Pregled bibliografske jedinice broj: 215982
Seljačko pitanje u Europi između dva svjetska rata. Hrvatsko-poljske komparacije
Seljačko pitanje u Europi između dva svjetska rata. Hrvatsko-poljske komparacije // Hrvati i Poljaci u Srednjoj Europi / Piotr Zurek (ur.).
Bielsko-Biala: Wydzial Humanistyczno-Społeczny ATH, 2007. (pozvano predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 215982 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Seljačko pitanje u Europi između dva svjetska rata. Hrvatsko-poljske komparacije
(The Peasant Question in Europe between the two wars. Croatian-Polish comparisons.)
Autori
Šute, Ivica
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Hrvati i Poljaci u Srednjoj Europi
/ Piotr Zurek - Bielsko-Biala : Wydzial Humanistyczno-Społeczny ATH, 2007
Skup
Poljska i Hrvatska u Srednjoj Europi (Eurospke integracije u tradiciji i prošlosti)
Mjesto i datum
Biała, Poljska; Szczyrk, Poljska, 11.05.2005. - 13.05.2005
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
Hrvati; Poljaci; seljačke stranke
(Croats; Poles; peasant parties)
Sažetak
Seljačke stranke na području Srednje i Jugoistočne Europe organizairaju se i doživljavaju svoj puni zamah u razdoblju između dva svjetska rata. Najjače seljačke stranke razvile su se u Hrvatskoj, Bugarskoj i Češkoj, iako su značajno ulogu odigrale i u drugim zemljama. Primjer jedne takve stranke jest Piast u Poljskoj, koja u vrijeme premijera Witosa dozivljava svoj puni vrhunac. Navedene stranke između ratova nastoje uspostaviti međunarodnu suradnju kroz organizaciju "Zelene interancionale", osnovane u Pragu 20-ih godina 20. st. To razdoblje bilježi i najintenzivniji odnos hrvatskih i poljskih seljačkih prvaka. Nakon Drugog svjetskog rata vođe poljskih i hrvatskih seljačkih stranaka nastoje ponovno uspostaviti suradnju. Ovaj puta u potpuno izmjenjenim društveno-političkim okolnostima. Razdoblje komunističke prevlasti u zemljama u kojima su oni prije rata djelovali te njihova emigracija umanjile su njihov utjecaj i mogućnost daljnjeg aktivnog djelovanja u Poljskoj i Hrvatskoj.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filozofija