Naslov
Povezanost nacionalnog identiteta s osobnim i kolektivnim samopoštovanjem
(Relation between national identity and personal and collective selfesteem)

Autori
Tofant, Jasmina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
20.10

Godina
2004

Stranica
56

Mentor
Kamenov, Željka

Ključne riječi
nacinalni identitet; osobno samopoštovanje; kolektivno samopoštovanje
(national identity; personal self-esteem; collective self-esteem)

Sažetak
Glavni cilj istraživanja bio je utvrditi odnos između nacionalnog identiteta i osobnog i kolektivnog samopoštovanja. Problem je bio ispitati izraženost osobnog samopoštovanja, kolektivnog samopoštovanja, nacionalnog identiteta i njihove međusobne odnose, te ispitati doprinos osobnog samopoštovanja, kolektivnog samopoštovanja, socio-demografskih varijabli i varijable važnost vjere u objašnjenju nacionalnog identiteta. Istraživanje je obuhvatilo 361 sudionika hrvatske nacionalnosti iz grada Zagreba. U uzorku su oba spola bila podjednako zastupljena, te su sudionici bili podijeljeni u kategorije s obzirom na dob (33.3%=16-25, 33.3%=26-35, 33.3%=36-45) i stupanj obrazovanja (25%=NSS, 50%=SSS, 25%=VŠS, VSS). Primjenjena je baterija testova koju sačinjavaju: Skala osobnog samopoštovanja (Rosenberg), Skala kolektivnog samopoštovanja (Luhtanen i Crocker), Skala nacionalnog identiteta - NI (Cinnirella), Skala nacionalnog identiteta – NAIT (Čorkalo i Kamenov). Izračunata prosječna izraženost osobnog samopoštovnja je visoka, a prosječna izraženost kolektivnog samopoštovanja umjereno visoka. Na mjerama nacionalnog identiteta NAIT i NI dobiveni su prosječni rezultati nešto su iznad srednje vrijednosti skale. Pokazalo se da su dvije mjere nacionalnog identiteta u visokoj su pozitivnoj korelaciji, te da osobno samopoštovanje ne korelira ni sa jednom od njih, dok je kolektivno samopoštovanje u visokoj, pozitivnoj korelaciji s obje. Rezultati su pokazali da skala osobnog i skala kolektivnog samopoštovanja nisu statistički značajno povezane što nije u skladu s rezultatima dosadašnjih istraživanja ni s polaznom hipotezom. Kolektivno samopoštovanje u najvećoj je mjeri pridonijelo objašnjenju nacionalnog identiteta na obje njegove mjere, no iz rezultata je očito da je izraženost kriterija, u određenoj mjeri (RNAIT=, 56, RNI=, 48), bilo moguće predvidjeti i na temelju nekih socio-demografskih varijabli i varijable važnost vjere. Socio-demografske varijable dob i obrazovanje pokazale su se značajnim prediktorima za obje mjere nacionalnog identiteta, dok je varijabla spol značajno pridonijela objašnjenju kriterija samo za mjeru NAIT. Osobno samopoštovanje nije se pokazalo značajnim prediktorom ni za jednu mjeru nacionalnog identiteta.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA