Pregled bibliografske jedinice broj: 215993
1971. kao uvod u 1991.
1971. kao uvod u 1991. // Hrvatska politika u XX. stoljeću / podatak o recenziji nije dostupan (ur.).
Zagreb: Matica hrvatska, 2005. (pozvano predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 215993 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
1971. kao uvod u 1991.
(1971 as the introduction to 1991)
Autori
Šute, Ivica
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Hrvatska politika u XX. stoljeću
/ Podatak o recenziji nije dostupan - Zagreb : Matica hrvatska, 2005
Skup
Hrvatska politika u XX. stoljeću
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 27.04.2004. - 29.04.2004
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Hrvatsko proljeće; reforme; federacija; Hrvatska
(Croatian Spring; reforms; federation; Croatia)
Sažetak
Jednu od najznačajnijih etapa u suvremenoj hrvatskoj povijesti predstavljaju dinamični politički i društveni procesi koji su se u Hrvatskoj odvijali od 1967. do 1971. godine. Kada je riječ o ciljevima i nositeljima „ Hrvatskog proljeća“ , mora se istaknuti kako se u tom pogledu ne radi o jednom jedinstvenom pokretu s jednim zajedničkim središtem, već o čitavom spektru političkih programa, koji su se međustobno razlikovali, a ponekad i bitno suprotstavljali. Međutim, ono što je spajalo proljećare može se sažeti u osnovnom zahtjevu oko jačanja hrvatske pozicije unutar zajedničke jugoslavenske države na gospodarskom, političkom i kulturnom području. Navedeni su napori koncem 1971. godine i smjenom hrvatskog reformističkog vodstva spriječeni. Razloge treba tražiti ponajprije u pomanjkanju spremnosti za reforme i konkretnim promjenama u odnosu moći među protivnicima proljećara. Drugi razlog sloma „ Hrvatskog proljeća“ leži u strahu od gubitka primata Partije kojeg su ozbiljno ugrožavale paralelne strukture oko Matice hrvatske i osamostaljenje studentskog pokreta. Unatoč promijenjenim uvjetima uslijed raspada komunističkih režima na istoku europskog kontinenta ciljevi „ Hrvatskog proljeća“ ponovno su aktualizirani koncem 80-ih godina prošlog stoljeća. Karakterizirala su ga dva glavna zahtjeva: liberalizacija odnosno demokratizacija života te jačanje nacionalne samobitnosti u okviru znatno decentralizirane jugoslavenske države. No, agresivna velikosrpska politika Miloševićeva režima - te rat u Hrvatskoj i BiH - učinili su konačni kraj i raskid državne zajednice.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest
