ࡱ> rtopqY bjbjWW *==/]fffN||||8| " dffffff$   x xxx &b  d dxx}rTd L@!,O||m VKristina `trkalj Despot Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje kdespot@ihjj.hr Talijanizmi u Cvitju, staro akavskom latini kom rukopisu s kraja 15. stoljea U referatu se analiziraju talijanizmi s obzirom na na in njihove integracije iz sustava talijanskoga jezika u staro akavski jezi ni sustav pri prijevodu iz I Fioretti di San Francesco u Cvitje s kraja 15. ili po . 16. stoljea. 1. Uvod 1.1. Ovom prilikom neemo podrobnije analizirati sva jezi na obilje~ja Cvitja, srednjovjekovnoga pripovjednoga proznoga djela mlaega tipa s kraja 15. ili po etka 16. stoljea, pisanoga akavskim knji~evnim jezikom ju~noga tipa, nego emo se baviti samo leksikom toga djela, i to onim njegovim dijelom koji je u tekstu iznimno zastupljen i u estao, a to su talijanizmi. Pojmom "talijanizam" koristimo se u najairem zna enju "posuenice s talijanskoga govornoga podru ja" bez obzira na to pripadaju li posueni elementi talijanskom standardnom jeziku ili nekom od talijanskih narje ja. Velika zastupljenost talijanizama u Cvitju dijelom se mo~e objasniti injenicom da se radi o prijevodnoj prozi, i to o prijevodu ad litteram na Zapadu vrlo popularnoga talijanskoga djela I Fioretti di San Francesco, ato je u to doba usmjerenosti naae srednjovjekovne knji~evnosti zapadnoevropskom knji~evnom repertoriju sasvim uobi ajeno. Cvitje je najstariji poznati hrvatski prijevod toga djela, a rukopis se uva u Slavisti koj knji~nici Sveu iliata u Be u (Fachbibliothek fr Slawistik der Universitt Wien (signatura HS5). U latinskome je jeziku naslov toga djela Floretum, a autori se ne sla~u jesu li latinski tekstovi prethodili talijanskima ili nisu. Joa uvijek nije dokazano autorstvo Fioretta, ne zna se sigurno ni tko ih je sastavio ni kada. Iako je tekst Cvitja jedina zasad poznata hrvatska rukopisna verzija talijanskih Fioretta, Hamm (1987: 41) smatra da se ne radi o izvornome prijevodu, nego da je postojei tekst "samo prijepis, a protografa nema ili ne znamo gdje se nalazi". Fioretti tj. Cvitje su zbirka pri a i legendi iz ~ivota svetoga Franje Asiakoga (1182 1226), iz povijesti nastanka franjeva koga reda te iz ~ivota prvih sljedbenika svetoga Franje, prvih franjevaca (male brae). Sudei prema jezi nostilskim obilje~jima i sadr~aju toga djela ono je bilo namijenjeno, prije svega, redovnicima, jer velik dio pri a iz Cvitja tematizira misti na kraanska iskustva (stigmatizacija, udesna ozdravljenja, ukazanja, obraenja, duhovno stanje "znetosti u Boga po kontemplanju" itd.). 1.2. U~i predmet naaega prou avanja u ovome radu jest na in na koji su strane rije i (iz talijanskih verzija Fioretta) glasovno i morfoloaki prilagoene staro akavskomu jezi nom sustavu. Leksik tekstova starijih od Cvitja jasno pokazuje da su na ela jezi noga posuivanja do 16. stoljea bila ve formirana. Osim toga, injenica da je veina talijanizama koji su potvreni u Cvitju zastupljena i u prijevodnom tekstu iz istoga vremena i na istom knji~evnom jeziku (Dijalozi Grgura Velikoga), upuuje na to da su talijanizmi iz Cvitja uglavnom ve bili dijelom akavskoga leksi koga sustava toga doba. I Hamm (1987: 37) zamjeuje brojnost talijanizama u Cvitju, koji su "geografski i kulturnohistorijski motivirani". U procesu jezi noga posuivanja iz talijanskoga jezika u staro akavski jezi ni sustav, tj. na putu od talijanskoga modela do hrvatske replike dogaa se adaptacija na tri razine (Filipovi 1986: 72): fonoloakoj (transfonemizacija), morfoloakoj (transmorfemizacija) i semanti koj razini (su~enje i proairenje broja zna enja). U ovome radu bavit emo se adaptacijama na fonoloakoj i morfoloakoj razini. Adaptacija na semanti koj razini nee biti predmet naae analize jer je tekst kojim se bavimo doslovan prijevod, te su razlike u zna enju pojedinih talijanizama u Cvitju u odnosu na njihovo zna enje u talijanskome tekstu rezultat prepisiva ke ili prevoditeljske pogreake. Zbog neizdiferenciranosti onodobne grafije, " itanje" pojedinih talijanizama nije uvijek jednozna no te emo se stoga dotaknuti i pojedinih transkripcijskih teakoa. Bavit emo se i kontaktnim sinonimima oblika: talijanizam + veznik (aliti, ali, i) + hrvatska istozna nica, a i distantnim sinonimima koji svjedo e o paralelnoj i jednakovrijednoj upotrebi talijanizma i domae rije i. Naa tekst Cvitja usporeivali smo s tiskanim talijanskim tekstovima objavljenima 1907, 1920. i 1966. godine. Te su talijanske verzije meusobno gotovo identi ne. 1.3. U ovoj raspravi neemo detaljnije ulaziti u povijest hrvatsko-romanskih jezi nih dodira, no radi razumijevanje velike zastupljenosti i u estalosti talijanizama u naaem tekstu treba istaknuti kako je jezi no posuivanje s talijanskoga govornoga podru ja znatno starije od vremena datacije rukopisa Cvitja. Hrvati su, naime, doselivai se na jadransku obalu doali u dodir i s balkanskim latinitetom te s dalmatoromanskim jezikom u dalmatinskim gradovima (uz ostale supstrate na Balkanu, koji nisu ovdje predmet naaega zanimanja). Kasnije politi ke, gospodarske i kulturne prilike usmjeravale su ih na kontakt s talijanskim knji~evnim jezikom, osobito, dakako, nakon mleta kih osvajanja. Venecijanski dijalekt u znatnoj je mjeri obilje~io i ~ive primorske govore i knji~evni jezik primorskih pisaca (Gabri-Bagari 1993: 94). Kulturno-povijesna pozadina hrvatsko-romanskih jezi nih dodira na prijelazu iz 15. u 16. stoljee, kada se datira jedini poznati hrvatski rukopis Cvitja, osobito je va~na za razumijevanje brojnosti i u estalosti talijanizama u tom rukopisu. Venecija je naime joa na po etku XV. st. nametnula politi ku vlast gotovo cijeloj naaoj obali, a nastojala je pridobiti i gospodarsku (Raukar 1997: 435). Za prou avanje jezi nih dodira joa je va~niji mleta ki kulturni utjecaj na naaoj obali. U isto nojadranskim gradovima razvija se bogat kulturni ~ivot koji je vrsto povezan s Italijom (So anac 2004: 77). Sveu iliata u Padovi i Bologni imala su za naae gradove veliko kulturno zna enje jer su zbog prostorne blizine i ~ivih veza na njih bili usmjereni mnogi studenti iz Dalmacije. I u Dalmaciji se osnivaju u iliata (npr. u Zadru 1396.) i gradske akole, ali u itelji su vrlo esto bili stranci, i to, dakako, uglavnom Talijani, koje su dovodila, birala i plaala komunalna vijea (Raukar 1997: 470). Osobito je va~no i to ato u XV. i XVI. stoljeu dolazi do punog procvata duhovnoga stvaralaatva u isto nojadranskim gradovima, u emu znatnu ulogu imaju talijanski utjecaji. 1.4. Za prou avanje talijanizama iz Cvitja izvor nam je bio rukopis. Transkripciju toga rukopisa prije je objavio Hamm (1987: 75 167), no nije razlikovao dva jasno razgrani ena tekstoloaka postupka, transkripciju i transliteraciju. Hamm u svojoj transkripciji ne te~i sasvim za tim da odredi pravi izgovor rije i, nego te~i za tim da u njegovoj "transkripciji" budu vidljive i neke grafijske osobine teksta. Naime, u svojoj transkripciji on bilje~i: slogotvorno [ s ar, er i r, (mi ga transkribiramo kao r), prenosi geminate (dello, bii, o  i i sl.), j stavlja u zagrade ondje gdje je jasno da se ita, npr. lakomi(j)e, ni(j)edan, v u kurzivu ondje gdje je u rukopisu stajalo f (npr. stavljene, sve), j u kurzivu ondje gdje je u rukopisu bilo g (npr. jima, jime, jih, pojde), a zadr~ava i izvornu interpunkciju. O ito je da je njegova "transkripcija" kompromis izmeu dva tekstoloaka postupka, koja treba strogo lu iti: transliteracije i transkripcije. Stoga ju je bilo potrebno korigirati prema rukopisu i izraditi novu transkripciju u skladu sa suvremenim transkripcijskim na elima, ato smo u inili. 2. Adaptacija modela na fonoloakoj razini 2.1. Proces fonoloake adaptacije modela zvat emo transfonemizacija, prema Filipoviu (1986: 72) te emo razlikovati tri vrste transfonemizacije: potpunu, djelomi nu i slobodnu. Za potrebe naae analize izmijenili smo Filipovievo definiranje pojedinih na ina transfonemizacije, stoga ih je potrebno, prije nego ato svaki od navedenih tipova oprimjerimo potvrdama iz naaega teksta, razgrani iti i definirati. 2.2. Potpuna transfonemizacija takva je transfonemizacija kod koje se svi fonemi iz talijanskoga modela zamjenjuju ekvivalentima u sustavu jezika primaoca tako da nema promjene relevantnih razlikovnih obilje~ja. Kod djelomi ne transfonemizacije modela iz jezika davaoca u repliku jezika primaoca glavna razlikovna obilje~ja pojedinih fonema ostaju nepromijenjena, ali dolazi do promjene mjesta, na ina ili izvora artikulacije pojedinih fonema. Pri slobodnoj transfonemizaciji fonemi se zamjenjuju sasvim slobodno, zamjena nije fonoloake naravi, nego se zasniva na ortografiji ili je izvanlingvisti ke prirode. 2.3. Transfonemiziranje elemenata modela jezika davaoca u toku adaptacije u repliku u jeziku primaocu u naaem slu aju dogaa se direktno, dakle bez jezika posrednika. Put kojim se vrai adaptacija modela u jeziku primatelju nesumnjivo je pismeni, budui da se u naaem slu aju radi o prijevodu teksta ad litteram. No katkad je iz grafije replike nemogue utvrditi vrai li se fonoloaka adaptacija na temelju izgovora modela ili na temelju ortografije, stoga je " itanje" nekih talijanizama upitno. 2.4. POTPUNA TRANSFONEMIZACIJA Kako smo ve istaknuli, pri potpunoj transfonemizaciji fonemi iz modela u talijanskome predloaku zamjenjuju se odgovarajuim fonemima jezika primaoca. Taj proces evidentan je u nemalom broju primjera iz Cvitja. Prema So anac (2004: 110) zbog znatnih sli nosti izmeu fonemskih inventara hrvatskoga i talijanskog u velikom broju slu ajeva nema potrebe za fonoloakom adaptacijom posuenica te replika zadr~ava fonoloaki oblik modela. Cvitje Fioretti abstinencija abstinentia  akvila aquila  arkaarca  bata<abataglia edulacedula  elacella  diaiplinadisciplina  fatigafatigha  forcaforza  fortunafortuna  furijafuria instancijainstanzia kapacapa kartacartakautelacautellakonaijencijaconscienzia konstancijaconstanzia obedijencijaobedienzia obzervancijaobservanzia ofertaofferta ojmeoime orororganiorgani pa ijencijapacienzia ponpaponpa tercaterza vistavista voltavolta Potpuna je transfonemizacija zapravo morfoloaki uvjetovana. Gotovo svi potpuno transfonemizirani talijanizmi iz Cvitja imenice su ~enskoga roda, te je potpuna transfonemizacija rezultat morfoloake podudarnosti imenica ~enskog roda u hrvatskome i talijanskome jeziku. U slu aju karakteristi nog nastavka  a za ~enski rod mo~e se govoriti o potpunoj podudarnosti oblika i funkcije u talijanskom i hrvatskom jeziku te nema nikakve potrebe za adaptacijom (So anac 2004: 152). 2.5. DJELOMI NA TRANSFONEMIZACIJA Kod djelomi ne transfonemizacije modela iz jezika davaoca u repliku jezika primaoca glavna razlikovna obilje~ja pojedinih fonema ostaju nepromijenjena, ali dolazi do promjene mjesta, na ina ili izvora artikulacije ili do ispadanja do etnoga vokala. Odvojeno emo razmatrati samoglasni ke i suglasni ke fonoloake promjene potvrene u talijanizmima iz Cvitja. 2.5.1. Samoglasni ke promjene 1. /a/ [ visok /  stra~nji] > /o/ [ visok / + stra~nji] Za tu promjenu imamo samo dvije potvrde u naaem korpusu: armario > ormar, palazo > pola a. Ta je samoglasni ka promjena potvrena i u dubrova kom korpusu i rezultat je opeslavenske promjene stranoga kratkoga a i o u najstarijim posuenicama. 2. /e/ [+prednji /  visok] > /i/ [+prednji / +visok]; cortese > kurtiz, lettera > litera, securita > sigurtat, speze > spiza. Ta je promjena karakteristi na za primorske govore (So anac 2004: 120). 3. Samo je jedanput potvrena promjena /a/ > /e/: lattuario > letvarij ('ljekovita smjesa'). Nije sigurno radi li se u ovom primjeru o mleta kom utjecaju. 4. /i/ [+prednji / +visok] > /e/ [+prednji /  visok]; dichiarare > dekjarati, licenzia > le encija, limosina > lemozina, rimedio > remedij, riposato > reposan. Ta je promjena esta i u talijanizmima iz standardnoga hrvatskoga jezika i u dubrova kom korpusu. Talijanski samoglasnik /i/ katkad se u dubrova kom govoru replicira kao /u/, i to u primjeru koji je potvren i u naaem korpusu: finestre > funestra. 5. /o/ [+ stra~nji /  visok] > /u/ [+ stra~nji / + visok]; apostolo > apuatol, bolla > bula, bossoli > busuli, cedola > edula, cantono > kantu, capitolo > kapitul, contemplatore > kontemplatur, colore > kulur, compieta > kumplita, conforto > kunfort, contento > kuntent, continuo > kuntin, convento > kunven(a)t, cortese > kurtiz, dopiare > duplati, forestiere > frutir, fondamento > fundament, fonte > funtana, governare > guvernati, gotte > gute, gonfaloniere > konfalun, miracolo > mirakul, mormorando > murmurajui, pergola> pergula, pericolo > perikul, profondit > profund, regola > regula, rumore > remur, senatore > senatur, scarpioni > akarpjun, trionfo > trijumf, tovagliol > tuva<ol, ora > ura Promjena /o/ > /u/, za koju u Cvitju imamo najviae potvrda, naj eaa je promjena u svim primorskim govorima, a talijanizmi s tom samoglasni kom promjenom uali su i u standardni jezik. 6. Ispadanje do etnoga samoglasnika pripada i procesu adaptacije na morfoloakoj razini. Ta je promjena, naime, naj eaa pri adaptaciji talijanskih imenica muakoga roda na -o i imenica muakog i ~enskog roda na -e. Na taj na in adaptirane imenice dekliniraju se po hrvatskoj deklinacijskoj paradigmi (m. r. po konsonatskoj tipa grad grada, a ~. r. po -i deklinaciji ~enskoga roda tipa kost / kosti). Npr. abito > abit, affezione > afekcijon, animo > anim, apostolo > apuatol, atto > at, desperazione > deaperacijon, fervore > fervor, guardiano > gvardijan, impaccio > inpa , intenzione > intencijon, generale > jeneral, calamaro > kalamar, cantono > kantun, capitolo > kapitul, capuzo > kapuc, castelo > katel, condizione > kondicijon, compassione > konpasijon, consideracione > konsideracijon, constituzione > kontitucijon, contemplatore > kontemplatur, choro > kor, colore > kulur, conforto > kunfort, quistione > kvecijon, laico > laik, lauda > laud, limbo > linb / limb, matutino > matutin, merito > merit, millesimo > mile~im, miracolo > mirakul, patto > pat, Pentecosta > Pentekost, pericolo > perikul, petizione > peticijon, prelato > prelat, processione > pro esijon, profazio > profacij, professione > profeaijon, presunzione > prosumcijon, secreto > sekret, senatore > senatur, soldano > soldan, termine > termin, suora > sor, tribulazione > tribulacijon, trionfo > trijumf, vizione > vi~ijon Ako i nakon ispadanja do etnoga vokala iz talijanskoga modela replika zavraava samoglasnikom, replici se dodaje fonem /j/; beneficio > benefi ij, cilicio > ili ij, dubio > dubij, fastidio > faatidij, lattuario > letvarij, martirio > martirij, officio > oficij, privilegio > privilejij, purgatorio > purgatorij, refrigerio > refrijerij, refugerio > refujerij, rimedio > remedij, servizio > servicij, spazio > spacij, spezie > specij, studio > atudij, vicario > vikarij. Mogue je i da se u tom slu aju gube oba samoglasnika, ato se dogodilo pri adaptaciji talijanskih modela novizio >novic i armario > ormar. Potvreno je u jednom primjeru i gubljenje samoglasnika u inicijalnom polo~aju: s' inamorare > namurati se. Ako nakon ispadanja do etnoga vokala replika zavraava dvo lanom ili tro lanom konsonantskom skupinom, ta se skupina reducira umetanjem nepostojanoga a; ezemplo > ezempal, febbre > febar, paternostro > paternostar. Kada talijanski model zavraava na  nto, replike u Cvitju gube do etni vokal, bez umetanja nepostojanoga a: fundament (3 potvrde), kuntent (3 potvrde) i element (2 potvrde). Ostale rije i s tim do etkom u kosim su pade~ima, pa ne mo~emo sa sigurnoau utvrditi njihov nominativni oblik, ali budui da u tekstu nemamo potvrda za umetanje nepostojanog a u tim slu ajevima, mi ga ni u tim primjerima (u rje niku koji je prilo~en na kraju) nismo rekonstruirali: kunvent (potvren oblik G jd kunventa), sakrament (I mn sakramenti), student (G jd studenta), teatament (G jd teatamenta). 2.5.2. Suglasni ke promjene 1. Talijanski fonem /d7/ u akavski se sustav replicira bilo kao sonant /j/ bilo kao stridentan fonem /~/. A) /d7/ [ sonoran /+koronalan ] > /j/ [+sonoran /  koronalan] Npr. generale > jeneral, privilegio > privilejij, refrigerio > refrijerij, refugerio > refujerij. Ta promjena nije potvrena ni u dubrova kom korpusu ni u standardnom hrvatskom jeziku (usp. So anac 2004: 124), ato je o ekivano jer oba ta korpusa imaju atokavsku osnovicu. Cvitje je staro akavski tekst, a akavski fonoloaki sustav nema fonema // (koji bi bio najbli~i talijanskom fonemu /d7/). Transfonemizacijom toga fonema u fonem /j/ gore navedene imenice sasvim su u skladu s akavskim fonoloakim sustavom. B) /d7/ [+ konsonantski /  stridentan] > /~/ [+konsonantski /+ stridentan] Npr. indugiare > indu~ijati, ingegnarsi > in~eDivati se, ragga > ra~a Ta je fonoloaka promjena potvrena i u dubrova kom korpusu i u standardnom hrvatskom jeziku. 2. Dobivanje ili gubljenje obilje~ja zvu nosti u procesu transfonemizacije potvreno je u naaem tekstu, a i u atokavskom korpusu. A) /k/ [ zvu an] > /g/ [+ zvu an]; tonica > toniga B) /g/ [+ zvu an] > /k/ [ zvu an]; gonfaloniere > konfalun C) /b/ [+zvu an] > /p/ [ zvu an]; publico > puplico 3. /m/> /n/ i /n/ > /m/ inpedire > impediti, solenne > solemno, trionfo > trijumf impaccio > inpa , compassione > konpasijon, limbo > linb 4. /t/ > /c/ Palatal /t/ u korpusu standardnog jezika esto prelazi u /c/ (adaptacija jer izvraena na temelju pisanoga oblika modela), a u dubrova kom korpusu pojavljuju se varijante (/ / i /c/). Ne mo~emo stoga jednozna no pro itati ni neke talijanizme iz Cvitja (ni na temelju grafije u Cvitju ni na temelju potvrda u atokavskom korpusu) u kojima se adaptacija mogla vraiti bilo na temelju pisanoga oblika (npr. cella > cela) bilo na temelju izgovora (cella > ela). Nije sigurno je li do gore navedene fonoloake promjene doalo ili nije u nemalom broju talijanizama iz Cvitja. Npr. cedola > cedula / edula; cella > cela, celica / ela, elica; celebrare > celebrati / elebrati, certificato > certifikan / ertifikan, cilicio > cilicij / ili ij itd. 5. /s/ > /a/; apostolo > aputol, bestija > betija, desperazione > deperacijon, disputare > diputati, fastidio > fatidij, festa > feta, forestiere > frutir, castelo > katel, castiga > katiga, constituzione > kontitucijon, oskurato > okuren, ostia > otija, professione > profeijon, sentenzia > entencija, scandalizare > kandalizati, scampare > kapulati, schifare > kivati, scarpioni > karpjun, scuro > kuro, studio > tudij, stuore > tur, testamento > tetament. U svim je primorskim narje jima ta promjena pri posuivanju iz talijanskoga jezika esta (So anac 2004: 128) te smo stoga navedene talijanizme transkribirali s provedenom konsonatskom promjenom /s/ > /a/. Na temelju grafije ne mo~emo utvrditi dolazi li u tim primjerima doista do te promjene ili ne. Grafem je u svim primjerima  te se mo~e itati i kao /s/ i kao /a/. U literaturi nalazimo potvrda i za adaptaciju na temelju pisanoga oblika u nekima od navedenih talijanizama (npr. u Hyrkknen 1973, te u AR): bestija i beatija, desperacijon, fastidij, festa i feata, frustir i fruatir, kastel i kaatel, kastigati i kaatigati itd. 6. /z/ > /~/; millesimo > mile~im, excusare > sku~ati, usanza > u~anca, usare > u~ati, vizione > vi~ijon. 7. Za dvije fonoloake promjene imamo samo po jednu potvrdu: / / > /~/ (piacere > pja~ir) i /f/ > /v/ (schifare > akivati). 2.6. SLOBODNA TRANSFONEMIZACIJA Slobodna transfonemizacija (prema Filipovi 1986: 72) "ne provodi se prema fonetskim principima", nego se "zasniva na ortografiji ili na nekom izvanlingvisti kom faktoru". U toj su skupini leksemi adaptirani na temelju pisanoga oblika te oni koji su rezultat "starijega" jezi noga posuivanja (ili mo~da pogreanoga itanja) te su slobodno transfonemizirani u odnosu na oblik potvren u predloaku. Npr. digiuno > ~e~in, luglio > ~u<, quasi >skvazi, rumore > remur, freza > preaa, presunzione > prosumcijon, in ratto > u raptu, campare > kapulati. Leksem ~e~in rezultat je starijega jezi noga posuivanja. U AR (XXIII: 365) dobro je potvren ("od lat. jejunium, tal. digiuno, mlet. digiun") u zna enju 'post'. U Skok (1973: 679) stoji kako rije  ~e~in potje e "iz kraanskoga termina koji se nalazio ve u balkanskom latinitetu", od klasi no-latinskoga jejunium, s gubitkom j- u arbanaskom i rumunjskom npr., ali s o uvanjem j u oba sloga u dalmato-romanskom, istro-romanskom i mleta kom (zezun). Preaa je nastala vjer. od venecijanskog pressa ili starotoskanskog prescia (Hyrkknen 1973: 418). Rije i skvazi, rap(a)t, remur i kapulati nisu potvrene u rje nicima talijanizama (Hyrkknen 1973, So anac 2004) ni u AR. Te bismo navedene talijanizme trebali smatrati hapakslegomenonima. Kod nekih od tih rije i radi se vjerojatno o pogreaki. Tako je npr. s rije i kapulati kojom je "preveden" talijanski leksem campare. Nakon ato potvrdu za postojanje takva glagola nismo pronaali ni u jednome od dostupnih talijanskih rje nika, pretpostavili smo da se radi o pogreakom ispuatenu grafemu s iz talijanskoga predloaka, dakle campare, pogr. umj. scampare 'izbaviti, spasiti', pa je nastalo i kapulati umjesto uobi ajenoga i dobro potvrenoga ( ak i u Cvitju) akapulati. I leksem ~u< nastao je ini se pogreakom, mijeaanjem dvaju talijanskih naziva za mjesece: giugno i luglio. Mnogi od talijanizama iz Cvitja nisu potvreni u AR i rje nicima talijanizama (usp. rje nik talijanizama na kraju), ali to nije dokaz njihove ondaanje nefrekventnosti, a smatramo da se vjerojatno ne radi ni o hapakslegomenonima. 3. Adaptacija modela na morfoloakoj razini 3.1. Adaptacijom talijanskih imenica ~enskoga roda na -a i muakoga roda na -o, te muakoga i ~enskoga roda na -e bavili smo se pri obradi adaptacije na fonoloakoj razini. Izvan te obrade ostale su imenice ~enskoga roda koje u talijanskome jeziku zavraavaju na -it, a u replikama iz Cvitja na -itad i -itat: et > etad, carit > karitad, novit > novitad, posibilit > posibilitat, purit > puritad, securit > sigurtat, solennit > solemnitad. Te su imenice rano uale u hrvatski jezik. U naaem tekstu zastupljeniji je do etak -itad, koji je venecijanski, dok su imenice s do etkom -itat uale u hrvatski jezik preko dalmatoromanskog lika. Prevoditelj Cvitja koleba se izmeu ta dva lika ak i u oblicima iste rije i (npr. L jd sigurtati, ali I jd. sigurtadju). U jednoj rije i s tim do etkom pri adaptaciji iz talijanskoga jezika otpada cijeli do etak -it (profondit > profund). 3.2. Adaptacija pridjeva Talijanski pridjevi u procesu potpune transmorfemizacije adaptiraju se u akavski sustav na dva na ina: a) elidiranjem talijanskog pridjevskog nastavka; continuo > kuntin, cortese > kurtiz, devoto > devot, crudelo > krudel, contento > kuntent, solitario > solitarij, skuro > kur, terribile > teribil. b) Od talijanskih deverbalnih pridjeva (oblik im odgovara hrvatskom glagolskom pridjevu trpnom) hrvatskim pridjevskim sufiksom an; adornato > adornan, certificato > certifikan / ertifikan, informato > informan, canonizzato > kanonizan, consolato > konsolan, saldato > saldan, obstinato > obstinan, oscurato > oakuren, reposato > reposan. 3.3. Adaptacija priloga Na inski prilozi potvreni u Cvitju potpuno se transmorfemiziraju zamjenom talijanskih prilo~nih formanata hrvatskim nastavkom -o: -amente > -o; domesticamente > dosmestiko, continuamente > kuntino, onestamente > onesto, umilemente > umi<eno. -e > -o; solenne > solemno, possibile > posibilo. Prilo~ni nastavak  o u hrvatskom i talijanskom je podudaran po obliku i funkciji (kao nastavak  a za imenice ~. r.) pa nema potrebe za adaptacijom: visibilo > vizibilo . Potvren je jedan potpuno transfonemiziran vremenski prilog: or > or ('sada'). 3.4. Adaptacija glagola Glagolske posuenice u sustav akavskoga jezika integriraju se zamjenom talijanskoga infinitivnoga nastavka hrvatskim. Svi su navedeni glagoli potpuno transfonemizirani kako bi glagol mogao funkcionirati u morfoloakom sustavu akavskoga jezika. - are > -ati: abitare > abitati, albergare > albergati, a parare > aparati se, asaltare > asaltati, celebrare > elebrati, dichiarare > dekjarati, disputare > diaputati, dopiare > duplati, durare > durati, falsare > falaati, febricare > febrizati, governare > guvernati, indugiare > indu~ijati, ingegnarsi > in~eDivati se, cantare > kantati, campare > kapulati, casttigare > kaatigati, contemplare > kontemplati, meritare > meritati, mormorare > murmurati (2. l. jd. prezenta: mrmDea), s 'inamorare > namurati se, perseverare > perseverati, privare > privati, provare > provati, purgare > purgati, rebellare > rebelati, solicitare > solicitati, spacciare > spa ati, scandalizare > akandalizati, scampare > akapulati, schifare > akivati, temperare > temperati, tentare > tentati, terminare > terminati, toccare > tukati, usare > u~ati. -ere / -ire > -iti: disparere > dispariti, offendere > ofenditi, presumere > prezumiti, provedere > providiti, inpedire > impediti, convertire > konvertiti, obedire > obediti, proferire > proferiti. Dvije su potvrde za umetanje infiksa  va kao oznake nesvraenoga vida u adaptiranim glagolima: inpedire > inpedivati, renunciare > renun ivati. 4. Prevedenice Rezultatima jezi noga posuivanja ne smatraju se samo oni elementi koji su u jezik primalac uali neposrednim preuzimanjem, nego i oni oblikovani prema stranome modelu od domae jezi ne grae. Budui da je tekst Cvitja prijevodni, jasno je da prevedenica ima mnogo i vrijedilo bi se njima pozabaviti u zasebnu istra~ivanju. Ovom prilikom izdvojit emo neke zanimljive primjere doslovnih prevedenica, poluprevedenica i formalno nezavisnih neologizama; nenaredno (disordinatamente), za jedan hitaj od kamika (per una gittata di pietro), obisi se za grlo (s'impio per la gola), u ini vistu da spi (fece vista da dormire), zal ezempal (male esemplo), s obrazom veselim (col volto lieto), no od luga (la notte del d della Cenere), na dva na dva (a due a due), sridu dne (meriggio), sa svom forcom (con tutto il suo isforzo), zlo kuntent (malcontento) dobro kuntenta (ben contenta), sveta komunion (santa comunione), punta od smrti (punto di morte), mal spacij od vrimena (pochissimo spazio di tempo) itd. 5. Kontaktni sinonimi Spomenuli smo nekoliko puta da je jedina poznata hrvatska verzija talijanskih I fioretti di San Francesco doslovan prijevod, stoga se od teksta predloaka gotovo uope ne odstupa (ako ima odstupanja, obi no se radi o nerazumijevanju, pogreanu prijevodu ili prijepisu, u svakom slu aju rije  je o sporadi nim odstupanjima ija je priroda izvanlingvisti ka). U jednom sloju tih "odstupanja" zapa~amo ipak odreenu sustavnost: jedna talijanska rije  "prevodi" se nerijetko dvjema: talijanizmom i domaom rije i. Pojava takvih kontaktnih sinonima nije neuobi ajena za srednjovjekovnu literaturu, osobito prijevodnu. Kontaktnom uporabom sinonima "~eli se osigurati ato intenzivnija komunikativnost teksta, razumljivostima poruke airem podru ju (razli iti kodovi) ili se nastoji postii poja avanje dojma o osnovnom zna enju" (Hercigonja 1983: 424). Jednu grupu takvih kontaktnih sinonima iz Cvitja ine oni s veznikom ali(ti) ('ili'): visioni > vi~ioni aliti o itovanja; puro > pur ali ist; et > etad ali dobu; fondamento > teme< ali fundamenat; dubio > dubij ali sumDa; sentenzia > aentencija aliti po atak; constanzia > konstancija aliti kripost; purgare > purgati ali istiti; lauda > laud aliti hvalu. Iako veznik i implicira razli ita zna enja, samo jedna rije  u talijanskom predloaku za ono ato se u hrvatskom prijevodu ozna ava dvjema (talijanizmom i domaom rije i) povezanim veznikom i navela nas je na to da i takve primjere smatramo kontaktnim sinonimima, a i potvrda za jednak tip kontaktnog sinonima s veznikom i i ali: dubij i sumDa / dubij ali sumDa. Npr. confortato > utiaen i konfortan, dichjarare > ukazati i dekjarati, governare > guvernati i vladati, giubilo > s jubilom i radostju, malinconico > malankonik i ~alostan. Za neke od navedenih kontaktnih sinonima potvrena je i distantna uporaba: npr. pur  ist, dubij  sumDa, purgati  istiti. Za leksi ko variranje tuice i domae rije i u okviru aireg ili u~eg konteksta, tj. za prevoenje jednoga talijanskoga leksema katkad talijanizmom, a katkad domaom rije i u Cvitju imamo mnogo potvrda: raggio > ra~a  zraka, profondit > profund  dubo ina, atto > at  delo, animo > anim  duh, fatigha > fatiga  muka, obedienza > obedijencija  posluh, schifare > akivati  ubignuti itd. 6. Zaklju ak Tekst Cvitja, najstarija poznata hrvatska verzija talijanskih I fioretti di Santo Francesco, obiluje talijanizmima, zbog geografske bliskosti te kulturno-povijesnih okolnosti, a i zato ato se radi o prijevodnom tekstu. Do po etka 16. stoljea, kada se Cvitje datira, na ela posuivanja i adaptacije talijanizama ve su utvrena. U radu smo analizirali talijanizme upravo s obzirom na na in njihove adaptacije iz talijanskoga u staro akavski jezi ni sustav. Adaptaciju modela u repliku prou avali smo na fonoloakoj razini (transfonemizacija) i morfoloakoj razini (transmorfemizacja). U analizu talijanizama uklju ili smo i prevedenice. Razlikujemo (prema Filipovi 1986) tri tipa transfonemizacije: potpunu, djelomi nu i slobodnu, ali smo u odnosu na Filipovieve kriterije za pripadnost pojedinom od tih tipova unijeli odreene izmjene. Pri opisu transfonemizacija slu~imo se razlikovnim obilje~jima kako bismo pokazali da su promjene koje se dogaaju fonoloaki uvjetovane, ato je novost u odnosu na dosadaanje takve opise. Adaptacija na morfoloakoj razini u akavskom se sustavu provodi na gotovo jednak na in kao i u atokavskom. Gotovo se u svim primjerima adaptacija provodi potpuno kako bi imenice, glagoli, pridjevi i prilozi mogli funkcionirati u morfoloakom sustavu akavskog jezika. Nastavak -a za imenice ~enskoga roda i prilo~ni nastavak -o u hrvatskom i talijanskom podudarni su po obliku i funkciji pa nema potrebe za adaptacijom. Glagolske posuenice iz talijanskoga u Cvitju imaju ili infinitivni nastavak -ati od tal -are (npr. abitati, kaatigati, akapulati itd.), ili -iti od tal. -ere / -ire (npr. dispariti, impediti, konvertiti itd.) Prevoditelj Cvitja osim ato se obilno koristio talijanizmima, prema talijanskom modelu nerijetko je oblikovao nove rije i od domae grae te u Cvitju nalazimo mnoatvo razli itih prevedenica. Na tekstu Cvitja potvruje se da se onodobni prevoditelji nisu koristili talijanizmima samo zato ato za odreene talijanske lekseme u svojem sustavu nisu imali adekvatna prijevoda, nego iz stilskih pobuda i potrebe za leksi kim variranjem i izbjegavanjem ponavljanja. To se najbolje o ituje u upotrebi kontaktnih i distantnih sinonima koji su oblikovani od talijanizma i istozna ne domae rije i (npr. profund  dubo ina, dubij  sumDa, purgati  istiti itd.) Za odreen broj talijanizama iz Cvitja ne nalazimo potvrde ni u jednom od rje nika, a ta injenica upuuje na potrebu detaljnijih istra~ivanja na veem korpusu akavskih tekstova i obuhvatniju leksi ku analizu, kako posuenica i prevedenica, tako i cjelokupnog leksi kog blaga staro akavskoga jezika. 7. Rje nik talijanizama iz Cvitja Rje ni ki se lanak sastoji od natukni ke rije i (tiskana masno), gramati ke odrednice (kurziv), talijanskoga modela potvrenog u talijanskome predloaku (u zagradama u kurzivu), objaanjenja zna enja i katkad napomene. Natuknice navodimo u citatnim oblicima. Zna enja razlikujemo rednim brojevima unutar objaanjenja zna enja. Ne navodimo sva mogua zna enja pojedinoga leksema nego samo ona koja su potvrena u tekstu. U gramati koj odrednici upotrebljavamo uobi ajene kratice domaih naziva, a to ku iza kratice izostavljamo. Kosom crtom u natuknici odvajamo razli ite mogunosti itanja pojedinih talijanizama iz Cvitja, na prvo mjesto stavivai ono kojemu iz odreenih razloga dajemo prednost. Napomene uz odreene lekseme bilje~imo i u fusnotama. a prij (a) u abit m (abito) habit, redovni ka odjea abitati nesvr (abitare) stanovati, prebivati abstinencija ~ (abstinentia) apstinencija adornan prid (adornato) nakien, ureaen afekcijon ~ (affezione) naklonost, ljubaznost akvila ~ (aquila) orao albergati nesvr (albergare) ukona iti, stanovati (u ugostiteljstvu) anim m (animo) duh, duaa aparati se svr (a parare) pripremiti se apuatol / apustol m (apostolo) apostol arka ~ (arca) akrinja, kov eg asaltati svr (asaltare) napasti at m (atto) in, djelo bata<a ~ (battaglia) bitka, borba benefi ij / beneficij m (beneficio) blagodat, dobrobit beatija / bestija ~ (bestia) zvijer, ~ivotinja bula ~ (bolla) ~ig busul m (bossolo) posudica edula / cedula ~ (cedola) cedulja, komad papira ela /cela ~ (cella) sobica, elija elebrati / celebrati nesvr (celebrare) slaviti elica / celica ~ (celluzza) umanj od ela /cela, usp. ertifikati / certifikati svr (certificare) posvjedo iti, potvrditi ili ij / cilicij m (cilicio) kostrijet dekjarati svr (dichiarare) objasniti delikan prid (delicato) mek, nje~an, osjetljiv depingati svr (dipingere) obojiti, naslikati deaperacijon / desperacijon ~ (desperacione) o ajanje, o aj devocijon ~ (devotione) odanost, privr~enost devot prid (devotissimo) pobo~an dispariti svr (disparere) nestati diaiplina ~ (disciplina) disciplina diaputati / disputati nesvr (disputare) raspravljati dosmestiko pril (domesticamente) prisno, prijateljski dotati svr (dotare) darovati dubij m (dubio) sumnja duplati nesvr (dopiare) ponavljati durati nesvr (durare) trajati ekcelencija ~ (excellentia) izvrsnost, odli nost etad ~ (et) dob ezempal m (esemplo) primjer eretik m (eretico) heretik falaati / falsati nesvr (falsare) krivotvoriti farmarija ~ (fermaria) soba za po inak, bolesni ka soba faatidij / fastidij m (fastidio) neugodnost, smetnja fatiga ~ (fatigha) trud, muka febar m (febbre) groznica febrizati nesvr (febricare) gorjeti u groznici, imati vruicu fervor m (fervore) ~ar, vatrenost, gorljivost feata / festa ~ (festa) blagdan, praznik forca ~ (forza) snaga, mo fortuna ~ (fortuna) nevrijeme fruatir m (forestiere) stranac fundament m (fondamento) temelj funestra ~ (finestre) prozor funtana ~ (fonte) izvor furija ~ (furia) bijes guta ~ (gotta) kostobolja guvernati nesvr (governare) vladati gvardijan m (guardiano) gvardijan impediti svr (inpedire) smesti, omesti indu~ijati nesvr (indugiare) oklijevati informan prid (informato) obavijeaten, upuen inpa  m (impaccio) smetnja, zapreka, briga inpedivati nesvr (inpedire) smetati, ometati instancija ~ (istanzia) ~urba intencijon ~ (intenzione) namjera in~eDivati se nesvr (ingegnarsi) trsiti se, nastojati jeneral m (generale) general jubil m (giubilo) veselje kalamar m (calamaro) tintarnica, mastionica kantati nesvr (cantare) pjevati kantun m (cantono) ugao, kut kantuni umanj od kantun kanonizati svr (canonizzare) proglasiti svecem, kanonizirati kapa ~ (capa) kapa kapitul m (capitolo) 1. kaptol, kanoni ki zbor 2. poglavlje, glava kapuc m (capuzo, capuccio) kapulja a karitad ~ (carit) milosre, milost, ljubav karta ~ (carta) papir kaatel m (castelo) kaatel, gradi, dvorac kaatiga / kastiga ~ (castiga) kazna kaatigati / kastigati svr (castigare) kazniti kautela ~ (cautella) obzirnost, opreznost komod m (comodit) udobnost, ugodnost komora ~ (camera) soba kondicijon ~ (condizione) porijeklo kanfalun m (gonfaloniere) zastavnik, stjegonoaa konfalun m (gonfaloniere) zastavnik, stjegonoaa konpasijon ~ (compassione) sa~aljenje, samilost konsideracijon ~ (consideratione) promialjanje, razmatranje konaijencija / konsijencija ~ (conscienza) savjest konsolati svr (consolare) utjeaiti konatancija / konstancija ~ (constanzia) stalnost, krepost konatitucijon / konstitucijon ~ (constitutione) konstitucija, uredba, pravilnik kontemplati nesvr (contemplare) promatrati, razmatrati kontemplatur m (contemplatore) misaon, kontemplativan ovjek konvertiti se svr (se convertire) obratiti se kor m (choro) kor krudel prid (crudelo) okrutan krudelo pril (crudelmente) okrutno kulur m (colore) boja kumplita ~ (compieta) ve ernja molitva kunfort m (conforto) utjeha kuntent prid (contento) zadovoljan kuntin prid (continuo) neprekidan kuntino pril (continuamente) neprekidno kunvent m (convento) samostan kurtiz prid (cortese) udvoran, uljudan kveacijon ~ (quistione) pitanje laik m (laico) laik laud m (lauda) molitva, religiozni hvalospjev le encija ~ (licenzia) dopuatenje le encijati svr (licentiare) dopustiti lemozina ~ (limosina) milostinja letvarij m (lattuario) ljekovita smjesa limb m (limbo) limb, usp. linb linb m (limbo) limb, usp. limb litera ~ (lettera) slovo malankonik prid (malinconico) melankoni an, sjetan martirij m (martirio) muka matutin m (matutino) jutarnja slu~ba Bo~ja merit m (merito) zasluga meritati svr (meritare) zaslu~iti mile~im m (millesimo) tisuljee (i openito vrijeme, datum) mirakul m (miracolo) udo mulatir m (mulattiere) mazgar murmurati nesvr (mormorare) mrmljati namurati se svr (s' inamorare) zaljubiti se ne esa ~ (necessit) potreba, usp. ne esitat ne esitat ~ (necessit) potreba, usp. ne esa novic m (novizio) novak novitad ~ (novit) novost obediti nevsr (obedire) sluaati, biti posluaan obedijencija ~ (obedienza) posluanost observancija ~ (observantia) odr~avanje regule, stalno ravnanje po nekom pravilu obstinan prid (obstinato) svojeglav, tvrdokoran, okorio oferta ~ (offerta) ponuda, dar ofi ij / oficij m (officio) du~nost, slu~ba ofenditi svr (offendere) uvrijediti ojme uzv (oim) uzvik, ajme onesto pril (onestamente) estito, poateno opinijon ~ (opinione) mialjenje or pril (or) sada organi m plt (organi) orgulje ormar m (armario) ormar oakuren prid (oskurato) zatamnjen oatija / ostija ~ (ostia) hostija pa ijencija / pacijencija ~ (pacienzia) strpljenje pariti se nesvr (a parare) initi se pat m (patto) dogovor paternostar m (paternostro) molitva o enaa, Pentekost m (Pentecosta) Duhovi, Pedesetnica pergula ~ (pergola) sjenica, odrina perikul m (pericolo) opasnost perseverati nesvr (perseverare) ustrajati peticijon ~ (petizione) molba pja~ir m (piacere) zadovoljstvo, u~itak pola a ~ (palazo) pala a ponpa ~ (ponpa) raskoa posibilitat ~ (possibilit) mogunost posibilo pril (possibile) mogue prelat m (prelato) prelat preaa ~ (freza) ~urba privati svr (privare) liaiti, uskratiti privilejij m (privilegio) privilegij prezumiti nesvr (presumere) nasluivati, pomialjati pro esijon ~ (processione) procesija profacij m (profazio) misna molitva koja uvodi Santus proferiti svr (proferire) izgovoriti profeaijon ~ (professione) profesija, zvanje profund m (profondit) dubina prosumcijon ~ (presunzione) drskost, arogancija provati svr (provare) pokuaati providiti svr (provedere) vidjeti unaprijed punta ~ (punto) as, "punta od smrti" = smrtni as pupliko pril (publico) javno pur prid (puro) ist purgati nesvr (purgare) istiti purgatorij m (purgatorio) istiliate purifikacijon ~ (purificazione) iaenje puritad ~ (purit) istoa ra~a ~ (ragga) zraka rebelati nesvr (rebellare) dizati bunu, pobuniti se refrijerij m (refrigerio) olakaanje, osvje~enje refujerij m (refugerio) uto iate regula ~ (regola) regula, pravilnik remedij m (rimedio) lijek remur m (rumore) buka, aum renun ivati nesvr (renunciare) izbjegavati reposan prid (riposato) smiren, stalo~en ribaldo m (ribaldo) nevaljalac, lopov, hulja saldati svr (saldare) spojiti, sastaviti sekret m (secreto) tajna sekular m (secolare) svjetovnjak servicij m (servizio) slu~ba, usluga senatur m (senatore) senator sigur prid (sicuro) siguran sigurtat ~ (securita) sigurnost, usp. sigurtad sigurtad ~ (securita) sigurnost, usp. sigurtat silencija ~ (silenzio) tiaina sku~ati svr (scusare) ispri ati, opravdati skvazi pril (quasi) gotovo, skoro, umalo soldan m (soldano) sultan solemnitad ~ (solennit) blagdan solemno pril (solenne) sve ano, veli anstveno solicitati nesvr (solcitare) poticati solitarij prid (solitario) osamljen, samotan sor ~ (suora) asna sestra, kaluerica spacij m (spazio) prostor, vremensko razdoblje spa ati svr (spacciare) obaviti specij m (spezie) za in, mirodija spiza ~ (speze) namirnice, jelo aentencija / sentencija ~ (sentenzia) 1. presuda, 2. misao, zna enje akandalizati / skandalizati se svr (scandalizare) sablazniti, u~asnuti akapulati svr (scampare, scapolare) o uvati, izbaviti, spasiti akarpjun m (scarpione) akorpion akivati / skivati svr (schifare) izbjei akuro pril (scuro) tamno atudij / studij m (studio) akolovanje, studij atura ~ (stuora) airina temperati se svr (temperarse) uzdr~ati se tentati nesvr (tentare) iskuaavati terca ~ (terza) trei molitveni as teribil prid (terribile) straaan, u~asan termin m (termine) termin terminati svr (terminare) zavraiti Teatament / Testament m (Testamento) Stari zavjet toniga ~ (tonica) tunika tribulacijon ~ (tribulazione) muka, patnja trijumf m (trionfo) trijumf tukati nesvr (toccare) ticati, dodirivati tuva<ol m (tovagliol) stolnjak umiliti svr (umiliare) poniziti umi<eno pril (umilemente) skromno, ponizno ura ~ (ora) sat u~anca / uzanca ~ (usanza) navika u~ati nesvr (usare) obi avati veras m (verso) stih vikarij m (vicario) vikar vista ~ (vista) pogled, "u initi vistu" = pretvarati se, pri injati se vizibilo pril (visibile) vidljivo vi~ijon / vizijon ~ (vizione) vizija volta ~ (volta) put (kao rje ca) ~e~in m (dezunio) post ~u< m (luglio) srpanj Vrela: Rukopis Cvitja, signatura HS5, Fachbibliothek fr Slawistik der Universitt Wien Josip H a m m, "Hrvatska proza Marulieva vremena, Knjiga druga: Cvitje", Stari pisci hrvatski, Knjiga 40, Zagreb, 1987, str. 75 167. I Fioretti di san Francesco e il Cantico del Sole, con introduzione di Adolfo Padovan, Milano 19204. I Fioretti di san Francesco, Firenze, 1907. I Fioretti di san Francesco, Bologna, 1966. Literatura: Dalibor B r o z o v i , "Fonologija hrvatskoga knji~evnoga jezika", u: Povijesni pregled, glasovi i oblici hrvatskoga knji~evnoga jezika - nacrti za gramatiku, HAZU, Zagreb, 1991. Guido D a v i c o B o n i n o, I Fioretti di San Francesco, Torino, 1964. Guisepe D e L u c a, "I Fioretti di San Francesco", u: Prosatori minori del Trecento. Scrittori di religione, Milano  Napoli, 1954. Dunja F a l i a e v a c, Hrvatska srednjovjekovna proza, HFD, Zagreb, 1980. Rudolf F i l i p o v i , Teorija jezika u kontaktu, Uvod u lingvistiku jezi nih dodira, Zagreb, 1986. Darija G a b r i   B a g a r i , "Morfoloaka prilagodba posuenica u Dijalozima Grgura Velikoga iz 1513. godine", Rasprave Zavoda za hrvatski jezik, br. 19, Zagreb, 1993, str. 93 111. Vera G e r e r s d o r f e r, "Romanizmi u dramama Iva Vojnovia", Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, br. 19, Zadar, 1981, str. 61 77. Josip H a m m, "Hrvatska proza Marulieva vremena, Knjiga druga: Acta Pilati i Cvitje", Stari pisci hrvatski, Knjiga 40, Zagreb, 1987. Amir K a p e t a n o v i , "Jezik Naljeakovieva knji~evnog opusa", u: Pu ka krv, plemstvo duha, Zbornik radova o Nikoli Naljeakoviu, uredio Davor Duki, Zagreb, 2005, str. 81 97. Francis K a t a m b a, An Introduction to Phonology, London New York, 1996. Bratoljub K l a i , Rje nik stranih rije i, Nakladni zavod MH, Zagreb, 1989. Nada K l a i , Povijest Hrvata u razvijenom srednjem vijeku, Zagreb, 1976. Dragica M a l i , }ia svetih otaca, Zagreb, 1997. Dragica M a l i , Najstariji hrvatski latini ki spomenici (do sredine 15. stoljea), Stari pisci hrvatski, 43, Zagreb, 2004. Milan M i h a l j e v i , Generativna i leksi ka fonologija, Zagreb, 1991. Vesna M u h v i   D i m a n o v s k i, "Prevedenice  jedan oblik neologizama", Rad HAZU, br. 23, Zagreb, 1992, str. 93 205. }arko M u l j a  i , "Leksi ke biljeake uz Cvitje", akavska ri , 1 2, XXIII, 1995, str. 97 111. Armando Q u a g l i a, Studi su i Fioretti di S. francesco, Falconara, 1977. Rje nik hrvatskoga ili srpskoga jezika, I XXIII, JAZU, Zagreb, 1880 1976. (kratica: AR). Tomislav R a u k a r, "Hrvatska na razmeu XV. i XVI. Stoljea", Senjski zbornik, br. 17, Senj, 1990, str. 5 14. Tomislav R a u k a r, Hrvatsko srednjovjekovlje: prostor, ljudi i ideje, Zagreb, 1997. Petar S k o k, Etimologijski rje nik hrvatskoga ili srpskoga jezika, I IV, JAZU, Zagreb, 1971 1974. Lelija S o  a n a c, Hrvatsko  talijanski jezi ni dodiri, Zagreb, 2004. Vojmir V i n j a, "Calque linguistique u hrvatskome jeziku Marka Marulia", Zbornik Radova, Sveu iliate u Zagrebu, Filozofski fakultet, knj. 1, Zagreb, 1951, str. 547 566. Josip V o n  i n a, Tekstoloaka na ela za pisanu baatinu hrvatskoga jezi nog izraza, Zagreb, 1999.  Usp. Faliaevac 1980: 48.  Hamm (1987: 32) datira tekst na temelju vodenih ~igova.  Prema Hamm 1987: 32.  Nazivom talijanizam u takvu zna enju koristi se i So anac 2004: 11. Iz opisa nismo isklju ili nekoliko rije i koje su vjerojatno dalmatoromanizmi, nego ih uz posebno objaanjenje uvratavamo u opis slobodne transfonemizacije koja je rezultat starijega jezi noga posuivanja.  Hamm (1987: 31) navodi da katalog talijanskih inkunabula poznaje ak 15 izdanja toga popularnoga djela, a rukopisnih je prijepisa, kako autor navodi, bezbroj. Navodi i neka od njema kih izdanja.  Usp. Faliaevac 1980: 49.  To je djelo kod nas i tiskano, i to dvaput; 1913. kao "Miomirisni cvjetii iz ~ivota siromaaka Isukrstova sv. Franje Asiakoga", i 1972. kao "Cvjetii svetoga Franje".  Zahvaljujemo poatovanom dr. Norbertu Brienu na suradnji i spremnosti da nam poaalje snimku toga rukopisa.  Usp. Hamm (1987: 32), Mulja i (1995: 99).  Hamm (1987: 36) smatra vjerojatnom teoriju Armanda Quaglie (Quaglia 1977), koji autorom Fioretta smatra Ugolina da Montegiorgio (1260/70 1344/45). Mulja i (1995: 99) smatra da se ne smije olako prijei preko dobrih argumenata De Luce (1954) i Davica Bonina (1964), koji dokazuju da je latinski tekst ipak prethodio talijanskome.  Takvu pretpostavku argumentira injenicom da je cijeli tekst pisan kontinuirano, bez ikakvih prekida ili ispravaka te na temelju nekoliko o itih "prepisiva kih", a ne prevoditeljskih pogreaaka. Usp. Hamm (1987: 41).  Podatak iz Padovan (1920: 10).  Npr. Red i zakon sestara dominikanki iz 1345., }ia svetih otaca oko 1400., Odlomak Kor ulanskog lekcionara iz 14. st. itd.(prema Gabri-Bagari 1993: 96).  Usporedba izvraena prema Gabri-Bagari 1993.  Hamm donosi i popis odreenoga broja talijanizama, ograni ivai se na one "d i r e k t n e, kada ponaaenom obliku neposredno odgovara izvorni oblik u talijanskome tekstu".  Za pojmove model, replika i ostale pojmove teorije jezika u kontaktu vidi Filipovi 1986.  Mle ani su pokuaavali sav promet va~nijim vrstama robe iz dalmatinskih gradova usmjeriti prema Veneciji, u emu nisu uspjeli jer su ve bile razvijene veze s cijelom talijanskom obalom, kao i sa sjevernojadranskim gradovima (Senj, Bakar, Rijeka).  U XV. su stoljeu u Padovi studirali npr. Ivan Stojkovi, Juraj `i~gori i Marko Maruli, a krajem XV. st. jedan je Zadranin (Frederik Grisogno) u Padovi predavao astrologiju i matematiku (Raukar 1997: 350).  