Naslov
Povezanost perfekcionizma s depresivnošću i akademskim uspjehom: provjera modela pozitivnog i negativnog perfekcionizma
(The investigation of perfectionism, depression and achademic achievement: Contribution to validation of model of positive and negative perfectionism)

Autori
Jurin, Tanja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
14.03

Godina
2005

Stranica
26

Mentor
Bratko, Denis

Ključne riječi
pozitivni perfekcionizam; negativni perfekcionizam; depresija; akademsko postignuće
(positive perfectionism; negative perfectionism; depression; achademic achievement)

Sažetak
Težnja za nepogrešivošću u svim aspektima života, jedna je od najjednostavnijih definicija perfekcionizma (Flett i Hewitt, 2002.). Istraživanja pokazuju da je taj višedimenzionalni konstrukt jasno povezan s nepoželjnim ishodima pa čak i psihopatologijom. U novije vrijeme sve je prisutnija podjela na pozitivne i negativne aspekte perfekcionizma. Ovim istraživanjem pokušali smo ispitati diferencijalnu povezanost perfekcionizma s pozitivnim i negativnim aspektima života čime ono ujedno predstavlja provjeru modela pozitivnog i negativnog perfekcionizma. U tu je svrhu provedeno korelacijsko istraživanje ne bi li se ispitala povezanost različitih dimenzija perfekcionizma s depresivnošću i akademskim uspjehom. Očekivanja su da će, od ukupno tri dimenzije perfekcionizma (visoki standardi, red i diskrepanca), postavljanje visokih standarda predstavljati pozitivan perfekcionzam i stoga pozitivno korelirati s uspjehom na studiju dok će dimenzija diskrepanca predstavljati negativan perfekcionizam te stoga biti negativno povezana s akademskim postignućem, a pozitivno s depresivnošću. 246 studenta Pravnog i Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu ispunilo je APS-R skalu perfekcionizma, BDI upitnik depresivnosti te je procijenilo vlastiti uspjeh na četiri mjere akademskog postignuća pri čemu je ispitano i zadovoljstvo sobom kao studentom. Dobiveni rezultati potvrđuju postavljene pretpostavke. Diskrepanca se pokazala pozitivno povezana s depresivnošću, a negativno s akademskim uspjehom i zadovoljstvom istim. S druge strane postavljanje visokih standarda pokazalo se pozitivno povezanim s akademskim postignućem. Iste su se dimenzije perfekcionizma pokazale značajnim prediktorima uspjeha odnosno neuspjeha na studiju dok se značajnim prediktorom depresije pokazala samo dimenzija diskrepanca. Ovi nalazi potvrđuju da što se tiče depresivnosti i uspjeha na studiju, postavljanje visokih standarda predstavlja pozitivni aspekt, a diskrepanca negativni aspekt perfekcionizma.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA