Naslov
Pneumonije: uzročnici i dijagnostika

Autori
Kuzman, Ilija

Izvornik
Medicus (1330-013X) 14 (2005), 1; 71-82

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni

Ključne riječi
Pneumonija; iz opće populacije; Bolnička; Uzročnici; Dijagnostičke metode

Sažetak
Pneumonija je najteža upalna bolest u dišnome sustavu. Uzrokovana je brojnim i različitim mikroorganizmima, a pojavljuje se u svim dobnim skupinama i u osoba s različitim kroničnim bolestima i oštećenjima imunosustava. Zato se pneumonija očituje različitim simptomima i kliničkim oblicima pojavnosti i težine bolesti. Pneumonija je mnogo češća i teža, nerijetko i smrtonosna bolest u starijih ljudi. Od pneumonije umire više ljudi nego od bilo koje druge infektivne bolesti. Više od 90% svih smrti od pneumonije pripada populaciji starijih ljudi. Najvažniji uzročnici pneumonija iz opće populacije jesu: Streptococcus pneumoniae, Mycoplasma pneumoniae, Chlamydophila pneumoniae, Legionella pneumophila, zatim Haemophilus influenzae te respiratorni virusi, a u našoj populaciji i Chlamydophila psittaci (psitakoza) i Coxiella burnetii (Q-groznica). Nužno je kliničko razvrstavanje ovih pneumonija na bakterijske i atipične, koje je u osnovi etiološko, s praktičnog stajališta vrlo važno, jer svrstava pneumoniju u jednu od dvije osnovne skupine koje zahtijevaju različito liječenje. Zastupljenost pojedinih uzročnika bitno je različita u djece i u odraslih. Bolničke (hospitalne) pneumonije vrlo su česte i teške, nerijetko i pogibeljne bolesti, a poglavito ih uzrokuju višestruko rezistentne gram-negativne enterobakterije i S. aureus. Pneumonije u bolesnika s oslabljenom imunošću danas se izdvajaju u posebnu skupinu, a pored uobičajenih, česti su im uzročnici i oportunistički (uvjetno patogeni) mikroorganizmi. Dijagnostika i liječenje pneumonija, unatoč stalnom napretku, i danas su praćeni brojnim kontroverzama. Danas se uglavnom primjenjuje PORT score (Fine i sur.) kojim se procjenjuje težina bolesti i potreba za hospitalizacijom, odnosno načinom liječenja. No, etiološka dijagnostika pneumonija vrlo je zahtjevna, kompleksna i komplicirana te se etiološka dijagnoza malokad postavlja prije početka liječenja. Dijagnostički slijed mora biti logičan i razborit, uključujući jednostavne postupke, a potom komplicirane. Zato se i danas, a tako će biti i u budućnosti, većina pneumonija započinje liječiti bez dokazana uzročnika.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA