Pregled bibliografske jedinice broj: 218608
Uloga psihologa u katastrofama
Uloga psihologa u katastrofama // Hrvatsko društvo danas : psihosocijalni procesi / Kaliterna Lipovčan, Ljiljana ; Šakić, Vlado (ur.).
Zagreb: Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, 2004. str. 87-102
CROSBI ID: 218608 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Uloga psihologa u katastrofama
(The role of psychologists in disasters)
Autori
Zarevski, Predrag
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, pregledni
Knjiga
Hrvatsko društvo danas : psihosocijalni procesi
Urednik/ci
Kaliterna Lipovčan, Ljiljana ; Šakić, Vlado
Izdavač
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar
Grad
Zagreb
Godina
2004
Raspon stranica
87-102
ISBN
953-6666-32-4
Ključne riječi
katastrofa, prevencija, psihološke intervencije
(disasters, prevention, psychologiscal interventions)
Sažetak
S obzirom na činjenicu da su različite prirodne i tehnološke katastrofe sve češće i potencijalno sve opasnije, u svijetu se provode vrlo temeljite pripreme za prevenciju i ublažavanje katastrofa. U tom sustavu sve značajniju ulogu imaju i psiholozi. Većina katastrofa ne zahvaća samo jednu državu već znatno širu regiju. U ovom su radu prvo prikazani neki od zanimljivih rezultata dobivenih na našoj populaciji iz vremena rata u Hrvatskoj, a zatim se raspravlja o nekim tuđim iskustvima i stavovima o psihološkim faktorima u katastrofama. Na koncu se govori o tome što psiholozi mogu i trebaju činiti kad je riječ o katastrofama. Djelovati trebamo u tri faze: 1. Prvo preventivno - u području pripreme za katastrofe. U suradnji sa stručnjacima iz civilne zaštite treba koncipirati kvalitetno obrazovanje za adekvatne postupke pri različitim katastrofama. A zatim obaviti teži zadatak - uvjeriti građane da se upoznaju s tim postupcima ne za vrijema katastrofe, nego znatno ranije! U fazi preventivnih akcija treba raditi i na edukaciji timova za pružanje psihološke pomoći u trenucima katastrofe i nakon nje. 2. U trenucima katastrofe djeluju različiti izuzetno jaki psihološki faktori. Jedan od najjačih je panika. Nepostojanje vjerodostojne informacije, ma koliko ona bila bolna ili zastrašujuća, predstavlja izvor najveće frustracije za žrtve katastrofe. U sprečavanju panike kvalitetno osmišljenim informacijama i pronalaženjem najboljih kanala komunikacije za prijenos tih informacija može se suzbiti panika širokih razmjera. Nadalje, ublažavanje stresa i pružanje psihološke potpore najugroženijima zasigurno predstavlja prioritetan zadatak psihologa u trenucima katastrofe. 3. Budući da se PTSD i ostale posljedice trauma izazvanih katastrofom znaju javiti mjesecima, pa i godinama nakon takvih događaja, velika je potreba za sustavnim praćenjem žrtava katastrofa i pružanjem psihološke potpore uvijek kad se za to javi potreba. U toj je fazi također potrebno razviti kvalitetne programe rada i supervizije timova psihologa i ostalih pomagačkih struka specijaliziranih za pojedine subpopulacije žrtava katastrofa.Što zaključiti? Sigurno je da postoje i ugodniji i bolje plaćeni poslovi za psihologe od onih u vezi s katastrofama. No, zbog velike uloge psiholoških faktora u ponašanju i doživljavanju ljudi pogođenih katastrofama, dužnost nam je raditi na edukaciji, istraživati i djelovati u trenucima prije, za vrijeme i nakon katastrofa.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Psihologija
POVEZANOST RADA