Naslov
Materijalni i sociopsihološki čimbenici (re)konstrukcije lokalnih zajednica nakon ratnih sukoba (prostori posebne državne skrbi)
(Material and Socio-Psychological Factors of the (Re) Construction of Local Communities after War Conflicts (Areas of Special Governmental Care))

Autori
Babić, Dragutin

Izvornik
Revija za socijalnu politiku (1330-2965) 11 (2004), 3-4; 363-382

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, prethodno priopćenje, znanstveni

Ključne riječi
socijalna naknada; prihodi; prostori posebne državne skrbi; lokalne zajednice; županije
(social benefit; income; areas of special government care; local communities; counties)

Sažetak
Na prostorima posebne državne skrbi prihodi stanovništva su skromni i nedostatni za koliko-toliko 'normalan' život povratnika, useljenika i malobrojnog stanovništva koje (izuzetak je donekle Vukovarsko-srijemska županija u kojoj značajan broj Srba na ratnim prostorima nije napuštao županiju) nije odlazio iz vlastitih domova. U odnosu na Hrvatsku u cjelini prihodi od rada su manje zastupljeni u ukupnim prihodima u većini općina/gradova na prostorima posebne državne skrbi. Prijeratni periferijski sindrom, ratne devastacije i neatraktivne destinacije za ulaganje kapitala u poslijeratnom razdoblju, limitirajući su čimbenici u jačem aktiviranju lokalnog stanovništva na stvaranju vlastitih prihoda. Najteža je situacija u ruralnim općinama, čiji je gospodarski potencijal vrlo mali a time i mogućnosti ratnih migranata da vlastitim radom osiguraju egzistenciju sebi i svojoj obitelji. Značajan egzistencijalni izvor je svakako mirovina, koja čini oko petine ukupnih sredstava egzistencije povratnika i useljenika, što je slično hrvatskom prosjeku. Mirovina je naknada za minuli rad, regulirana i isplaćivana od strane države, što uravnotežuje njezin udio u većini hrvatskih teritorijalnih jedinica. Značajna razlika, naročito u Brodsko-posavskoj i Šibensko-kninskoj županiji, očituje se kod udjela socijalne naknade kao isključivog izvora prihoda građana na tim lokacijama. Udio socijalne pomoći, što je izraziti primjer ovisnosti o drugome, veći je u promatrane dvije županije (bivši ratni prostori) oko četiri puta u odnosu na Hrvatsku u cjelini. Na bivšim ratnim prostorima je utoliko i nešto više onih osoba koje su bez prihoda, što njihovu egzistenciju čini potpuno ovisnom o drugima, od ostalih članova obitelji, humanitarnih organizacija, državnih institucija i drugih aktera hrvatskog društva/države.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija

POVEZANOST RADA