Naslov
Usporedba roditeljske procjene dječjeg razvojnog statusa s procjenama odgajateljica
(The comparison of a parent's assessment of child developmental status with assessment of a pre-school teachers)

Autori
Hrpka, Hana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
13.07

Godina
2005

Stranica
46

Mentor
Jokić Begić, Nataša

Ključne riječi
procjena razvoja; PEDS; područja razvoja djeteta
(parent's assessment; child development; PEDS)

Sažetak
Iako većina stručnjaka koji rade s djecom ispituje roditelje o njihovim zabrinutostima, sam način na koji formuliraju pitanja utječe na dobivene roditeljske odgovore. S obzirom da se upitnik "Roditeljske procjene dječjeg razvojnog statusa" (PEDS) pokazao u Americi kao kratak i optimalan način dolaženja do roditeljskih zabrinutosti, cilj je ovog istraživanja bio pokazati kako je PEDS i u Hrvatskoj instrument kojim stručnjaci mogu vrlo brzo doći do vrlo vrijednih informacija – roditeljskih zabrinutosti o tome kako njihova djeca uče, razvijaju se i ponašaju. Također nastojalo se utvrditi postoje li razlike u broju i vrsti zabrinutosti majki za pojedina područja razvoja djeteta s obzirom na pojedine socio-demografske varijable te usporediti roditeljske procjene dječjeg razvojnog statusa s procjenama stručnih osoba, odgajateljica njihove djece. U istraživanju je sudjelovalo 76 majki djece vrtićke dobi te po dvije odgajateljice svake vrtićke grupe koju je pohađalo dijete čija je majka sudjelovala u istraživanju. Roditeljske zabrinutosti ispitivane su upitnikom PEDS, nakon kojega su majke ispunile socio-demografski upitnik. Odgajateljice su ispunjavale Upitnik za odgajateljice te su za svako dijete ispunile PEDS. Rezultati istraživanja su pokazali da je 9% majki imalo 2 ili više značajne zabrinutosti za svoje dijete što bi, prema nalazima autorice Upitnika, dr.sc. F.P.Glascoe, značilo su ta djeca u visokom riziku da imaju poremećaj. Nadalje, 24% majki ima jednu značajnu zabrinutost te se njihova djeca mogu klasificirati kao djeca srednjeg rizika da imaju poremećaj. Također, 24% majki ima samo neznačajne zabrinutosti, a 43% majki nemaju nikakve zabrinutosti. Ovi su rezultati slični rezultatima ostalih istraživanja. Pokazalo se kako majke dječaka imaju veći broj zabrinutosti za finu motoriku od majki djevojčica te se pokazao trend da su majke više zabrinute što su djeca mlađa. Nadalje, rezultati su pokazali kako nema statistički značajne razlike u vrsti zabrinutosti majki nižeg i srednjeg te majki višeg i visokog stupnja obrazovanja kao što nema niti statistički značajne razlike u vrsti odnosno broju zabrinutosti majki prvorođene djece i majki kasnije rođene djece. Razlike u broju i vrsti zabrinutosti majki nisu nađene ni s obzirom na broj djece. Sukladno našim očekivanjima visoka je razina slaganja procjena majki i odgajateljica na većini područja razvoja djeteta. Na području ponašanja, odnosa s drugima te brige o sebi slaganja kako procjena majki i odgajateljica tako i procjena između odgajateljica nešto su manja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA