Naslov
Ustav bez naroda i države (1)
(A Constitution Without A Nation Or State (1))

Autori
Rodin, Davor

Izvornik
Politička misao (0032-3241) 42 (2005), 2; 9-32

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
ustav ; narod ; država
(constitution ; nation ; state)

Sažetak
Promatranje Europskog ustava i pravnih stečevina Europske unije sa stajališta novovjekovne nacionalne države vodi u aporije i euroskepticizam jer Europska unija nije, niti će ikada biti, politička zajednica izgrađena po modelu nacionalnih država. Nacionalna država kao ustavna institucija nije identična političkim procesima, već je jedna od historijskih mogućnosti političkog. Država i politika ne mogu se izjednačavati: Nacionalna država je politička institucija a politika je proces koji poznaje različite mogućnosti institucionalizacija. Te dvije strane, ustavna država i politički procesi, stoje u odnosu meke nesumjerljvosti i nije ih moguće poistovjetiti u višem jedinstvu. Izjednačavanje ustavne države i političke djelatnosti dovodi u suvremenim raspravama o Ustavu Europe do euroskeptičkih konzekvencija. Konzervativni teoretičari države i politike ne mogu ustavnu državu misliti rastavljeno od političkih procesa. Za njih je Europa moguća samo kao ustavna država s demokratskom legitimacijom. U protivnom nikada neće biti uspostavljena. Ti teoretičari odnos ustava i politike misle u kategorijama sredstvo-svrha, ili uzrok-posljedica, a ne kao otvoreni proces između dva nepoistovjetiva medija koji se međusobno semantički iritiraju. Cilj europske politike nije europska država, niti je cilj Europskog ustava obuzdavanje spontanosti europskih političkih procesa. Europska unija je otvoreni semantički odnos njenih pravnih stečevina i njenih političkih procesa. U tom će se smislu i pojam demokracije kao političke forme morati redefinirati. Europsku uniju kao političku zajednicu sui generis treba objasniti sa stajališta suvremenih teorija razvijenih na tragu lingvističkog i dekonstruktivističkog obrata novovjekovnog supstancijalnog racionalizma, univerzalizma i kozmopolitizma. Bitna je stečevina ovih postmodernih teorija da one politički realitet ne misle kao objektivnu danost, već kao konstrukt za koji znamo kako smo ga proizveli pa ga možemo i mijenjati. To znači da predmet istraživanja nije ustavnopravna zbilja, već znanje o ustavno- pravnoj zbilji koje se neprekidno proširuje novim označavanjima semantički nepostojeće političke okoline. Europski ustav i europska politika stoje u odnosu uzajamne semantičke iritacije, ali nisu identični niti će to u perspektivi ikada postati.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Politologija

POVEZANOST RADA