Pregled bibliografske jedinice broj: 214846
Pilotiranje probne verzije hrvatskog Europskog jezičnog portfolija za mlade od 15 do 19 godina
Pilotiranje probne verzije hrvatskog Europskog jezičnog portfolija za mlade od 15 do 19 godina, 2005. (rukopis).
CROSBI ID: 214846 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Pilotiranje probne verzije hrvatskog Europskog jezičnog portfolija za mlade od 15 do 19 godina
(Report after Piloting the Croatian Version of the European Language Portfolio - Version for Young Learners (15-19))
Autori
Häusler, Maja
Izvornik
Prezentirani izvještaj
Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, rukopis
Godina
2005
Ključne riječi
Europski jezični portfolio
(European Language Portfolio)
Sažetak
Probnu verziju hrvatskog Europskog jezičnog portfolija za mlade od 15 do 19 godina (EJP) izradila je radna grupa koju je imenovalo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa RH. Pilotiranjem je trebalo ispitati adekvatnost te verzije, da bi se krajnja verzija, koja se šalje na odobravanje Europskim savjetu, mogla preraditi prema dobivenim rezultatima. Pilotiranje je izvršeno u siječnju i veljači 2005. godine u gimnazijama u Zagrebu, Virovitici, Rijeci, Rovinju i Splitu, provele su ga nastavnice stranih jezika. U tome je sudjelovao 131 učenik 1. do 4. razreda gimnazije. Učenici su EJP ispunili za sve jezike koje uče, čime su bili obuhvaćeni ovi jezici: engleski, njemački, francuski, talijanski i španjolski. Nakon rada s portfolijom učenici i nastavnici ispunili su anketne listiće. Upitnikom za učenike provjeravalo se razumljivost, privlačnost, motivaciono djelovanje, te korisnost i primjenjivost portfolija. Nastavnici su se trebali izjasniti o odnosu portfolija s nastavnim planom i programom, udžbenicima i aktualnim metodskim pristupima ; o mogućnostima učenika za rad s portfolijom i za realnu samoprocjenu vlastitog znanja ; o korisnosti rada s portfolijom u pogledu poticanja samostalnosti i samopouzdanja učenika, stvaranja atmosfere poticajne za učenje stranih jezika, poticanja kreativnosti, poboljšanja nastave stranih jezika i efektnijeg učenja. Rezultati su pokazali da EJP učenicima nije bio potpuno razumljiv i da rad s njime zahtijeva puno vremena, no ipak 72 % smatra da se njime mogu služiti, to vrijeme im se čini korisno utrošenim, i često ističu da vole raditi na projektima, te opušteni način rada, timski i samostalan rad, što sve EJP traži. Učenici pozdravljaju novine, pa tako i one koje uvodi EJP, i drugačiji način rada od uobičajene nastave. EJP općenito ima pozitivno motivacijsko djelovanje, više od 4 petine učenika smatra da ih potiče na daljnje učenje stranih jezika. Korisnost EJP učenici općenito visoko procjenjuju, naročito za osobni razvoj sa preko 80 %, no za školu vide manju korist, jer EJP nije još uklopljen u naš obrazovni sustav. Učenici smatraju da dobro mogu primjenjivati portfolio (83, 85%) i njime izvršiti procjenu vlastitog postignuća (71, 65%). Općenito povoljno mišljenje o EJP potvrđuje srednja vrijednost pozitivnih odgovora u cijelom upitniku, ona iznosi 69.86 %. Poteškoća s razumijevanjem ne bi bilo kada bi se EJP redovito koristio u nastavi i učenici se navikli na takav rad. To bi naravno zahtijevalo da se EJP uklopi u obrazovni sustav u Hrvatskoj i da rad s njime bude predviđen nastavnim programima za strane jezike. I odgovori na pitanja u vezi s motivacijom također upućuju na to da način rada na učenju stranih jezika u Hrvatskoj nije u skladu s modernim pristupom kakav traži EJP. Većina nastavnika smatra da je tekst dobro strukturiran, općenito razumljiv i učenici su ga prihvatili sa zanimanjem odnosno pokazali su veliku ozbiljnost u popunjavanju i analizi portfolija. No trenutno postoji vrlo malo sličnosti između pristupa učenju stranih jezika u nastavnim programima i onog u EJP-u. Propisani način praćenja i ocjenjivanja otežava provođenje komunikacijskog pristupa. Vrednovanje pomoću deskriptora Zajedničkog referentnog okvira za jezike traži sasvim drugi način ocjenjivanja pa s time valja uskladiti komponente ocjenjivanja počevši od imenika. Programe i udžbenike također treba uskladiti kako bi se i metodske jedinice mogle ravnati prema deskriptorima. Nastavnici smatraju da su učenici prilično realni u vrednovanju svojeg znanja pa se njihovi iskazi mogu uzeti u obzir kod praćenja i ocjenjivanja. Pomoću EJP-a nastavnik može bolje pratiti interese i potrebe učenika i prema tome planirati svoj rad. EJP omogućuje individualizaciju nastave i psihološki pozitivno djeluje na učenike jer jača njihovo samopouzdanje. EJP uvodi sasvim nov pristup u suradnji između nastavnika i učenika te među samim učenicima. Najveća pedagoška vrijednost EJP-a je u tome da se kod učenika osvještava proces učenja stranog jezika, oni uče postaviti si ciljeve i preuzeti odgovornost za vlastito učenje. Rad s EJP-om upoznao je učenike s načinom rada koji je mnogima sasvim nov. EJP omogućuje komunikacijski pristup učenju i podučavanju stranih jezika, potiče samostalnost učenika time što osvještava učenje jezika i zahtijeva preuzimanje odgovornosti za vlastito učenje. Osim toga, EJP ukazuje na važnost poznavanja stranih jezika i time kod učenika razvija osjećaj pripadnosti međunarodnoj zajednici koju odlikuje jezična i kulturna raznolikost.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
POVEZANOST RADA