Naslov
Političke vrijednosti, stavovi i participacija mladih: kontinuitet i promjene
(Political Values, Attitudes and Participation of Youth: Continuity and Changes)

Autori
Ilišin, Vlasta

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Mladi Hrvatske i europska integracija

Urednik/ci
Ilišin, Vlasta

Izdavač
Institut za društvena istraživanja

Grad
Zagreb

Godina
2005

Raspon stranica
65-139

ISBN
953-6218-23-2

Ključne riječi
Demokratske vrijednosti ; percepcija društvenih i političkih problema ; politička participacija i potencijal mladih
(Democratic values ; perception of social and political problems ; political participation and youth potential)

Sažetak
Razmjerno ekstenzivna analiza političkih vrijednosti, stavova i političke participacije mladih omogućuje da se bolje objasne postojeći trendovi u odnosu mladih spram politike. Tome osobito pomaže usporedba sa starijima, kao i longitudinalno praćenje promjena unutar populacije mladih. Ovdje ćemo se osvrnuti na važnije tendencije i pokušati dokučiti njihove šire i dalekosežnije implikacije. Kada se svi dobiveni nalazi promatraju integralno, pokazuje se da razlike između mladih i starijih postoje, ali je tek manji dio njih znatnije izražen. Tako rezultati pokazuju da mladi više od starijih iskazuju povjerenje u medije. Nadalje, tolerantniji su spram niza društvenih pojava i skupina koje izazivaju prijepore u hrvatskoj i europskoj javnosti, senzibilniji su spram nacionalnih nejednakosti, zatim rat u većoj mjeri percipiraju kao glavni uzrok aktualnih teškoća, znatno više vjeruju u vlastitu generaciju kao društvenu snagu koja može pokrenuti pozitivne trendove, izražavaju veću spremnost za uključivanje u razne građanske akcije te više vjeruju da ih televizija i udruge mladih mogu pokrenuti za aktivno sudjelovanje u društvenim poslovima. Istodobno, mladi manje od starijih prihvaćaju vrijednosti demokratskog poretka, ali su i manje skloni harmoničnom shvaćanju politike, manje su socijalno osjetljivi, izražavaju manje povjerenja u institucije vlasti, među političkim prioritetima rjeđe ističu socioekonomske ciljeve i očuvanje tradicije, manje izabiru nemoral i kriminal u privatizaciji kao uzrok sadašnjih problema, u manjoj mjeri opažaju korupciju u svim područjima društvenog života (osim školstva), manje vjeruju u pozitivan doprinos stručnjaka i poduzetnika u prevladavanju kriznih trendova, manje su zainteresirani za politiku i manje participiraju u političkim strankama te manje vjeruju u mobilizatorsku ulogu demokratskog obrazovanja, volontiranja, političkih stranaka i nevladinih udruga, kao i u doprinos obitelji i obrazovnog sustava u stimuliranju društvenog angažmana mladih. Pobrojane razlike između mladih i starijih primarno se mogu protumačiti iz diskursa teorije životnih ciklusa. To znači da evidentirane razlike uglavnom proizlaze iz različitog ukupnog društvenog statusa mladih i starijih, a koji podrazumijeva da većina mladih još nije preuzela trajne društvene uloge i da su njihova neposredna iskustva ograničena na samo neka društvena područja. Iz toga slijedi da će se s njihovim sazrijevanjem i njihovom punom društvenom integracijom većina razlika naspram starijih izgubiti. Konvergenciji mladih i starijih pridonosi i zajedničko epohalno iskustvo, odnosno život u specifičnom sociopovijesnom razdoblju, što ima tendenciju niveliranja razlika.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Politologija, Sociologija

POVEZANOST RADA