ubrzavaju, razvoj kompjutorske tehnologije.Dobro elaborirane eksplicitne teorije inteligencije nastoje objasniti fenomen inteligencije, čime se omogućuje uspješno profesionalno procjenjivanje i eventualne intervencije u svrhu optimiziranja intelektualnog razvoja pojedinaca. Također upućuju na neadekvatnost subjektivnih poimanja inteligencije i doprinose formiranju točnijih implicitnih teorija inteligencije. Same implicitne teorije ne mogu odgovoriti na pitanje: Što je to inteligencija?, već jedino pokazuju što ljudi misle da je inteligencija. Implicitne teorije u nekoj kulturi podliježu promjenama koje prate ukupan razvoj tog društva. Također predstavljaju promjenjive konstrukte kod pojedinca u funkciji maturacije i širokih okolinskih utjecaja. Stoga je jasno da ih u oba navedena slučaja treba longitudinalno proučavati. Iako implicitne teorije inteligencije ne možemo smatrati alternativnim pristupom za eksplicitne teorije, ipak je neosporna njihova znanstvena vrijednost jer upućuje na neke nedostatke u formuliranju eksplicitnih teorija inteligencije. Budući da rad stručnjaka u nizu različitih profesija zahtijeva svakodnevno procjenjivanje inteligencije ljudi, a ono se odvija upravo u okvirima implicitnih teorija tih pojedinaca (napomena: iznimka je psihometrijsko ispitivanje ličnosti, koje spada u područje eksplicitnih teorija), od velike je važnosti za znanost i praksu što bolje upoznati implicitne teorije inteligencije stručnjaka iz te populacije. Ovo se osobito odnosi na struke poput policajaca, sudaca, liječnika, pedagoga, učitelja, menadžera, trenera, odgajatelja u specijalnim institucijama i sl. Također je važno poznavati teorije koje imaju roditelji o razvoju inteligencije kod djece, jer se oni na temelju tih poimanja odlučuju kad će djeci zadavati određene intelektualne probleme i zadatke (Sternberg, 1993).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA