Pregled bibliografske jedinice broj: 215198
Kartiranje lokusa za kvantitativno svojstvo (QTLs) otpornosti graška (Pisum sativum L.) na Mycosphaerella pinodes
Kartiranje lokusa za kvantitativno svojstvo (QTLs) otpornosti graška (Pisum sativum L.) na Mycosphaerella pinodes // 110-a obljetnica hrvatskog sjemenarstva - Program i sažeci - Sjemenarstvo 1-2/2004 / Kolak, Ivan ; Gagro, Mirko ; Šatović, Zlatko (ur.).
Zagreb: Hrvatsko agronomsko društvo, 2004. str. 19-22 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 215198 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Kartiranje lokusa za kvantitativno svojstvo (QTLs) otpornosti graška (Pisum sativum L.) na Mycosphaerella pinodes
(Mapping of quantitative trait loci (QTLs) controlling Mycosphaerella pinodes resistance in pea (Pisum sativum L.))
Autori
Fondevilla, Sara ; Šatović, Zlatko ; Rubiales, Diego ; Moreno, Maria Teresa ; Torres, Ana Maria
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
110-a obljetnica hrvatskog sjemenarstva - Program i sažeci - Sjemenarstvo 1-2/2004
/ Kolak, Ivan ; Gagro, Mirko ; Šatović, Zlatko - Zagreb : Hrvatsko agronomsko društvo, 2004, 19-22
Skup
110-a obljetnica hrvatskog sjemenarstva
Mjesto i datum
Stubičke Toplice, Hrvatska, 22.11.2004. - 25.11.2004
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Pisum sativum L.; Mycosphaerella pinodes; otpornost na bolesti; genetsko kartiranje; lokusi za kvantitativna svojstva
(Pisum sativum L.; Mycosphaerella pinodes; disease resistance; genetic mapping; quantitative trait loci)
Sažetak
Mycosphaerella pinodes je uzročnik nekroze na svim nadzemnim organima graška koja rezultira znatnim gubicima prinosa kao i smanjenjem kakvoće sjemena. Bolest se javlja u većini proizvodnih regija i to gotovo svake godine. Tretiranje usjeva kemijskim sredstvima može smanjiti opseg zaraze i održati visoke prinose, no potrebno je višestruko tretiranje tijekom vegetacije. U svrhu smanjenja troškova proizvodnje i zaštite okoliša, oplemenjivanje otpornih kultivara je važna sastavnica integralne strategije kontrole ove bolesti. Cilj ovog istraživanja bila je analiza genetskih čimbenika koji utječu na otpornost graška na M. pinodes. U tu je svrhu korištena populacija rekombinantnih inbred linija (Recombinant Inbred Lines - RIL) F6 generacije dobivene metodom potomstva jedne sjemenke (Single-Seed Descent - SSD) F2 generacije nastale križanjem linije P-665 P. sativum L. ssp. syriacum Berg (= P. humile Boiss and Nöe) djelomično otporne na M. pinodes s osjetljivim kultivarom P. sativum L. cv. Messire. Ukupno 111 rekombinantnih inbred linija je analizirano pomoću 235 biljega RAPD, 1 izoenzimskog biljega, te 12 biljega STS (Sequence-Tagged Site - STS). Praćena su i tri morfološka biljega: a za spječavanje proizvodnje antocijanina, d za nedostatak aksilarnog obojenja i Pl za crnu boju hiluma. Otpornost biljaka na M. pinodes je analizirana u komorama za rast nakon inokulacije s monospornim izolatom iz Córdobe, Španjolska prikupljenim 2001. godine i ocijenjena na skladi od 0 do 5. Od ukupno 251 biljega koji su razdvajali u populaciji RIL, njih 246 je kartirano u 9 skupina vezanih gena koje pokrivaju 1214 cM genoma graška. Prosječna udaljenost između susjednih biljega iznosila je 5.84 cM. Šest skupina vezanih gena (I, II, III, IV, VI, and VII) bilo je moguće pridružiti Međunarodnoj dogovoroj genetskoj karti graška (International pea consensus genetic map) koristeći devet biljega (3 morfološka i 6 biljega STS) zajedničkih prethodno izrađenim genetskim kartama graška. Nepridružene skupine su imenovane A, B i C. Prosječni udio genoma majčinskog roditelja (P. sativum L. ssp. syriacum Berg) u populaciji RIL bio je nešto manji (43%) od udjela očinskog roditelja P. sativum L. cv. Messire. Od 251 analizirana biljega, 98 (39%) je pokazalo odstupajuće razdvajanje na razini p<0.05. Čak 95% odstupajućih biljega pokazalo je veći udio alela cv. Messire, a samo njih 5% je imalo veći udio alela ssp. syriacum. Odstupajući su biljezi uočeni u svim skupinama vezanih gena osim u skupini C. No, znatno grupiranje odstupajućih biljega primijećeno je u skupinama III i VI. Jednostavno intervalno kartiranje (Simple Interval Mapping - SIM) i Sastavljeno intervalno kartiranje (Composite Interval Mapping - CIM) je provedeno pomoću programa Windows QTL Cartographer. Četiri QTL-a (mp1, mp2, mp3, and mp4) povezana s otpornošću na M. pinodes je lokalizirano u skupinama A, III, II i III. Ovi QTL-i zajedno objašnjavaju 68% fenotipske varijance ovog svojstva. Aleli koji povećavaju otpornost na M. pinodes naslijeđeni su od otpornog roditelja P-665 osim QTL-a mp3 u skupini II u slučaju kojeg je donor alela koji povećavaju otpornost bio osjetljivi roditelj - kultivar Messire.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)
POVEZANOST RADA