ࡱ> ` Fbjbj.`; %F4FFFZ8D,Z(RR"t(&&&&&&&$6)h+X'F'FF:($$$ FF&$&$$FF$F S< $&P(0($+#+$+F$h0"$ ''1$^(ZZZDZZZZZZFFFFFF staro_Prof. dr. sci. }eljko Pekovi dia Umjetni ka akademija Sveu iliata u Splitu Glagoljaaka bb SPLIT Skela za izgradnju Starog mosta u Mostaru Autor donosi prijedlog na ina podizanja skele za izgradnju Starog mosta u Mostaru, na osnovu tragova pronaenih prilikom istra~ivanja lokaliteta Starog mosta te analizom arhivskih dokumenata. Dva projekta programa obnove Starog mosta u Mostaru su temeljem provedenog meunarodnog natje aja dodijeljeni tvrtki Omega engineering iz Dubrovnika: prvi, istra~ivanje, projekt i nadzor nad obnovom kula Tara i Halebija i drugi, nadzor nad obnovom Starog mosta. Na tim projektima, uz stalno uposlene stru njake Omega engineeringa sudjelovao je niz vanjskih eminentnih suradnika kompetentnih za pojedine probleme istra~ivanja i obnove. Projekti su se preklapali kako tlocrtno tako i vremenski te su jedinstveno zavraeni 24. srpnja 2004. kada je sve ano otvoren Stari most u Mostaru sa pripadajuim graevinama s kojima ini organsku cjelinu. lanak je nastao na temelju rezultata istra~ivanja koje smo kontinuirano obavljali prilikom obnove Starog mosta u Mostaru. Osmanski arhitekt Hajrudin podigao je 1566. godine veli anstvenu graevinu, jedan od najljepaih mostova na svijetu Stari most u Mostaru. Najvei problem s kojim se susreu mostograditelji je izrada konstrukcije skele. Osobito je teako podii skelu na buji avoj rijeci kao ato je Neretva kojoj vodostaj oscilira u kratkom vremenskom periodu od nivoa male vode na 40 m. n. m. do velike vode na 50,70 m. n. m., dakle po desetak metara u vrlo kratkom vremenu. Neretva je narastala i do 53,5o m. n. m. na nivou katastrofalnih vodostaja ili tzv. tisuugodianjoj vodi. Budui se tu korito rijeke su~ava, ato je razlog podizanju mosta na tom polo~aju, na bo ne obale dolazi do velikih hidrodinami kih udara te u samom presjeku mosta dolazi do hidrodinami kog skoka. Stvara se slap jer se poslije mosta rijeka slijeva u daleko aire korito te dolazi do njezine nagle znatne denivelacije. U takvim uvjetima graditelju Hajrudinu bilo je vrlo teako izvesti skelu jer je gradnja mosta trajala godinu dana i svakako je u tom periodu dolazilo do visokih voda. Skelu nije mogao osloniti u koritu rijeke a na rasponu od 34,8 metara (45 araina) kolika je bila udaljenost oslona kih zidova ranijeg mosta, i danas je teako podii drvenu konstrukciju skele takovoga raspona. Prema pisanju kasnijih kroni ara koji prenose legende o gradnji mosta zanimljiva je jedna koja govori o tome da je Hajrudin isprva izjavio da ne mo~e podii most na tom mjestu, pogotovo ne viaelu ni koji su bili u tradiciji otomanske arhitekture tog doba najzastupljeniji. Podizanje jednolu nog mosta otvarao je problem izrade skele. Tek kada mu je jedan lokalni duner (tesar) predlo~io na in izrade skele on je pristao i izgradio svoje veli anstveno djelo. Skela je, dakle, klju  izvedbe mosta. Vrlo je teako odgovoriti na pitanje kakvu je skelu podigao Hajrudin. Svi koji o tom piau slo~ni su u jednom da se nije oslonio u korito jer nema povoljnog oslonca te bi skela bila izlo~ena udarima rijeke. Da je imao velikih problema s stabilnosti skele bilo je vidljivo na geometriji izvedenog kamenog luka. Na njemu postoji niz napravilnosti koje razvidno ukazuju na popuatanje i vitoperenje skele. Meutim nakon arheoloakih i konzervatorskih istra~ivanja provedenih prilikom obnove mosta mogue je dati vjerodostojnu pretpostavku njezina izgleda. Otkopano je zalee mosta s obje strane te je demontiran ostatak kamenog luka. Tom prilikom otkrivene su ranije strukture prethodnog drvenog mosta za koji se znalo iz arhivskih podataka, meutim nije mu se znao polo~aj niti oblik. Prema predaji, spominje se na tom lokalitetu  lan ani most za koji nismo u istra~ivanju pronaali nikakva