Osim svega toga, u razvijenom i kasnom srednjem vijeku dolazi u dalmatinske gradove velik broj doaljaka iz Italije razli itih struka, od obrtnika, notara i lije nika do u itelja i potestata (Raukar 1997: 141).  Transfonemizacija je zamjena fonoloakih elemenata jezika davatelja elementima jezika primatelja, a pojavljuje se tijekom formiranja fonoloakog oblika posuenice u jeziku primatelju (Filipovi 1986: 69).  Za Filipovievu definiciju potpune transfonemizacije vidi Filipovi (1986: 72).  Filipovi (1986: 72) druk ije definira djelomi nu transfonemizaciju. Za njega se, kad je rije  o djelomi noj transfonemizaciji, vokali smiju razlikovati "samo po otvoru", a konsonanti "samo po mjestu artikulacije". Mi smo u skladu s naaom graom izmijenili takvu definiciju kako slijedi u objaanjenju.  Podjela razlikovnih obilje~ja na glavna ([silabi ki], [sonoran] i [konsonantski]), obilje~ja mjesta artikulacije ([anterioran], [koronalan], [visok], [stra~nji], [zaobljen], [nazalan] i [lateralan]), obilje~ja na ina artikulacije ([kontinuiran], [zadr~ana eksplozija] i [napet]) i obilje~ja izvora ([zvu an] i [stridentan]) prema Mihaljevi 1991.  Usp. Filipovievu definiciju (1986: 73).  Prema Filipovi (1986: 69) postoje etiri na ina adaptacije modela u jeziku primaocu: 1. direktni pismeni, 2. direktni usmeni, 3. preko posrednika pismeni i 4. preko posrednika usmeni.  U opisu fonoloakih promjena koje se dogaaju u procesu posuivanja iz talijanskoga jezika koristimo se razlikovnim obilje~jima, ato je uobi ajeno u generativisti kim fonoloakim opisima. Ne slijedimo sasvim metodologiju takvih opisa, nego se njima koristimo samo kako bismo pokazali da su promjene koje se dogaaju u procesu adaptacije fonoloaki uvjetovane.  Usp. Reaetar 1933: 225, So anac 2004: 118.  U dubrova kom primjeru parucca > peruka "najvjerojatnije se radi o preuzimanju mleta koga modela (ven. Peruca)" (So anac 2004: 119).  Hamm tu rije  transkribira kao dearati, ato smatramo pogreanim itanjem. Graf. dechiarati.  So anac 2004: 122.  U dubrova kom govoru taj talijanizam glasi funjestra. Kako grafem n u onodobnoj latini koj grafiji mo~e ozna avati i fonem /D/, mogue je i u naaem tekstu takvo transkripcijsko rjeaenje.  So anac 2004: 118.  Crkvena je terminologija, kako se u literaturi dr~i (npr. Gabri-Bagari 1993: 104) obi no preuzimana iz latinskoga. No potvrde abit i eretik iz Cvitja upuuju na talijanski jezik kao posrednik te ih po na elu etymologiae proximae smatramo talijanizmima. U Dijalozima su npr. potvreni oblici habit i heretik za koje je jasno da im je jezik davalac latinski.  Usp. So anac 2004: 122 123.  I u talijanskom (febbre) i u venecijanskom (fibra) ta je imenica ~enskoga roda. Svi naai primorski govori danas imaju lik ~enskoga roda, a oto ki muakoga (Gabri-Bagari 1993: 105).  Konsonantski sustav talijanskoga jezika ima 21 suglasnik (hrvatski ima 25 suglasnika). U talijanskome nema /h/ i /~/, a nema razlike izmeu / / i //, /d~/ i //, dok u hrvatskome ne postoji talijanski afrikat /dz/. U talijanskome konsonantskom sustavu postoje dakle etiri afrikate /ts/, /dz/, /t/i /d7/ (So anac 2004: 109).  Ozna avanje talijanskih fonema prema So anac 2004.  U So anac (2004: 123 126) potvrena su ova "ozvu ivanja i obezvu ivanja" : /b/>/p/, /d/>/t/, /k/>/g/, /p/ >/b/, /t/>/d/.  Zadr~avanje starije skupine mn na mjestu geminate nn mo~e se tuma iti latinskim utjecajem, odnosno staroau posuenice (So anac 2004: 128).  So anac 2004: 126.  Leksemi cela / ela i celica / elica potvreni su i u }SO (Mali 1997: 40), a autorica ih je uvrstila u popis rije i u kojima su mogue razli ite glasovne realizacije. U rje niku pak (Mali 1997: 587) kao natuknice navodi samo cela i celica, ato je sasvim opravdano, s obzirom na to da su }SO prijevod s latinskoga jezika, pa su cela i celica nesumnjivo latinizmi, a ne talijanizmi.  Vidi o tome u Mali 1997: 40 41.  Vjer. od ven. piaser.  Vidi 2.5.2.  O tom problemu u Naljeakovievu knji~evnom opusu vidi u Kapetanovi 2005: 92.  Gabri-Bagari 1993: 100. U Gerersdorfer 1981: 68: "Te imenice potje u od starotoskanskih na -ate ili -ade".  Na ela elidiranja do etnoga vokala kod talijanizama opisali smo u 2.5.1.  Za pojam potpune transmorfemizacije vidi Filipovi 1986: 123.  Muhvi-Dimanovski (1992: 93).  Usp. Npr. Gabri-Bagari 1993: 108, Hercigonja 1983: 424.  U tekstu Cvitja stoji: ...I kako majka Degova bla~ena i Jivan Vanjelista, <ub<eni u enik i sveti Fran isko bihu depingani na noge od kri~a... ini se da se radi o pogreaci, tj. glagol dipingere upotrijebljen je pogreakom umjesto nekog drugog glagola, vjer. dipendere.  Mo~da pogr. umj. domestiko. U Cvitju samo jedna potvrda.  U tal. predloaku na tome mjestu stoji fermaria. Ni u jednome od dostupnih talijanskih rje nika nismo naali potvrdu ni zna enje te rije i. Gore navedeno zna enje proizlazi samo iz konteksta u Cvitju.  U Cvitju stoji: ...Uli[z]ai u jednu crikvu, u inivai poatenje oltaru zlize svrhu jedne pergule i po a pripovidati... Radi se o pogreanu prijevodu jer u tal. tekstu stoji na tom mjestu pergamo  'propovjedaonica'.  U tal. predloaku na tome mjestu stoji luglio. }u< u Cvitju vjerojatno je rezultat mijeaanja tal. naziva giugno i luglio. PAGE  PAGE 23 0FH(<>   < r t HJrhBR@PZjlnTV\j|P\^F CJOJQJ 6CJmHj0JCJU6CJ66CJCJCJ 6CJCJCJR0FH(B"#%&r6??h?BhG$dh$dh$dh$$$dh$dhdh0FH(B"#%&r6??h?BhGJKLKKNNNOOOO>OXOZOOOOOOOOOOOPPPPP4PLPNP^PpPrPPPPPPPPPPPQQQQ Q,Q8Q:QJQ\Q^QxQQQQQQQQQR.R0R>RPRRR\RhRjRpRvR cFvxzX<>B46!!Z$d$f$n$p$|$%%&.):)l.x.\0^0X3Z355r666::::":(:*:b:d:::::::::2;F;J;\;`;d;f;h;;;;;;;;;@<D<R<X<Z<\<^<d<f<h<j<n<p<j0JCJOJQJU6CJOJQJ CJOJQJj0JCJUCJ6CJSp<v<x<|<??h???(@*@@@@@@@BBBDDDNDDDFF"FZFdGfGhGzH|HII"M.MNNOOOOXOZOOOOOOOPPPPLPNPpPrPPPPPPPQQQ Q8Q:Q\Q^QQQQQQQ.R0RPRRRhRjR6 56CJj0JCJU6CJCJCJ CJOJQJ6CJOJQJThGJKLKKNNNOOOO>OXOZOOO1$$l0/ }N $3$$l0/ }N $$$dhOOOOOOOOOPPPPP4PLPNP^P8HD8`H3$$l0/ }N $1$$l0/ }N ^PpPrPPPPPPPPPP@Le@e`3$$l0/ }N 3$$lm0/ }N 1$$l0/ }N $ PPQQQQ Q,Q8Q:QJQ\Q^QxQQQQQQQQQR.R04Hldhl3$$l0/ }N $.R0R>RPRRR\RhRjRpRvRxRRRRRRRRRRRRS SD0@`888$3$$l0/ }N jRvRxRRRRRRRRSSS4S6ST&TUUYYZ:ZJZvZZZZZ"[@[B[f[R\V\Z\^\\\\\\\]$]&]H]J]r]t]]^^Z_\_p___________`````(`*`.`0`D`F`R`T`X`Z`l`n`x`z`~````` 56CJj0JCJU j0JUCJ6CJYvRxRRRRRRRRRRRRS SSS(S4S6S8SVV0WYZlssvwxjz~~0 L$l$$$dh$dh$dh`fahanbbbbbbcc@cBc\c^cccccccccdd%d&d:d;dNdOdbdcdudvdddddddddddddeeee.e/eBef2f4fVfXf~ffffffffgg@gBgfghggggggiitjzjjjkkkkl6lHl`l6CJj0JCJUCJ[fffffgg@gBgfghgggggii>lbldltlllllllll$m&mHmJmvmxmmmmmmmnn n!n4n5n:nDnEnVnWnonpnnnnnnnnnnnoooo/o0o=o>oKoLo`oaotouooo(p*pPpRpjplpppppppqqHqJqrqtqqqqd`lbldlllllllll$m&mHmJmvmxmmmmmmmnn n!n4n5nDnEnVnWnonpnnnnnnnnnnnoooo/o0o=o>oKoLo`oaotouoop(p*pPpRpjplpppppppqqHqJqrqtqqqqqrr(r*rLrNrprrrrrrr6CJCJj0J6CJU^qqrr(r*rLrNrprrrrrrrrrsst8t:t^t`t|t~ttttttt u"u$u&uTuVuuuuuuuv vv6v8vXvZvzv|vvvvwxzzz0z2zjz~~0 L$lnv܇Vfډ܉ȏʏƑdrrrsst8t:t^t`t|t~ttttttt u"uTuVuuuuuuu vv6v8vXvZvzv|vvvvwwwwwwxxxxyyyyzz.z0z4zfzzzzzzz:{<{@{R{n{|{{{"}&}}~8~H~N~b~n~~~~~~~~~~~~,j0JCJUCJ6CJ^,.bd.2FZH܄$.Z\np܇$RTVftƈ؈܈<>Bډfh$26nXdr܎6CJCJj0JCJU^lnv܇Vfډ܉ȏʏƑ@hjƩDdh$dh$dh܎4656LMabpqʐːސߐ !=>STgh}~đőƑ~ΔД.0BD`btvĖ֖(*PRrtHj0JCJU6CJCJ_Hhjl,̚Κ >@Z\xz@NZ .<LX̞̟֞ҟ26NPĠР"LZġȡܡ ^b̥ܥ(:֦ަx̧ڧbdhn©28\CJj0JCJUCJ6CJ]@hjƩD|~&0RTrx$HxbD"$jlHJfhL \*\^`t8T02|>VL(n2jd\`Ϋԫ "*.BDhj¬>@DVbƮȮzt~ /0?@QRfg}~!$%8LNxzִش&(NP|жҶ <> 56CJj0JCJUCJ6CJ\|~&0RTrx$Hx$dh$dh$dh>hjηз&,Ƹ*Vй0TVܼ޼ :<hjֽؽ24bd¾NPxzҿ޿NPtv HJ*,XZ|j0JCJU 56CJCJ6CJ\|~ LN|~.