Naslov
Flora Croatica : Index florae Croaticae. Pars 2
(Flora Croatica : Checklist of Croatian Flora. Vol. 2)

Autori
Dubravec, Katarina Daniela ; Hršak, Vladimir ; Hulina, Nada ; Lovašen-Eberhardt, Željka ; Lukač, Gordan ; Marković, Ljerka ; Mihelj, Darko ; Nikolić, Toni ; Pavletić, Zinka ; Plazibat, Miško ; Regula-Bevilacqua, Ljerka ; Šegulja, Nedeljka

Izvornik
Natura Croatica (1330-0520) 6 (1997), S1; 1-232

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, ostalo

Ključne riječi
flora; Croatia; checklist

Sažetak
Rad na izradi Popisa flore Hrvatske započeo je krajem 1993. godine. Nakon prvog volumena objavljenog krajem 1994. rad je nastavljen. Drugi volumen Popisa flore Hrvatske obimniji je, obuhvaća 71 porodicu s ukupno 393 roda. U prilogu je citirano oko 1500 referenci. Na realizaciji je sudelovalo 12 autora iz 4 ustanove. Podaci su uneseni, za potrebe ažuriranja, pretraživanja, kartiranja rasprostranjenosti u bazu podataka CROFlora (Nikolić 1996a). Također, za potrebe rješavanja taksonomskih i drugih problema Popisa pokrenuti su, u međuvremenu, i prilozi popisu (Nikolić 1996b). Od kraja 1994. godine podaci sadržani u prvom dijelu Popisa (kao i mnoge druge informacije) dostupne su i putem Interneta (WWW) u okviru Hrvatskog informacijskog servisa za biološku raznolikost na adresi http://bagan.srce.hr/botanic/cisb/doc/biodataH.htm (Nikolić et al. 1996c) čime su podaci o flori Hrvatske postali integralni dio svjetske baze florističkih i sistematskih podataka. Nakon objavljivanja, slijediti će priključivanje i ostalog dijela obrađenog materijala. Slični projekti su u tijeku i u susjednim zemljama (Austria, usmeno priopćenje) ili su u međuvremenu dovršeni (Slovenija, Njemačka) (Trpin et Vreš 1995, Haeupler 1993, Bergmeier 1994 a, b), a odvijaju se i na globalnoj razini ( Lindacher 1995, Burnett 1996, Govaerts 1996 i dr.). Ova zbivanja u regiji i svijetu čine rad na Popisu flore Hrvatske osobito aktualnim. Stanovita koncepcijska promjena u odnosu na prethodni volumen je izostavljanje hrvatskog nazivlja za vrste i podrvrste. U pokušaju da se svakoj svojti na razini vrste i podvrste pripiše i zvanično hrvatsko ime, iskrsnuli su problemi. I pored značajnog doprinosa ovom području prof. dr. R. Domca (Domac 1994) odabir najpogodnijeg narodnog, već postojećeg, imena, težak je stoga što popis narodnog nazivlja za floru Hrvatske još nije izrađen. Davanje potpuno novog imena nekim svojtama pokazalo se neuputnim jer iste mogu imati narodno ime, te novo i ne treba kreirati (Šugar 1995). Također, znatne su nelogičnosti iskrsle u slučajevima premještanja vrste iz jednog roda u drugi. Iz ovih glavnih razloga odlučili smo se za izostavljanje hrvatskih imena za vrste i podvrste, a navođenje za rodove i to samo za one za koje je narodno ime dobro poznato. Nadam se skorom početku rješavanja problema hrvatskog nazivlja za biljne svojte (s etimologijom) i sustavnom rješenju ovih i drugih teškoća. Koncept, pravila, korištene kratice i simboli u Index Florae Croaticae Pars 2. u skladu su s već objavljenim uputama (Nikolić 1994), te ovdje neće biti ponavljane. Uložen je znatan napor da se spriječe nemile tehničke pogreške prvoga dijela. Toplo se zahvaljujem D. Mihelj, A. Smital, G. Sitotić i B. Mitić na pomoći kod računalne obrade teksta, a B. Mitić na unosu materijala u CROFlora bazu podataka. Zahvaljujem suradnicima na konstruktivnoj raspravi o problemima hrvatskog nazivlja.

Izvorni jezik
Engleski

Znanstvena područja
Biologija

POVEZANOST RADA