ࡱ> 9 ^bjbj 21Ulj j j . $  B B B B ^ BP (!!!!!!!NNNNNNNQ TN !!!!!N. !!O...! ! !N.!N. .A8Jl )M! `h˧ rB $ K*)MP0BP'LU+.dU)M. PODUZETNI`TVO U NAUTI KOM TURIZMU REPUBLIKE HRVATKE Dr. sc. Daniela Gra an, viai asistent Mr. sc. Romina Alkier Radni, asistent Fakultet za turisti ki i hotelski menad~ment Opatija Sa~etak: Razvedenost hrvatske obale i bogatstvo otoka, o uvano prirodno bogatstvo i isto more atributi su koji Hrvatsku ine konkurentnim odrediatem na tr~iatu nauti kog turizma. Nauti ki turizam jedan je od najatraktivnijih, najperspektivnijih ali i najprofitabilnijih turisti kih proizvoda Hrvatske, koji svojom prepoznatljivoau na domaem i meunarodnom tr~iatu doprinosi turisti kom ugledu Hrvatske. Stagnantni razvoj u prvoj polovici devedesetih godina zamjenjuje uspon krajem istog desetljea koji se nastavlja u sljedeem godinama, ali s ni~om stopom rasta nego u proalosti. Ograni avajui imbenik strateakog razvoja je spora provedba privatizacije, nedostatnost financijskih sredstava za modernizaciju i adaptaciju marina i plovila za iznajmljivanje, nekvalitetan poduzetni ki i menad~erski kadar i dr. U buduem razvoju naglasak se stavlja na inovativnost i kreativnost u strukturiranju nauti kih usluga i inicijativu poduzetnika, kako u podru ju iznajmljivanje vezova, tako i u podru ju iznajmljivanja plovila. Klju ne rije i: poduzetniatvo, nauti ki turizam, strateaki razvoj 1. UVOD Hrvatska raspola~e izuzetnim prirodnim potencijalom koji joj osigurava visoko mjesto na tr~iatu nauti kog turizma. Glavni atributi konkurentske prednosti Hrvatske kao destinacije nauti kog turizma su: reljef priobalnog prostora i klimatski elementi uz visoki stupanj o uvanosti prirodnog okru~enja. Ograni avajui imbenici razvoja su: disproporcija izmeu razine kvalitete ponude i standarda sektora kao rezultat spore privatizacija u sektoru iznajmljivanja vezova, nedostatnosti financijskih sredstava, neadekvatne organizacije i menad~menta sektora i dr. Poduzetni ka inicijativa pridonosi pomaku od jednoli ne ponude nediferenciranog proizvoda ka proizvodu koji se svojom kvalitetom i vrstom usluga, te sadr~ajem prilagoava potrebama i ~eljama nauti kog gosta. 2. RAZVOJNA OBILJE}JA PODUZETNI`TVA U NAUTI KOM TURIZMU Razvoj poduzetniatva u nauti kom turizmu Hrvatske mo~e se pratiti od po etka 80.(ih godina 20. stoljea kada po inje organizirani razvoj ovog sektora. Razdoblje do po etka 90.(ih godina bilo je determinirano koncepcijom socijalisti kog razvoja. U tom razdoblju poduzetniatvo u nauti kom turizmu bilo je zapostavljeno jer se smatralo da je poduzetniatvo karakteristi no za tr~ianu a ne socijalisti ku ekonomiju. Od po etka 90.(ih godina dolazi do bitnih promjena u razvoju poduzetniatva u ukupnom gospodarstvu Hrvatske, pa time i u sektoru nauti kog turizma. Prijelazom na tr~ianu ekonomiju zapo eo je proces razvoja slobodnog poduzetniatva i tr~ianog gospodarstva, kao i razvoj slobodne inicijative u poslovanju pojedinih poduzea. Razli itim zakonima donesenim po etkom 1990.(ih godina stvoreni su preduvjeti na razvitak turizma na tr~ianim osnovama. Primjenom Zakona o privatizaciji omoguena je transformacija druatvenog vlasniatva, stavljenog 1991. godine u portfelj Republi kog fonda za privatizaciju, u privatno. Sam proces privatizacije u sektoru nauti kog turizma tekao je znatno sporijim tempom nego ato je to bio slu aj u drugim gospodarskim djelatnostima, a ato je bilo determinirano specifi nostima djelatnosti s jedne strane, i vladinom politikom da se proces privatizacije u ovom sektoru odgodi radi niza okolnosti, s druge strane. Vlasni ku strukturu poslovnih subjekata nauti kog turizma karakterizira dr~avno vlasniatva uz razli ite kombinacije vlasniatva, od privatnog, do kombinacija privatnog (mali dioni ari), fondovskog (PIF(ovi) i bankarskog karaktera. Restrukturiranje u sektoru iznajmljivanja vezova u Republici Hrvatskoj (prilagodba tr~ianim uvjetima poslovanja i modernizacija poslovanja prema europskim standardima,& ) ostvareno je tek djelomi no i to ono kratkoro nog karaktera, ato stvara velike probleme u dugoro nom restrukturiranju ovog sektora. 3. STANJE PODUZETNI`TVA U NAUTI KOM TURIZMU HRVATSKE Nauti ki turizam u Hrvatskoj bilje~i svoj po etak tek u 19. stoljeu ( ak jedno stoljee kasnije nego u svijetu), a karakterizira ga vrlo spor razvoj sve do 80.(ih godina 20. stoljea. Tih godina osniva se veina danaanjih marina, pa se intenzivni razvoj nauti kog turizma Hrvatske mo~e pratiti tek kroz posljednja dva desetljea, a pravi uzlet tek se o ekuje. Razvedenost hrvatske obale je uz veliki broj otoka jedan od glavnih atributa za razvoj nauti kog turizma. Uz to se isti u i pogodnosti reljefa i klime. Hrvatska obala je visoka, strma i stjenovita ato prostoru daje posebnu pejza~nu slikovitost. Osim prirodnih zna ajki za razvoj nauti kog turizma mora postojati i infrastruktura. Hrvatska je u 2004. godini raspolagala sa 83 luke nauti kog turizma, i to 50 marina (od toga 7 suhih marina) i 33 ostalih luka nauti kog turizma. Ukupna povraina njihova akvatorija iznosila je 3.673.004 m2, a broj vezova 15.407. Kvarnerski, zadarski i dubrova ki akvatorij ih sadr~i viae od 60%. Meutim, najatraktivniji je aibenski u prvom redu zbog Nacionalnog parka Kornati, a zatim i zbog vjetrova koji su na tom podru ju prisutni tijekom cijele godine a koji su posebno va~ni jedrili arima. To potkrjepljuju podaci o broju dolazaka i noenja turista u luke nauti kog turizma u tablici 1, prema kojima `ibensko(kninska ~upanija ostvaruje 32,6% turisti kih dolazaka i 30,4% turisti kih noenja u lukama nauti kog turizma, a ato je svrstava na prvo mjesto po ostvarenom prometu u nauti kom turizmu Republike Hrvatske. Tablica  SEQ Tablica \* ARABIC 1: Dolasci i noenja turista u lukama nauti kog turizma po ~upanijama UkupnoDomaiStraniIndeksi 2003./2002.UkupnoDomaiStraniRepublika Hrvatska Primorsko(goranska ~upanija Zadarska ~upanija `ibensko(kninska ~upanija Splitsko(dalmatinska ~upanija Istarska ~upanija Dubrova ko(neretvanska ~upanijaturisti noenja turisti noenja turisti noenja turisti noenja turisti noenja turisti noenja turisti noenja689.455 1.00261 68.485 120.854 100.725 135.101 224.758 304.225 129.506 149.820 108.246 205.335 57.735 84.92630.961 35.667 2.492 3.112 4.326 5.827 12.239 13.356 8.885 9.476 926 1.401 2.093 2.495658.494 964.594 65.993 117.742 96.399 129.274 212.519 290.859 120.621 140.344 107.320 203.934 55.642 82.431110 113 