|NRr(02DF|~ "Z\*+LMmn ($hj46B`dj0JCJUCJ 56CJ6CJCJ[$bd(,r,0JNp 46vx<>&`bdBHN\$4LXjl~6DFjl $Zj6CJCJCJ6CJ_bD"$jlHJfhL \$$dh$dh$dhj8DFHJNVZ\fptv,.02Hhx(*,.:>@H`jln (*:X(*046>@BVnrt5665CJH*6CJCJ^*\^`t8T02|>VL$8<>JLNp~4NRT^`b~(.8:BT.FNPdfhz8:vz| j0JU5665_ (*,BTjrt.J`bdlnp$8DFTVXl|  &(*0BDFHVhx|~56j0J5U65^(n2jtP* ~   4 v     F    $tP* ~   4 v     F    $ t  (   vxFnhB:`"LbJNzHj4z`x:~, h   !n!!!0"2""e,.0pr(,.:Pdpr( * D J L V z                  " 2 H L N b d f r                       *  j0JU6565_* F Z f           " $ : F H Z \ ^ r t              $ @ L N ^             $02FHJrDVbdrtv 565H*65` $ t  (   vxFnhB:$ *nx|~(,.:<NPRdx|~@fjlz 8FJL\^`0^rvx5H*5566``"LbJNzHj4z$@DFb "4H "`z Hfnp "8:<LZ^`lnpx.0265c2FV`brtv(24BDFTXf~2HLN^v  $&8`jnpz&.02HJLt65c`x:~, h   !n!!!0"2"""##4$$$%$$&(6LTVf|    * < @ B V h |            ! !$!&!8!X!j!l!!!!!!!!!!!!! """"0"B"N"P"^"""""""""""##########$$ $$5665b""##4$$$%h%%%&>&&&&2'~''(^(((<)x))),*z*** +p++",n,,&--- .`.."/\///0h000004111 2T222433334Z4445z556j66647778888(9l999>::L;;;<r<<<<F===>d>>?e$2$4$T$V$Z$h$j$l$$$$$$$$$$$%%(%*%@%d%z%~%%%%%%%%%%%%%%%%%%% &&& &.&0&2&<&N&X&Z&j&&&&&&&&''''''.'F'R'T'd'f'h'z''''''''''((((2(\(n(r(t(((56a%h%%%&>&&&&2'~''(^(((<)x))),*z*** +p++",n,,$(((((((() ))$):)P)T)V)h)v)))))))))))))* ***(*D*H*J*`*v************++++++0+8+:+H+J+L+n++++++++",8,:,<,>,T,V,X,j,,,,,,,,,, ---$-<-@-B-X-65 j0JU`,&--- .`.."/\///0h000004111 2T222433334Z4$X-~----------.0.8.:.H.\.t.|.~........./2//L/Z/b/d/n/p/x/////////////0.02040N0d0x0|0~00000000000000021J1N1P1d111111111112024262D2R2`2d2f2r25665br2t2v2222222222 303D3H3J3X33333333333344&4*4,4<4V4l4p4r444444444444455,50525B5D5F5f55555555566$6,6.6<6>6@6h6x666666666666667 77 7"7$727D7N765cZ4445z556j66647778888(9l999>::L;;;<r<<<<$N7P7^7`7b77777777777788848@8D8F8P8R8T8888888889999&969:9<9H9j9x9|9~99999999:::<:>:|::::::::::;J;^;b;d;v;;;;;;;;;;;;<<4<8<:<F<r<~<<<<<<5656b<<<<<<< ===*=B=R=V=X=b============>>.>8>:>L>N>P>`>>>>>>>>>>>>>>>? ?"?:??V?h?l?n?|??????????@$@:@B@D@T@h@|@@@@@@@@@@@@@@A A AA(A8ADAFAPA56c<F===>d>>?X???(@*@l@@@,AhAjAAAXBBB.C0CbCCC$$?X???(@*@l@@@,AhAjAAAXBBB.C0CbCCCCCCCCNDPDDbEdEF0F2FFFFFFGGGvHxHIII$J&JJJxKKK@LMMM*N,NN>O@OOPPNQPQQQRRRRSSSTTBUUUPVjVlVWWWWdXXXTYVYY"Z$ZZZh[\ePAhAvAzA|AAAAAAAAAAAAAAXBjBtBvBBBBBBBBBBBBC*CO@OOPPNQPQQQRRRRh\,KrK(L^LLLLLMM(N*NNO>O@OOOOPPPPRPTPPQ|QQRnRRRSSSS6TxT>URUUV V VV&V(V*VjVlVVVWTWVWXW@X^XXYY4YvYYRZZZZZ [V[[H\\\\"]$]]]]]__~aaaac ccc>d@dff j0JUCJ6CJ_RSSSTTBUUUPVjVlVWWWWdXXXTYVYY"Z$ZZZh[\\\\\\\\\"]]]_~aacc>dfhhjnjklxnpq`stdvdfhhjnjklxnpq`stdv$$dhfhhhhh i2iXiniiiiiijjnjpjkkkkklllxnzn|npp p"pqqq`sbsttdvfvvvwPw xHxxxxx yyyyy { {}}2~4~d~~BD(*΁Ё҂܂vԃOJQJ6 j0JU_dv֎؎ $&ďƏ8:rtĒƒ  VjzʔҔ56OJQJOJQJ 6OJQJ j0JU6ZҔ  Zj̖ҖԖ֖ؖTb(*,RT̘&28DJLXZ\`bnptvx~CJ0JmH0J j0JU56OJQJOJQJ 6OJQJ j0JU65 RHJ\^`xz|~dhh&`#$$ . A!"#$% [0@0 Normal_HmHsHtH <A@< Default Paragraph Font8&@8 Footnote ReferenceH*6@6  Footnote TexttH u, @, Footer  9r &)@!& Page NumberDz$rz*  .! C !!="V+J,--.J/2s4;;^>y>BfC{D?FIKLHTVX]Hch:Nփp  !"#$%&'()*+,../01345678VmId|p m : (Sv+\q1;Pl&f.1 pm S1Pl&..1 *                      >#'R.Q8n?FMVz]fnwzʟeHk {    fn2 Fp<jR``lr,܎H\>|j*  2$(X-r2N7<PA,KfҔ  hGO^PP.R S&^l %,Z4<CIR\dv   vRfq"?\ !!8@0( $  B S  ?CRahk(*+< 2LYdfgo$9?Mru!)+-9z}-57;S*..    > F ] ^ j y ] ^ f h   : K ,-2479hs Vay'6<>.1ETnv|}9Lcdu!%. 2=EGLNQSWX"#(,.2478>A  'lNP[lm! # C E ! !!!="@"""#####$$w%y%%%%%%%%%%%%%%%&&& &&&$&&&(&8&:&@&E&J&Q&R&Y&[&]&d&i&w&&&&&&&&&&&&&&&&&&&''(')'.'2'5'7'8':'I'K'L'c'd'q'r'x'}''''''''''((t)u)*++,+;+>+@++++++++++++, ,\,e,j,n,o,y,,,,,,,,,,,,,,,,,,-&-@-E-N-Q-Z-[------------.. ....+.2.5.<.>.F.I.P.7/J/Y/k/q/u/w///////////////////////0 0000 0%0'0/020:0<0D0G0N0P0X0[0b0d0l0o0u0w000000000000000000000001 11111#1&1.10181D1N1Q1\1g1n1p1x1{11111111111111111111122 2 2222(22223333444'4^4g4l4o4s4v44444444444444444444444455 55555)565=5?5G5S5Z5]5c5e5m5p5w5y555555555555555555555 6666*6,61696?6B6G6I6Q6T6[6]6f6i6r6t6y666666666666666666666666 7 7777"7)7+74777@7B7I7T7_7b7l7n7v7y77777777777777777788 8 8888*8,83868=8?8F8G8H8I8Q8]8888888888889999999&9)91939;9H9O9R9X9[9e9h9r9t9~9999999999999999999999:::::":):6:::::#;8;;;;;;;;;;;;;;<< <#<%<f<h<q<s<<<<<[======== > >>>">%>.>2>4>5>?>C>H>J>^>t>y>{>>>>>>>>>>>>? ??#?%?/?2??H?K?U?W?`?a?b?c?l?~??@%@&@@@ AAAA&A*A6A9A=A>AYA_AhAkAuAwAAAAAAAAAAAAABBBBBBBBBBBBBCC C CCC&C(CKCSCUC\C_CfCiCpCsCCCCCCCCCCCCCCDBD{D}DDDAEWE\E_EcElEEEEEFF FFFFF F#F'F)F/F8F>FAFJFMFYFbFdFoFrF|FFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFG GGGG!G)G+G0G:GDGGGNGPGWGbGiGuGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGHHHHHH%H(H/H1H:H=HEHGHLH_HeHgHmHvHHHHHIIIJ9JTJ_JlJpJrJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJKKK KKKKK!K$K+K-K5K8K?KAKGKJKPKRKWKZK_KaKhKkKrKtKuKwKKKKKKKKKKKKKK-L/LILWLhL|L}LLLLLLLMM8MMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMN NNNNNN!N#N*N-N7N>NCNvN|N}NNNNNNNNNNNNNNODONOhOpO}O~OOOOOOOOO PP P(P)P=PDPFPOPPPTPUP\PcPiPkPrPtPyP|PPPPPPPPPPPPQQfQnQQQiRpRrRvRxR{R}RRRRRRRRSS3SYSZS\SbS}SSSSSSSSS5TGTNTOTQTxTzTT}UUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUV V VVVV V)V,V6VFVVVVV]W_WsWvWWWWWXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXY YYYYY"Y$Y-Y0Y7Y>YYYYYYYYYYYYYYZZ ZZZZ%Z'Z0Z3Z;Z=ZDZGZMZOZXZ[ZcZeZmZpZwZyZZZZZZZ)[,[6[:[H[K[U[W[d[g[n[p[{[~[[[[[[[[[[[[[[[[[[[>\?\L\\\\\]]]]]]]^^^^^'^+^3^6^>^@^L^U^W^a^d^m^o^x^{^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^__ ____&_2_9_<_D_F_P_^_i_l_w_y_________________` ```)`0`2`;`>`F`H`R`U`_`a`j`m`t`v```````````````````````aaaaaa2a4a@aIaKaTaWa_aaajamavayaaaaaaaaaaaaaaaaaaa.b/bSb]b_biblbwbzbHcJcccccLdUdWdgdrdddddddddddddddddddddee-e2eAeYeheye|eeeeeeeeeeeeeeef fff,f=f?fBfCfIfqfxfyf{fffhhLhbhhhii&j0j7j:jAjHj[j^jbjcjijljojxj~jjjjjjjjjjjjjjjjjkkkkk/k?kBkPkllllllllllllllllllllmmm m'm*m2m4mWmdmnnnnnnnnnnnnnnnnnno o ooo$o'o6o@oHoKodoeoroyooooo@qAqqqrrrst%t,t-ttEu|u}uuuuuuuuuuuuuuuuuvvKxSxUxZx]xbxdxkxnxuxvxyyyyyyzz2z5zHzIzlznzyzzzzzzzzz{{@|B|||||||||||||||}}}}5}7}B}R}Y}Z}^}_}a}i}k}z}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}~~!~#~1~3~J~L~S~V~]~^~`~a~i~k~r~t~{~|~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~ &(/29:<=DEVX\]^`jltu|~  "*,14:;?AEHSVegtuŀƀрҀۀ܀ /1:=ILXY[\hjrtxyȁɁҁӁׁ؁$%+,57CDNPTVdfz{ɂʂԂՂ$&*+-.2367@BIKRS\]dfmowy؃ !+,45;=EFVW`bÄĄɄ˄ۄ݄ "#-/68DEOQWYdemouvх҅܅݅ !')/0ABKMWXfgqrĆņ͆φ߆  "67ACWZdenovx}~χЇׇه&(35TU\]bcgipqst|~ňLjЈ҈وڈۈ݈ &(>?FIPQST[]bcmo}~Éĉ̉Ή)*68MNYZfh}~Њъ  )*./8:BDPR`akm~΋ϋ#%BCUVcepqwx~ÌŌ̌ΌԌ֌ڌی ,-67ABNOXYqrȍʍэӍߍ 78DENOY[klwx̎ΎҎӎՎ֎܎ݎ $&0157BDXZefnptu~Ǐɏяӏ܏ݏ$%./34>?IKQR[\bclnvzÐŐɐʐӐՐސߐ &'-/57EFNOegvwޑ "#*,78>AGHIKRTcers|~ВҒݒޒ#%-.57<=JKSU^_fhqrwyǓȓГғۓݓ,-LMWXps}~ȔɔӔԔٔڔ $%+,24BCOPY[ijsu{|•ĕՕ֕ ./9:;=IJSU`a˖̖ݖߖ -.:;CDLN\]ghyzŗƗ˗̗ϗЗ՗֗ۗܗ%'78FGPR\]celovw}~ŘƘ ,.89ABGHPQWYbcuv™Ù˙̙ݙߙ "')34<>IKVW_aopz{ʚ̚Књٚۚ  !'(/035<SYZ^`e|śƛ͛ϛ &'8:@AGH`bklrtÜĜӜԜܜݜ(*,-<=JL`amoĝ̝Нٝ "'(.178:;ACUW\]_`fhnqɞʞϞў)+56:;EFNPYjtɟʟԟ՟ܟޟ&(03:;>@HTabmnwǠȠѠӠ۠ܠ $)7:<IJRSXYbcklsvơϡҡ֡ܡ/034?@DSTҢڢۢݢ%9ABDIRT[fnoqvZ_efrsvw}ɤʤ̤Ѥڤ !'@ADEkn æĦߦABvz{§ȧɧЧѧԧէا٧:FUZw~ƨϨ٨ڨ%&fmwx./2367xy|}!.18=T[\]kpv~̫ѫ(*.1z{06<=@A|34789:=>ͮ5<Я#ݰ0Go|ȱɱϱ!#&'8?Cjqry{Ҳڲ"$%)39:@3eqôδ%'UW[b ![jZ\,/ιй "13ٺںPRz|ƻȻBDPTuv9J$+,0259;PWXZay 14XYzAdpst|}"+129:>?FHovAC /36<l lqwx VYhinstudosuxzekrx24Fouwz}--y y 0{++,,,,,,////////////00%0&0:0;0N0O0b0c0u0v00000000000001111.1/1B1C1\1]1n1o111111111111111 2 2t4u44444444444444455)5*5=5>5Q5R5c5d5w5x55555555555 6 6*6+67686G6H6[6\6r6s6666666666666666677)7*7@7A7R7S7l7m777777777777788 88*8+8=8>8888899991929F9G9X9Y9Z9[9r9s9999999999999::::;;;;#?$?p@pDpFpJpNpPpRpTpVpXpZp\p`pbpdplprp~ppppG:Times New Roman5Symbol3& :ArialG:Times Unicode 2"1hBB AI3!L="0dǰj.ZADARSKI FILOLO`KI DANI 1 (Obrazac za prijavu)Kristina `trkaljKristina `trkalj Oh+'0 4@ \ h t /ZADARSKI FILOLOKI DANI 1 (Obrazac za prijavu)0ADAKristina trkaljI Dris Normal.dotrKristina trkaljI D2isMicrosoft Word 8.0D@@Wݮ@#O@#OA ՜.+,D՜.+,` hp  IHJJI3Iǰj /ZADARSKI FILOLOKI DANI 1 (Obrazac za prijavu) Title 6> _PID_GUIDAN{D96C7D21-1ACB-11DA-B016-0010A7276A87}  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^`abcdefhijklmnsRoot Entry Fқ/@-Ou1TableOWordDocument*SummaryInformation(_DocumentSummaryInformation8gCompObjjObjectPool@-O@-O  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q