Pregled bibliografske jedinice broj: 213626
Komunistična oblast in opozicija na Hrvaškem po letu 1945
Komunistična oblast in opozicija na Hrvaškem po letu 1945 // 1945 - Prelom med starim in novim : Konec Druge svetovne vojne v zgodovini srednjeevropskih držav / Zdenko Čepič (ur.).
Ljubljana: Inštitut za novejšo zgodovino, 2005. str. 47-48 (predavanje, nije recenziran, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 213626 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Komunistična oblast in opozicija na Hrvaškem po letu 1945
(The Communist Authority and Oposition in Croatia after 1945)
Autori
Radelić, Zdenko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
1945 - Prelom med starim in novim : Konec Druge svetovne vojne v zgodovini srednjeevropskih držav
/ Zdenko Čepič - Ljubljana : Inštitut za novejšo zgodovino, 2005, 47-48
Skup
1945 - Prelom med starim in novim : Konec Druge svetovne vojne v zgodovini srednjeevropskih držav
Mjesto i datum
Ljubljana, Slovenija, 29.09.2005. - 30.09.2005
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
Hrvatska; Jugoslavija; Komunistička partija Hrvatske/Jugoslavije; Hrvatska seljačka stranka; Hrvatska republikanska seljačka stranka
(Croatia; Yugoslavia; Communist Party of Croatia/Yugoslavia; Croatian Peasants' Party; Croatian Republican Peasants' Party)
Sažetak
Komunistična partija je imela popolno kontrolo nad vsemi bistvenimi inštrumenti svoje oblasti od samih začetkov partizanskega gibanja. Toda popolna komunistična diktatura je bila ogrožena zaradi pritiskov zaveznikov. Čeprav so komunisti pristali na večino zahtev je bilo formalno spoštovanje parlamentarizma, pravzaprav samo vprašanje njihove taktike. Različne opozicijske struje znotraj Hrvaške kmečke stranke (Hrvatska seljačka stranka ; HSS) so bile enotne samo v nasprotovanju komunistični diktaturi, razlikovale pa so se po načinu delovanja. Toda ne HSS-u ni uspelo obnoviti in tudi ne sestaviti zaokroženi politični program, še manj pa delovati preko lokalnih organizacij in dolgoročno. Komunistična stranka je uspešno kombinirala revolucionarne postopke z formalnim spoštovanjem parlamentarnih pravil. Njena politika je imela glede pridobivanja članov HSS tri bistvene točke: pridobiti čim večje število haeseseovcev u partizane, kar bi, seveda, pomenilo da jim se bo priključil velik del Hrvatov ; odvreči Mačeka in vodstvo HSS pod izgovorom da so izvršili izdajo ; vsiliti novo vodstvo stranke in ga instrumentalizirati v boju za oblast ter ga vpreči v službo proklamiranega programa Ljudske fronte, ki je bil pravzaprav prikriti komunistični program. Novoustanovljena Hrvaška republikanska kmečka stranka (Hrvatska republikanska seljačka stranka ; HRSS) je postala sredstvo komunistične partije, ki ga je iskoristila za razbijanje HSS. Poleg tega so komunisti HRSS izkoristili kot dokaz obstajo večstrankastva in demokracije v Jugoslaviji in da so optožbe o diktaturi komunistične partije sovražna propaganda. Ko so z konfiskacijami in širjenjem državne lastnine, izgraditvijo represivnega aparata in z volitvami za Ustavodajno skupčino 1945, kakor tudi za hrvaški republiški Ustavodajni sabor 1946., potrdili svojo neomejeno oblast, so komunisti odvrgli HRSS in ga prepustili tihemu odmiranju. Vsi poskusi Ivana Šubašića in njemu nasprotnega strankarskega tabora zbranega okrog edinega hrvaškega opozicijskega glasila Narodni glas in priprtega podpredsednika stranke Augusta Košutića, so se končali neuspešno. Državni teror, likvidacije in prikrita revolucija, ki se je uveljavljala z masovnimi optožbami za sodelovanje z okupatori in narodno izdajo, so se od leta 1946 in 1947 prelevili v odkrito revolucionarno delovanje (nacionalizacija) in organizacijo sodnih procesov proti članom HSS. Skupaj z vojaškim uničenjem maloštevilnih gerilcev, ki so nastopali pod imenom križarji, in popolnim mednarodnim priznanjem Demokratične federativne Jugoslavije, je komunistični partiji uspelo popolnoma onemogočiti opozicijsko delovanje na Hrvaškem, kar je veljalo tudi drugod v Jugoslaviji.
Izvorni jezik
Slv
Znanstvena područja
Povijest
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Hrvatski institut za povijest, Zagreb