106 103 125 137 106 115 110 104 106 112 118 107102 89 101 79 92 63 96 98 107 89 110 146 160 132111 114 106 104 127 114 107 116 111 105 106 112 117 106Izvor: Priopenje, (2004), (Zagreb, Dr~avni zavod za statistiku), (4.4.2./11), str. 14. U 2004. godini u Hrvatskoj je bilo aktivno 148 charter tvrtki s oko 2.700 plovila, a njihov broj se iz godine u godinu poveava. Poduzetniatvo u nauti kom turizmu mo~e se sagledati kroz sektore, i to sektor iznajmljivanja vezova, sektor iznajmljivanja plovila i sektor nauti kog tranzita. Iznajmljivanje vezova u Republici Hrvatskoj posljednjih godina do~ivljava rast, ali sa znatno ni~om stopom nego u proalosti. Razlog tome su izmeu ostalog i promjene u ponaaanju nauti ke potra~nje. Plovilo danas nije statusni simbol ve odmoriani proizvod koji ne iziskuje visoke financijske troakove i troakove odr~avanja ime se stimulira vea ponuda iznajmljivanja plovila. U lukama nauti kog turizma, krajem rujna 2004. bilo je na stalnom vezu 12.729 plovila, ato je za 8% viae nego prethodne godine. Prema zastavi plovila najviae je bilo plovila iz Hrvatske (25%), Austrije (24%) i Njema ke (21%), ato ini 70% od ukupnog broja plovila na stalnom vezu. U razdoblju od sije nja do rujna 2004. godine u tranzitu je bilo 189.492 plovila, ato je za 7% viae nego u istom razdoblju 2003. godine. U tom razdoblju najviae plovila u tranzitu bilo je iz Hrvatske (24%), Njema ke (18%) i Austrije (14%), ato ini 79% plovila od ukupnog broja plovila u tranzitu. Ukupno ostvaren prihod luka nauti kog turizma u prvih devet mjeseci 2004. godine iznosio je 264,9 milijuna kuna, pri emu je 202,3 milijuna kuna ostvareno od iznajmljivanja vezova (76%). Od ukupno iznajmljenih vezova 68% vezova iznajmljeno je na stalnom vezu, a 32% iznajmljeno je u tranzitu. Luke nauti kog turizma organizirane su u skladu sa Zakonom o trgova kim druatvima. Tek je neznatan broj privatnih poduzea, dok su ostala u vlasniatvu dr~ave. U organizacijskom ustroju primjenjuju tri osnovna modela: 1) model nauti ke luke kao samostalnog trgova kog druatva, 2) model nauti ke turisti ke luke koja djeluje kao poslovna jedinica u sastavu trgova kog druatva i 3) model nauti ke turisti ke luke kao trgova kog druatva koje je organizirano kao holding. Klju ni poslovni subjekti iznajmljivanja vezova su: Adriatic Croatia International Club, marina Dalmacija u Sukoaanima (1.200 vezova) i marina Punat u Puntu (830 vezova). Adriatic Croatia International Club, vodea je tvrtka nauti kog turizma u Republici Hrvatskoj, organizirana kao samostalno trgova ko druatvo ( dioni ko druatvo. U svom sastavu ima 21 marinu koje se prote~u od Dubrovnika na jugu do Umaga na sjeveru hrvatskog dijela Jadrana, sa 6.175 vezova, od kojih je 5.240 u moru i 935 mjesta na kopnu (suhih vezova). U prete~itom je dr~avnom vlasniatvu. ACI i druge dvije dr~avne agencije kontroliraju oko 82,3% udjela, dok mali dioni ari i dva privatizacijsko(investicijska fonda posjeduju udjele od 11,7% i 6,0% svaki ponaosob. Dio marina u Republici Hrvatskoj posluje u sastavu hotelskih trgova kih druatava ili druatava koja se bave brodogradnjom, trgovinom, a esto i djelatnostima koje nemaju neposredne veze s nauti kim turisti kim uslugama. Kao