Naslov
Ljudska prava kao ulaznica u demokratsku Europu
(Human Rights as a Card to Democratic Europe)

Autori
Potočnik, Dunja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Mladi Hrvatske i europska integracija

Urednik/ci
Ilišin, Vlasta

Izdavač
Institut za društvena istraživanja

Grad
Zagreb

Godina
2005

Raspon stranica
141-172

ISBN
953-6218-23-2

Ključne riječi
Mladi, ljudska prava i slobode, demokracija, Hrvatska, Europa
(Youth, human rights and freedoms, democracy, Croatia, Europe)

Sažetak
Sustavno proklamiranje ljudskih prava na globalnoj razini, započeto 1948. Općom deklaracijom o ljudskim pravima, a u naše doba, pored ostalog, izraženo i u Milenijskim ciljevima Ujedinjenih nacija (United Nations Millennium Development Goals by the Year 2015, 2000), moguće je efikasno implementirati jedino orijentacijom vlada pojedinih država na područja obrazovanja, očuvanja zdravlja i podizanja razine dohotka. Zemlje moraju uspostaviti partnerstva na globalnoj razini, ne toliko s ciljem određivanja političkih i ekonomskih agendi, koliko s ciljem promocije i zaštite ljudskih prava. Opreka između prava-sloboda i prava-potraživanja relativizirala je “ izvornu veličinu ljudskih prava, ali je istovremeno proširila polje njihovih vrsta i značenja i uvećala socijalnu masu onih koji su za prava života zainteresirani. Učinila ih je instrumentom razvojne i socijalne dinamike industrijskog društva, argumentom velikih sukoba između demokracije i totalitarizma, razvijenih i nerazvijenih itd.” (Kalanj, 1996: 50). Ove su tendencije produbljene i globalizacijom, iako bi, idealtipski gledano, globalizacija trebala implicirati sve rašireniju primjenu postulata ljudskih prava, tj. njihovu univerzalnost. No, na žalost, svjedoci smo stalnog zastranjivanja u procesu njihove zaštite. “ Institucije su nužne ali ne i dovoljne. Treba ih ispuniti sadržajem, upotrijebiti ih za poboljšanje svih segmenata ljudskih prava. Taj sadržaj i taj put vode Hrvatsku prema Europskoj uniji i njezinim visokim standardima u uklanjanju diskriminacije” (Šimunović, 2004: 10). Suvremena razmišljanja o razvoju ljudskih prava idu u smjeru povezivanja društvenog razvoja i povećavanja zaštite ljudskih prava – naglasak je na prevenciji (a ne kasnoj intervenciji), društvenoj participaciji, aktivnostima samoorganiziranja i samopomoći, promicanju autonomije i razvoju društvenih vještina te potrebi za većom transparentnošću javnih politika. U ovom je kontekstu vrlo važno raditi na afirmaciji, promociji i implementaciji vrijednosti i ideja civilnog društva, kulture nenasilja i tolerancije, ljudskih prava, dijaloga, suradnje i povjerenja kao i na osvještavanju mogućnosti društvene promjene. Također je bitno informirati i poticati mlade da se angažiraju, propituju i educiraju o tim vrijednostima i mogućnostima rada i života baziranog na njima, kako bi ih prenosili i pridonosili ostvarivanju pozitivnih društvenih pomaka. Mlade u našoj analizi percipiramo kao kariku koja se tek formira u određenom društvenom sustavu, te su time jedan od najznačajnijih elemenata pozitivne recepcije i primjene temeljnih postulata ljudskih prava. Rezultati istraživanja o vrednovanju pojedinačnih ljudskih prava i sloboda pokazuju da mladi u najvećem broju prihvaćaju pravo na obrazovanje, pravo na rad, osobnu sigurnost, pravo na privatnost, socijalnu zaštitu starih i ugroženih, jednakost pred zakonom, prava žena te pravo na vlasništvo. Usporedba prihvaćenosti promatranih ljudskih prava i sloboda na populaciji mladih i starijih ispitanika u Hrvatskoj pokazuje da stariji većinu prava prihvaćaju u većoj mjeri od mladih, što možemo protumačiti boljom društvenom integracijom starijih. Analiza je pokazala da kod mladih Hrvatske preferencija pojedinačnih ljudskih prava i sloboda nije uvjetovana korištenim sociodemografskim i sociostrukturnim obilježjima mladih osim obrazovanjem, što ukazuje na značajnost sustava obrazovanja kao agensa poboljšanja stanja ljudskih prava. Oko trećine mladih je nezadovoljno poštivanjem ljudskih prava u Hrvatskoj danas kao i prije pet godina, dok je postotak neodlučnih opao, što se vjerojatno može pripisati pozitivnom učinku javnih kampanja i nekim promjenama koje su nastupile tijekom tog razdoblja. Od 1999. do 2004. godine porastao je broj mladih koji drže da se ljudska prava u Hrvatskoj uglavnom ili potpuno poštuju. Mladi u usporedbi sa starijim ispitanicima iskazuju veću kritičnost spram sadašnjeg poštivanja ljudskih prava i sloboda. Rezultati analize po socijalnim obilježjima mladih pokazali su da je sposobnost procjene i veća kritičnost spram statusa ljudskih prava u Hrvatskoj povezana sa življenjem u ekonomski prosperitetnijim regijama, lijevom ideološko-političkom orijentacijom i ženskim spolom. Uvidom u procjenu doprinosa institucija, udruga i značajnih pojedinaca na populaciji mladih 1999. i 2004. godine ustanovili smo da današnja generacija mladih u većoj mjeri percipira doprinos svih institucija, udruga i značajnih pojedinaca (osim oporbe) zaštiti ljudskih prava i sloboda u Hrvatskoj. Točnije, većina mladih za sve aktere procjenjuje da potpuno ili uglavnom pridonose ostvarivanju ljudskih prava u zemlji. Do rasta u odnosu na 1999. posebice je došlo u pogledu percepcije doprinosa najviših institucija vlasti. Stariji se od mladih razlikuju po tome što doprinos svih promatranih aktera još više ističu. Na percepciju doprinosa promatranih aktera ostvarivanju ljudskih prava u Hrvatskoj primjetno utječe regionalna pripadnost, obrazovanje oca, religioznost i stranačka identifikacija mladih. Sumarno, naša analiza pokazuje da mladi ljudska prava i slobode visoko prihvaćaju kada se o njima govori na načelnoj razini, ali da do stanovitog nesuglasja dolazi kada je riječ o konkretnim pravima i praksi u Hrvatskoj, što dijelom možemo protumačiti njihovom još nedovoljnom upućenošću u pojedine elemente društvenih i političkih procesa. Kako ljudska prava i slobode danas čine općepriznate međunarodne standarde i kriterije demokratičnosti suvremenog društva i njegovih institucija, odnos mladih prema njima predstavlja indikator njihove društvene svijesti i pretpostavku demokratskog djelovanja. Iako je stupanj prihvaćenosti vrijednosti ljudskih prava i sloboda među mladima visok, pronađena su i odstupanja, koja ukazuju na pojačanu potrebu za dodatnim angažiranjem pojedinih socijalizacijskih agensa, osobito obrazovnog sustava i političkih aktera. Slobode i ljudska prava u Hrvatskoj su normativno regulirani i dana su pojedincu rođenjem. No, sloboda nije samo pravo, nego i permanentan zadatak, koji se stavlja pred svakog mladog čovjeka, i o kojem ovisi hoće li uspjeti iskamčiti ulaznicu u svijet aktivnih građana, sposobnih na najbolji način iskoristiti vlastite i tuđe resurse te tako doprinijeti razvoju svijeta u kojem živimo. Prvi korak u tom ambicioznom stremljenju jest da mladi što je više moguće pridonesu demokratizaciji Hrvatske, što će i njih i zemlju pripremiti za ulazak u ujedinjenu Europu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija

POVEZANOST RADA