Pregled bibliografske jedinice broj: 213919
Menadžeri i vlasnici: modernizacijski potencijal, vlasnički status i strategije rasta poduzeća
Menadžeri i vlasnici: modernizacijski potencijal, vlasnički status i strategije rasta poduzeća // Menadžersko-poduzetnička elita i modernizacija: razvojna ili rentijerska elita? / Čengić, Drago (ur.).
Zagreb: Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, 2005. str. 43-82
CROSBI ID: 213919 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Menadžeri i vlasnici: modernizacijski potencijal, vlasnički status i strategije rasta poduzeća
(Managers and owners-managers: modernization potential, ownership status and enterprise growth strategies)
Autori
Čengić, Drago
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Menadžersko-poduzetnička elita i modernizacija: razvojna ili rentijerska elita?
Urednik/ci
Čengić, Drago
Izdavač
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar
Grad
Zagreb
Godina
2005
Raspon stranica
43-82
ISBN
953-6666-40-5
Ključne riječi
Menadžeri, vlasnici, modernizacijski potencijal, vlasnički status, strategije rasta poduzeća
(Managers, owners-managers, modernization potential, ownership status, enterprise growth strategies)
Sažetak
Autor je u ovome radu pokušao opisati istraživani uzorak menadžera i poduzetnika sa stajališta temeljnih varijabli koncepta ‘ modernizacijskoga potencijala’ te kroz njega također ispitati moguće razlike između menadžera i vlasnika – menadžera u pogledu ostvarenoga i poželjnoga rasta poduzeća, odnosno mogućih strategija rasta poduzeća u skoroj budućnosti! Pri tome se pošlo od pretpostavke da nema značajnijih razlika između profesionalnih menadžera i vlasnika-menadžera s obzirom na njihove ključne osobne i organizacijske karakteristike kao što su tip profesionalne karijere, osobni kulturni kapital, socijalno podrijetlo, ostvareni i poželjni rast poduzeća. Provedena analiza upozorava da je novonastajuća menadžersko-poduzetnička elita jedna konglomeratska skupina, nastala iz različitih socio-profesionalnih slojeva i s različitim tipovima karijere te akumuliranoga kulturnog kapitala. Ova je skupina još uvijek u nastajanju i vrijeme će vrlo brzo pokazati je li on doista nova hrvatska ekonomska elita, sposobna dalje upravljati procesima ekonomske i društvene modernizacije, ili će uskoro potpasti pod ekonomsko skrbništvo inozemnoga kapitala i pretvoriti se u jednu od rentijerskih elita perifernoga društva. Ova je elita za sada proizvod dromaćega tržišta, a njeno je sudjelovanje u međunarodnoj podjeli rada i tržišta vrlo maleno, gotovo zanemarivo. Od svih dimenzija modernizacijskoga potencijala, ova je dimenzija (uz upitnu razinu ostvarenoga ekonomskoga rasta) možda najslabija točka modernizacijskoga potencijala novonastajuće ekonomske elite. Naši podatci ne otkrivaju neke značajnije razlike između menadžera i vlasnika poduzeća s obzirom na ostvareni ekonomski rast poduzeća i poželjan rast poduzeća u skoroj budućnosti. Štoviše, pokazalo se da obrazovanje ispitanika ne utječe značajno na faktorsku strukturu varijabla modernizacije, ali da donekle na faktorsku strukturu varijabla strategija rasta poduzeća. Zatim, čini se da ne/vlasnički status nema većega utjecaja na dobivene faktorske strukture modernizacije i strategija rasta poduzeća, osim kod strategije ‚ zapošljavanja novih i sposobnih menadžera i stručnjaka’ . U ovome slučaju, menadžeri se u većoj mjeri no vlasnici – menadžeri zalažu za ovu strategiju rasta poduzeća. Raspoloživi istraživački materijal potvrđuje da su potrebna nova istraživanja hrvatske menadžersko – poduzetničke elite, koja bi empirijski produbila korišteni koncept modernizacijskloga potencijala i posebno, ostvarenoga ekonomskoga rasta poduzeća. Ta bi istraživanja mogla dati konačni odgovor i na pitanja koja smo ovdje samo dotakli, ali koja proizlaze također iz ovoga rada. To su ova pitanja: a) koje dimenzije modernizacijskog potencijala sadašnje menadžersko-poduzetničke elite odlučujuće određuju neuspješne odnosno uspješne strategije rasta, b) koji dijelovi ove elite proizvode jači ekonomski rast i iskazuju modernizacijski poželjniju društvenu obzirnost poduzeća prema zajednici, i c) kako definirati a onda i mjeriti stvarne i poželjne društvene učinke rasta poduzeća s obzirom na očekivanja uže i šire društvene zajednice?
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Sociologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb
Profili:
Drago Čengić
(autor)