primjer tako organizirane marine mo~e se navesti marina Admiral, koja posluje u sastavu hotela Admiral, profitnog centra u sastavu poduzea  Liburnia Riviera Hoteli d.d. Marina Admiral raspola~e sa 160 vezova razli itih veli ina. Pru~a samo osnovne usluge smjeataja brodova (uglavnom godianji vez). Rezultati poduzetni ke inicijative vidljivi su u marini Dalmacija u Sukoaanima, koja posluje kao dioni ko druatvo s veinskim paketom dionica u vlasniatvu trgova kog druatva International Seaport AG. Sa svojih 1.200 vezova u moru i 500 vezova na kopnu najvea je luka nauti kog turizma na isto noj obali Jadranskog mora. Marinu Dalmacija po eo je koncem osamdesetih godina graditi zadarski SAS. Razdvajanjem SAS(a na Strojogradnju koja je prodana slovenskom  Riku , nekadaanji zadarski gospodarski div sveden je na marinu u vlasniatvu PIF(ova na temelju vau erske privatizacije. Prodaja je iala sporo zbog velike vrijednosti temeljnog kapitala, gubitaka koji su nagomilani u ratnom razdoblju, te problema oko koncesije za pomorsko dobro. Veinski udjel je kupilo trgova ko druatvo International Seaport AG, Kne~evina Lihtenatajn, a dio vlasniatva (19,36% dionica) prenesen je na Hypo Alpe Adria Consulting GmbH. Kapaciteti marine zadnjih su godina popunjeni, a za njeno kona no dovraenje potrebna su dodatna ulaganja novih vlasnika. U 2003. godini zapo elo se s preureenjem i tehni kim opremanjem prostora za suhi vez, a radovi su zavraeni u ljeto 2004. godine. Time je suhi vez dobio energetske ormarie koji su napravljeni po europskim standardima. U 2004. godini marina Dalmacija priala je izgradnji suhog veza s pontonima. Kako bi gostima boravak bio ato ugodniji pristupilo se i ureenju parkirnog prostora. Centralno parkiraliate je dvoeta~no, a po zavraetku e se gostima ponuditi 335 gara~nih mjesta zatvorenog tipa i 1.200 parkirnih mjesta na otvorenom. Primjer holding sustava je marina Punat. Marina Punat se razvila uz brodogradiliate Punat, te je za potrebe naru itelja brodova i brodica postala prva nauti ka lu ica na hrvatskom Jadranu. Zahvaljujui blizini Zagreba, Rijeke i zra ne luke 1970.(ih godina 20. stoljea dolazi do njezina ubrzanog razvoja i airenja, pa je danas njezina infrastruktura jedna od najja ih na Jadranu. Sadr~i 830 stalnih vezova u moru i oko 500 mjesta na kopnu. Broj brodova smjeatenih u marini Punat na stalnom vezu krajem 2000. godine iznosio je ukupno 936, a tijekom godine posjeti je i oko 3.000 brodova u tranzitu. Organizirana je kao dioni ko druatvo koje je preuzelo sve strateake funkcije i razvoj nauti kih turisti kih usluga, a za obavljanje specijaliziranih poslova osnovala je posebna trgova ka druatva (d.o.o.) u kojima ona posluje kao veinski vlasnik. Ta druatva specijalizirana su za sljedee usluge: servisiranje brodova, usluge putni ke agencije, usluge zimovanja plovila, usluge iznajmljivanja plovila, trgovinu nauti kom robom itd. Uspostavom navedene organizacije stvoren je kvalitativan poduzetni kih mentalitet koji je otvorio mogunosti za otvaranje itavog niza novih djelatnosti kojima se sadr~ajno obogauje ponuda u skladu s trendovima na tr~iatu nauti kog turizma, te poveanje profita. Poseban naglasak daje se obrazovanju kadrova kao klju nom imbeniku ostvarenja postavljenih strateakih ciljeva poduzea. Marina Punat zajedno s povezanih poduzeima zapoaljava oko 80 stalnih radnika, a u ljetnim mjesecima javlja se potreba i za dodatnim radnicima. Na njezinom podru ju djeluje i niz kooperantskih poduzea koji zapoaljavaju oko 60(ak radnika. Marina Punat pridaje veliku va~nost o uvanju okoliaa i kvaliteti pru~enih usluga, o emu govori i Plava zastava za marine i pla~e koju je dobila 1998. godine, te certifikat za sustav kvalitete prema standardu ISO 9002 za podru je: Usluge u nauti kom turizmu uklju ujui brodove za razonodu i popravke jahti. Poduzetni ke aktivnosti inovativnog i kreativnog karaktera rezultirale su da ova marina dostigne razinu modernog i profitabilnog poduzea koji domaim i inozemnim turistima pru~a kompletnu uslugu, konkurentnu mediteranskim marinama. Dok je u sektoru iznajmljivanja vezova primjetan razvoj po znatno ni~oj stopi nego ato je to bilje~io prije Domovinskog rata, kao rezultat izostanka poduzetni ke inicijative, u sektoru iznajmljivanja plovila poduzetnici (148 charter tvrtki) nude visoku vrijednost potroaa ima uz povoljnu cijenu, ime se stimulira potra~nja za uslugama nauti kog turizma. Iznajmljivanje plovila nudi visoku vrijednost uz povoljne cijene. Takvo stanje stimulira porast broja charter plovila. Iznajmljivanje plovila posljednjih godina postaje sve popularnije, a u ukupnom sektoru nauti kog turizma zauzima zna ajno mjesto s viae od 60% ostvarenog prihoda u ukupnom prihodu nauti kog turizma Hrvatske. Upravo stoga je i jasan porast broja charter tvrtki u razdoblju od 2000. do 2004. godine, kako je to vidljivo iz tablice 1. Tablica  SEQ Tablica \* ARABIC 2: Broj charter tvrtki u Republici Hrvatskoj od 2000. do 2004. godine 2000.2001.2002.2003.2004.Broj charter tvrtki7792112135148Indeks(119145175192Izvor: Grupacija iznajmljivanja plovila, http://www.mmtpr.hr (10.12.2004.) Poslovni subjekti u ovom sektoru iznajmljivali su u 2001. godini 726 plovila, a u 2002. godini taj broj raste na 976 plovila, to je porast od 34,4%. Od toga je 110 motornih jahti, 778 jahti na jedra i 88 ostalih plovila. Plovila u charteru u 2002. godini ostvarila su 64.755 brod(dana, ili 66,3 dana po plovilu. To je u odnosu na 2001. godinu porast od 49,2% ili 8,6 dana. Najvei broj iznajmljenih plovila bio je pod hrvatskom zastavom. Od ukupnog broja 78,1% su hrvatska plovila, 6,4% je iz Austrije, 3,1% iz Njema ke itd. Prema veli ini plovila koja se iznajmljuju najvei udio imaju plovila du~ine od 10 do 12 metara (35%), a slijede plovila du~ine 12(15 metara s udjelom od 32,2%, 8(10 metara s udjelom od 17,7% itd. Sektor inozemnog nauti kog tranzita ine tranziti koje proizvode sektori iznajmljivanja vezova i plovila na talijanskoj jadranskoj obali, tirenskoj i ligurskoj obali i drugim mediteranskim regijama. Prioritet u razvoju nauti kog turizma Hrvatske predstavlja sektor iznajmljivanja plovila. On je atraktivniji od sektora iznajmljivanja vezova. To je takoer sektor koji pru~a veu vrijednost jer generira vei profit i zapoaljava viae djelatnika ato je u hrvatskim uvjetima od posebnog zna aja. 4. RAZVOJNE ODREDNICE PODUZETNI`TVA U NAUTI KOM TURIZMU Iako poduzetniatvo u nauti kom turizmu Republike Hrvatske pokazuje pozitivne tendencije, posebice u sektoru iznajmljivanja plovila, ono joa uvijek ne ostvaruje rezultate u skladu s mogunostima. Dosadaanja praksa pokazuje da su stvorene pravne i politi ke pretpostavke za funkcioniranje i razvoj suvremenog poduzetniatva, ali nedostaju ekonomsko(financijske i znanstveno(tehnoloake pretpostavke. U tu svrhu potrebno je ato prije okon ati proces privatizacije i restrukturiranja u sektoru iznajmljivanja vezova. Hrvatske marine karakterizira niska razina usluga. U 2003. godini bilo je kategorizirano 38 marina, i to 4 marine I. kategorije, 24 marine II kategorije i 10 marina III. kategorije. Kvalifikacijska struktura ukazuje na nu~nost njihovog restrukturiranja i repozicioniranja. Marine konstantno tra~e nova ulaganja, a dr~ava ih teako mo~e pratiti. Izlaz se vidi u restrukturiranju ve postojeih luka koje bi nadogradnjom postale marine. Na taj na in bi se izbjeglo betoniranje prirodnih povraina (jer bi se marina razvijala na ve postojeoj infrastrukturi koja bi bila osnova). Kao bitne odrednice nameu se: poticanje razvoja malog i srednjeg poduzetniatva, opremanje marina, luka i lu ica suvremenim tehnologijama, te uvoenje europskih standarda poslovanja. Ograni avajui imbenik razvoja nauti kog turizma Republike Hrvatske je velika konkurencija uslijed izgradnje novih marina (vezova) na talijanskoj obali (80.000 vezova do 2010. godine), ali i problem ekonomske efikasnosti postojeih marina, visoki troakovi gradnje na nepogodnim dijelovima obale, privatizacija i ostale administrativne barijere. Obogaivanju hrvatske nauti ke ponude svakako mo~e pridonijeti poticanje razvoja poduzetniatva i ulaganje u luke nauti kog turizma privatnih koncesionara dimenzionirane za prihvat jahti i brodica koje odgovaraju potrebama danaanjih nauti ara i revitalizaciju nauti ke flote. U izgradnji novih turisti kih luka treba voditi ra una da se popune praznine izmeu postojeih luka, te na taj na in osigura sigurno skloniate i opskrba brodovima koji krstare du~ obale. Izgradnja mora biti usklaena s potrebama zaatite okoliaa. U tom kontekstu pristupilo se i provedbi projekta  Razvoj sustava turisti kih lu ica na hrvatskim otocima . Naime, na podru jima mnogih otoka postoje stare napuatene luke i lu ice koje se mogu malim troakovima staviti u funkciju nauti kog turizma. Pri tome se pristupa davanju luka i lu ica u koncesiju s obzirom da se nad pomorskim dobrom na kojem se marine ili lu ice grade ne mo~e stei pravo vlasniatva. Kao nu~nost budueg razvoja namee se i izrada  Studije razvoja nauti kog turizma u Republici Hrvatskoj kojom bi se odredio cilj nauti kog turizma u RH temeljen na stvarnom stanju i projekciji buduih potreba. Unaprjeenje kvalitete i diferenciranje infrastrukture i usluga mogu omoguiti bolju konkurentsku poziciju sektora iznajmljivanja vezova na tr~iatu nauti kog turizma. U podru ju charter usluga Hrvatska ima srednje do visok potencijal. Proizvodna ponuda u kombinaciji s povoljnom razinom cijena pru~a konkurentsku poziciju sektoru iznajmljivanja plovila. O ekivana stopa razvoja nauti kog chartera je oko 15% godianje. Poseban naglasak daje se razvoju sustava jedrenja. Budui