Pregled bibliografske jedinice broj: 216692
Inženjerskogeološke značajke područja tunela "Grič"
Inženjerskogeološke značajke područja tunela "Grič" // 3. Hrvatski geološki kongres, Knjiga sažetaka / Velić, Ivo ; Vlahović, Igor ; Biondić, Ranko (ur.).
Zagreb: Hrvatski geološki institut, 2005. str. 231-232 (poster, domaća recenzija, sažetak, stručni)
CROSBI ID: 216692 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Inženjerskogeološke značajke područja tunela "Grič"
(Engineering-geological characteristics of the tunnel "Grič" area)
Autori
Pollak, Davor ; Vuić, Vlatka ; Mitrović, Goran
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni
Izvornik
3. Hrvatski geološki kongres, Knjiga sažetaka
/ Velić, Ivo ; Vlahović, Igor ; Biondić, Ranko - Zagreb : Hrvatski geološki institut, 2005, 231-232
Skup
3. hrvatski geološki kongres
Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 29.09.2005. - 01.10.2005
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
inženjerskogeološke značajke; vapnenci;
(engineering-geological characteristics; limestones;)
Sažetak
Cestovni tunel "Grič" nalazi se na autocesti Zagreb-Split, dionici Otočac-Lički Osik u blizini naselja Ličko Lešće, a sastoji se od dvije dvotračne tunelske cijevi. Približne je dužine 1200 m, s maksimalnim nadslojem 60 m. Za potrebe geotehničkog projekta provedena su istraživanja: inženjerskogeološko kartiranje koridora ukupne širine 200 m u mjerilu 1:1000 ; istraživačko bušenje 5 bušotina ukupne dubine 240 m (BRAUN & POLLAK, 2000) ; geofizička terenska ispitivanja uzduž i poprečno na osi tunela, seizmička refrakcija (Delta-t-V metoda) 18 profila (MITROVIĆ & GRGEC, 2000.) i geoelektrično profiliranje LIS tehnikom, 3 profila. Također su provedena i laboratorijska ispitivanja jednoosne tlačne čvrstoće i brzine širenja ultrazvučnih valova na 28 uzoraka. Iskop tunela izveden je po principima nove austrijske tunelske metode (NATM), uz stalni inženjerskogeološki nadzor (VUIĆ, 2004). Tijekom nadzora utvrđene su stvarne značajke stijenske mase i moguće ih je usporediti s onima koje su utvrđene temeljem istraživačkih radova. Usporedimo li gotovo sva inženjerskogeološka svojstva karbonatnih stijena na površini i na dubljim razinama, doći ćemo do zaključka da se njihova inženjerskogeološka svojstva uvelike razlikuju. To saznanje je vrlo bitno prilikom određivanja parametara za klasifikaciju stijenskih masa u dubljim zonama trošenja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Geologija, Rudarstvo, nafta i geološko inženjerstvo
POVEZANOST RADA
