Naslov
Sociološki pristup u istraživanju procesa povratnih migracija
(Sociological Approach to Research of Return Migrations Process)

Autori
Peračković, Krešimir

Izvornik
Društvena istraživanja : časopis za opća društvena pitanja (1330-0288) 15 (2006), 3; 475-498

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
sociolgija migracija; povratne migracije; iseljenici; povratnici
(sociology of migration; return migrations; migrants; return-migrants)

Sažetak
Polazeći od modela kolektivno-identifikacijskog polja migranata kao društvene skupine koji konceptualizira Mežnarić u svom teorijskom određenju predmeta sociologije migracija, u ovom radu se najprije razmatra mogući sociološki teorijski koncept prikladan za definiranje pojma povratne migracije. Prikazana je i teorija B.I. Reyes koja integrira četiri pristupa istraživanjima povratnih migracija: teoriju neostvarenih ciljeva, teoriju cirkularnih migracija, teoriju planirane zarade i teoriju društvene mreže, koji su se pokazali adekvatni u operacionalizaciji indikatora za mjerenje povratničke motivacije. Glavni cilj je istražiti jesu li povratni migranti društvena skupina u sociološkom smislu i koja ih obilježja svrstavaju u isto kolektivno-identifikacijsko polje. Polazi se od pretpostavke da povratne migracije obuhvaćaju cjelokupnost migrantovih iskustava: iskustvo migracije, iskustvo prilagodbe na novu sredinu kroz procese integracije (akulturacije i asimilacije) te iskustvo povratka i prilagodbe na "staru" sredinu odnosno iskustvo reintegracije u zemlju porijekla, što povratne migrante i čini društvenom skupinom sa sličnim obilježjima i iskustvima. Prikazani su također i neki rezultati istraživanja o demografskim obilježjima povratnih migranata, motivacijski aspekti povratka te njihovi stavovi o privatizaciji u Hrvatskoj koji ih i prikazuju kao skupinu sličnije vrijednosne orijentacije u odnosu na ostale građane. Glavni je zaključak je da su povratnici, bez obzira iz koje zemlje se vraćali, kojoj generaciji pripadali, neovisno koliko su dugo bili u emigraciji, kojem društvenom sloju pripadali i u kojem su stupnju asimilirani, kroz svoje radno iskustvo ili školovanje uspješnije profesionalno socijalizirani i ekonomski asimilirani za život u tržišnoj privredi. To iskustvo je možda najvažnije sociokulturno obilježje koje je utjecalo na njihovo drugačije viđenje rekonstrukcije kapitalizma u Hrvatskoj što ih i čini skupinom istog socijalno-identifikacijskog polja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija

POVEZANOST RADA