razvoj ovog sektora treba biti obilje~en poticajima razvoja poduzetniatva. Va~an imbenik je i zakonska regulativa koja e stvoriti okvir za poslovanje charter poduzea. Bolja pozicija domaih charter poduzea o ekuje se ve ove godine kao rezultat uvoenja vinjete za nauti are. Naime, strane jahte i brodice za aport i razonodu za plovidbu u hrvatskom dijelu Jadrana morati e u 2005. godini imati vinjetu i prijavljen popis putnika. Cilj je sprije iti crni charter na Jadranu. Osim toga prema novom Pomorskom zakoniku, charter viae ne mo~e obavljati plovilo pod stranom, ve jedino hrvatskom zastavom. O ekivanja su da e se primjenom novog Pomorskog zakonika preregistrirati 500(600, do tisuu jahti u hrvatski upisnik. 5. ZAKLJU AK U svrhu razvoja nauti kog turizma, te oblikovanja konkurentnog proizvoda nu~no je implementiranje poduzetniatva u nauti kom turizmu. Posebno se to odnosi na implementiranje inovativnih i kreativnih aktivnosti koji svoje plodno tlo nalaze u poduzetniatvu. U nauti kom turizmu Hrvatske potrebno je nastaviti i intenzivirati aktivnosti koje e pospjeaiti razvoj poduzetniatva i daljnje restrukturiranje. Sukladno tome, nu~no je provesti proces privatizacije ACI(jevih marina, te izvraiti njihovu modernizaciju, ali i izgraditi nove marine u skladu s odr~ivim razvojem i ekoloakim standardima. Kvalitetna nauti ka infrastruktura i ponuda koja e zadovoljiti potrebe i zahtjeve turista ne mo~e se oblikovati bez zna ajnih financijskih sredstava, koji e se barem jednim dijelom morati osigurati stranim investicijama i financijskim institucijama. Naslijeenu dragocjenu prirodnu i formiranu, izgraenu osnovu razvoja nauti kog turizma, nu~no je revitalizirati i prilagoditi novim nauti kim potrebama, pri emu e poduzetniatvo i poduzetnici imati odlu ujuu ulogu. LITERATURA Dul i, A., (2002), Nauti ki turizam i upravljanje lukom nauti kog turizma, (Split: Ekonomski fakultet Sveu iliata u Splitu) Grupacija iznajmljivanja plovila, http://www.mmtpr.hr (10.12.2004.) Marina Dalmacija, http://www.marinadalmacija.hr (2.12.2004.) Marina Punat, http://www.marina-punat.hr (2.12.2004.) Nauti ki turizam ( Kapaciteti i poslovanje luka nauti kog turizma od sije nja do rujna 2004., http://dzs.hr (4.12.2004.) Priopenje, (2004), (Zagreb, Dr~avni zavod za statistiku), (4.4.2./11.) Skraeni prospekt Uvratenja u kotacija javnih druatava, (2003), (Zadar: Marina Dalmacija d.d. Zadar) Statisti ka izvjeaa ( Turizam u 2002., (2003), (Zagreb: Dr~avni zavod za statistiku RH), (1195.) Vinjeta za 2005., http://www.mmtpr.hr (2.12.2004.)  Nauti ki turizam ( Kapaciteti i poslovanje luka nauti kog turizma od sije nja do rujna 2004., http://dzs.hr (4.12.2004.)  Dul i, A., (2002), Nauti ki turizam i upravljanje lukom nauti kog turizma, (Split: Ekonomski fakultet Sveu iliata u Splitu), str 123.  Skraeni prospekt Uvratenja u kotacija javnih druatava, (2003), (Zadar: Marina Dalmacija d.d. Zadar), str. 10.  Marina Dalmacija, http://www.marinadalmacija.hr (2.12.2004.)  Marina Punat, http://www.marina-punat.hr (2.12.2004.)  Statisti ka izvjeaa ( Turizam u 2002., (2003), (Zagreb: Dr~avni zavod za statistiku RH), (1195)., str. 95.  