Pregled bibliografske jedinice broj: 21660
Faunističke, ekološke i zoogeografske značajke sovica (Insecta, Lepidoptera) Hrvatske
Faunističke, ekološke i zoogeografske značajke sovica (Insecta, Lepidoptera) Hrvatske, 1997., magistarski rad, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 21660 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Faunističke, ekološke i zoogeografske značajke sovica (Insecta, Lepidoptera) Hrvatske
(Faunistical,ecological and zoogeographycal characteristics of noctuids (Insecta, Lepidoptera) in Croatia)
Autori
Kučinić, Mladen
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad
Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
18.12
Godina
1997
Stranica
131
Mentor
Habdija, Ivan
Ključne riječi
sovice; Lepidoptera; fauna; ekologija; Hrvatska
(noctuids; Lepidoptera; fauna; ecology; Croatia)
Sažetak
Obradom i analizom 15000 literaturnih podataka, entomoloških zbirki (coll. Središnja, coll. Badovinac, coll. Igalffy, coll. Košćec, coll. Lorković) i novoprikupljenog materijala utvrđeno je 587 vrsta sovica u fauni Hrvatske.
Za svaku utvrđenu vrstu dana je rasprostranjensot po regijama Hrvatske, te osnovne ekološke i zoogeografske značajke. Najbolje istražene regtije su: Dalmacija, Podravina, Zagreb i Slavonija, a najlošije Međimurje, Baranja, Moslavina i Lika.
Pet vrsta utvrpeno je po prvi puta u fauni Hrvatske: Dasypolia templi Thun., Antitype jonis Led., Lasionycta proxima Hüb., Chersotis cuprea D. & S., Euxoa decora D. & S. Svi ti speciesi registrirani su u planinskim područjima Hrvatske (Lička Plješevica, Velebit, Biokovo), što ukazuje na potrebnu djelomičnog usmjeravanja faunističkih istraživanja na te predjele Hrvatske.
Zbog utvrđivanja stupnja istraženosti hrvatske faune sovica, ona je uspoređivana sa faunom susjednih zemalja: Italije, Slovenije, Austrije, Maparske, Grčke, Albanije i BiH. Komparirajući te faunističke podatke utvrđen je stupanj istraženosti naše faune za koju je zabilježeno oko 95 % potencijalnih speciesa. Raznolikost hrvatske faune relativno je velika, ako se kao pokazatelj primjeni Arrheniusovog indeks biodiverziteta.
Stadij hibernacije za najveći broj vrsta u fauni Hrvatske je gusjenica ili kukuljica. Nisu utvrđene veće razlike u načinu prezimljavanja faune sovica između različitih regija Hrvatske.
Zoogeografska analiza pokazala je da je dominantan udio euroazijskih i azijskomediteranskih vrsta. Zoogeografska analiza u različitim područjima Hrvatske pokazuje određene značajke. U kontinentalnom dijelu dominantni su euroazijski faunistički elementi. U Mediteranu dominiraju azijskomediteranske vrste, osim na području Kvarnera gdje prevladavju euroazijski speciesi, što je uvjetovano velikim utjecajem Velebita i Gorskog kotara na to područje.
Daljnje aktivnosti na istraživanju ovog segmenta faune Hrvatske trebale bi biti usmjerene na dobivanje kvalitetnije slike o rasprostranjenosti sovica u manje istraženim dijelovima Hrvatske, čime bi se dostigle osnove za izradu cjelovitih popisa vrsta, atlasa rasprostranjenosti, te u krajnjem slučaju i faune sovica Hrvatske.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Biologija