Vinjeta za 2005., http://www.mmtpr.hr (2.12.2004.) nptz &( #$$&**--///////V000001 1l1|1~1111222̾ j- j-CJmHsH CJmHsH5\mHnHsHuj5U\mHsH5\mHsH H*mHsH j-B*aJmHphsHB*aJmHphsH j-mHsH56\]mHsH5CJ\mHsH aJmHsHmHsH1hj^nprt z np@B$dha$dh7$8$]<#>###&&))//T0V0X0Z0h0v000 $$Ifa$$a$0000000El<<<<< $$Ifa$$$If94ֈ@ HR#y   t$%0$4 9a0000 $$Ifa$00 1  d$If$$If94ִ@ HR\ #y         t$%0$    4 9a 1 1D1F1j1l1111122F2V2f2v22222222233(3$If d$If2233'444444455D5K5d5BBnDpDHHKKSSTTnWpW\\x^z^__bidit t t#t$t%t&tltttttttttuudvfvTyVyyyҗø CJmHsH j-CJmHsH5\mHnHsHuj5U\mHsH5\mHsH j-mHsHj0JUmHsHmHsH CJmHsH5CJ\mHsHB(383H3V3f3v33333333344444!4'4.454;4A4E4K4Q4W4 $d$Ifa$W4_4g4n4v4}4444444444444444444444$~]d$If]~^]a$ $d$Ifa$444455 5 555555 5$5(5,5054585<5@5D5H5L5P5T5X5$~]d$If]~^]a$X5\5`5d5$~]d$If]~^]a$d5e567$$If94ִ@ HR\ #y  t$%0$    4 9a7788BBGG.L0LNPPP\\mmttktltmtstytttt$ !$Ifa$ $$Ifa$$a$ttttttC=000 $$If]a$$If$$Ifl4ֈp ^L:(#       t$%064 latttttt6h0$If$$Ifl4ֈp ^L:(#       t$%064 la $$If]a$tttttt6$$Ifl4ֈp ^L:(# t$%064 la $$If]a$tuuyyl{n{}}.~0~02 "؊ڊ *,.HJJLԜ֜&(ܥH>@&rt'(\]^CJaJmHsH6]mHsH5\mHsHj0JUmHsH j-mHsHmHsH'6j.r'\]^ & F hh^h$dha$0&P 1h. A!"#$% % i8@8 NormalCJ_HaJmH sH tH R@R Heading 1$<@&5CJ KH OJQJ\^JaJ TT Heading 2$<@& 56CJOJQJ\]^JaJN@N Heading 3$<@&5CJOJQJ\^JaJD@D Heading 4$d@&5CJ\mHsH<A@< Default Paragraph FontF@F  Footnote TextV^`VCJaJ8&@8 Footnote ReferenceH*Z"Z Caption"$vdh^`va$5@ CJaJmHsH Style11$ & F0dxh1$>T0TIzvor:Tf^`0a$@ KHaJmHsHN@2N Header$ !xxa$@CJaJmHsHjRBj Body Text Indent 2 $X^`Xa$@CJaJmHsHVRV Style3$$ & F dx1$a$@ CJaJmHsHLbL References$ & F7$8$a$CJaJmH sH NOrN TitleofPaper$7$8$a$5CJ\aJmH sH DOD NormalText$7$8$a$CJaJmH sH \O\ SectionTitles7$8$ CJKHOJQJ^JaJmH sH d!d SubsectionTitles7$8$"5CJOJQJ\^JaJmH sH FOF AuthorsNames$7$8$a$5\mH sH VOV AuthorsAffiliations$7$8$a$CJaJmH sH PP AuthorsE-mail$7$8$a$6CJ]aJmH sH O1 AbstractAndKeywords8$$d&d7$8$NPa$(56CJOJQJ\]^JaJmH sH ROR TitlesOfTables$7$8$a$5CJ\aJmH sH .U@. Hyperlink >*B*ph676 List Bullet 3 ! & F ff TOC 1/" !Tdx1$]^T`5;@ CJaJmHsHV^2V Normal (Web)#dd[$\$OJPJQJ^JmHsHtH"W@A" Strong5\ *,b.[:MW{v[W45[oR 78  BC ! @A*+,-4;BVWXYZ[\cjqr#+3;CKS[ckt|!'.5;AEKQW_gnv}   $(,048<@DHLPTX\`de>?C"D"|$}$&&,,@5A5g8h888888888899 999999!9%9)9-91929}9~9S<T<==B>C>|>}>}@~@uCvCDDtHuHIIMMM N N O OWQXQ2R3R>R?RRS=SsSS4TTT/U0U1UU5VVVWWWW@0@0@0@0@0@0@0@0@0(@0(@0(@0(@0(@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0B@0B@0B@0B@0B@0B@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0C>@0C>@0C>@0C>@0C>@0C>@0C>@0C>@0C>@0C>@0C>@0C>@0C>@0C>@0@0M@0M@0M@0M@0M@0M@0M@0M@0M@ 0M@ 0M@ 0M@ 0M@ 0M@ 0M@ 0M@ 0M@ 0M@0kN@0@0@0@0@0@0@0@0 02^[cn000 1(3W44X5d57tttt^\^_`abdefghijklmo]]p888W  8@0(  B S  ?9;=DEK_acijpqwR\BL7A!!!!!!""/"4"D"L"U"b"c"g"%%%%&&;'H'I'P'.(;()))))** * ****.,7,33"6)6 77888888g:o:<<<<}AAIJJJKKKKLL/M6MOO?RER1UUUWW35Z[noQR 68 AC ! ?A)-34:;ABU\bcijpr"#*+23:;BCJKRSZ[bcjkst{| !&'-.45:;@ADEJKPQVW^_fgmnuv|}    #$'(+,/03478;<?@CDGHKLOPSTWX[\_`ce=?B"D"{$}$&&,,?5A5f8h8p888888888888889999 9 99999999!9$9%9(9)9,9-90929[9n9|9~9R<T<==A>C>{>}>|@~@tCvCDDsHuHIIMMN N O OVQXQ1R3R=R?RRRRRRSS/S?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnoprstuvwxyz{|}~Root Entry F1TableqUWordDocument2SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjjObjectPool  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q