uporiata. Dakle, Hajrudin je na lokalitetu zatekao drveni most kojemu je hodna ploha bila na 53,09 m.n.m. i koji je ispod imao konstrukciju od tri vertikalna reda tesanih greda i oblica visine 2,45 m. Presjek greda bio je najvei u dnu te se smanjivao prema vrhu mosta. U samom dnu konstrukcije nalazile su se grede najveeg presjeka, 46x46 cm. Tjeme svog kamenog luka izveo je na 58,76 m. n. m., dakle postojala je mogunost oslanjanja na raniju drvenu konstrukciju prethodnika. Kameni most dvostruko je airi od prethodnika, izveden je na istom mjestu kao i drveni, njihovo ju~no, nizvodno lice se poklapa, dok je kameni airi uzvodno za oko 2 metra. Hajrudin je da bi sagradio svoj kameni most podigao nove bo ne obale, te tako smanjio raspon luka, pribli~avajui ih maksimalno koliko je to dozvoljavala konfiguracija terena na rije noj obali. Doaao je do samih rubova litica na obje strane. Podigao je most dosta viso ije od prethodnika, meutim ne toliko visoko da mu drveni bude oslonac skele. Konstrukcija drvenog mosta presijeca kameni luk po sredini. Arheoloakim istra~ivanjim utvren je presjek i polo~aj drvenog mosta. Prilikom demonta~e ostataka luka kamenog mosta utvreno je da su sve grede drvenog mosta pravilno odsje ene na rubu njegovog zida prema rijeci, osim tri najni~e, koje su bile i najveeg presjeka. One se ulazile u zidanu konstrukciju oslonaca novog mosta i dolazile do samog kamenog luka mosta. Takvi ostaci pronaeni su simetri no na obje strane rijeke. Naime, pronaene su aupljine u kojima su bile te grede. U aupljini na isto noj strani mosta pronaen je i veliki komad grede sa ~eljeznim klinovima u sebi, kojima je bio povezan sa ostalim gredama. Dakle najni~e grede drvenog mosta zasigurno su mu poslu~ile za oslanjanje i izgradnju skele. Bile su najveeg presjeka te su bile dobro ukljeatene. Presijecale su kameni luk u donjoj treini presjeka i bile su konstruktivo na pogodnom mjestu. Luk ispod njih je bio gotovo vertikalan i samostojei te tek iznad njih zapo inje problem njegova oslanjanja. Spoj presjeciata greda i luka sa rekonstruiranim centrom kru~nice luka mosta koji je spuaten 4 araina ili 3,03 metra u odnosu na vijence na upornja kim zidovima, ini ugao od to no 30 stupnjeva. To govori o projektiranju novog mosta i njegove skele u suglasju sa zate enim ostacima ranijeg drvenog mosta. Problem je u tome ato su grede u tijelu mosta te su se izgradnju luka morale presje i tako da viae nisu mogle imati funkciju noaenja skele. Ideju kako je Hajrudin oslonio skelu dobio sam itajui knjigu J. P. Adama o rimskim konstrukcijama, pogotovo njegov pokuaaj rekonstrukcije skele luka akvedukta Pont du Gard. Rimski su graditelji u donjoj treini luka ostavili dva kamena namjerno istaknuta. Razlog je o it, mogunost oslanjanja skele prigodom gradnje te moguih kasnijih popravaka. Hajrudin je svoju skelu, a i most projektirao oslanjajui je na tri grede na obje strane rijeke koje su bile to no na 30 stupnjeva u odnosu na radijus njegova luka. Iznad te zone zapo inje lu na konstrukcija i u toj to ki je njezino stvarno oslanjanje. Skelu je oslonio najvjerojatnije na vertikalne grede priljubljene uz dotad ve izgraen potporni zid i njegov istaknuti vijenac te na spomenute istaknute grede drvenog mosta. Drveni most mogao je pritom joa poslu~iti za prenos grae te za podizanje osnovne konstrukcije skele, nakon ega je osim tri donje grede morao biti potpuno uklonjen. Kameni most projektiran je dvostruko airi nego drveni, oko 4 metra airine. Budui se drveni most nalazio uz samo ju~no lice budueg kamenog mosta prije njegove demonta~e i ruaenja mogao je pridr~ati i poslu~iti za izgradnju polovice airine skele od cca 2 metra. Drveni most mogao je poslu~iti prije njegova uklanjana za postavu glavnog horizontalnog nosa a skele, koji se vjerojatno nalazio malo iznad hodne plohe drvenog mosta. Drvene grede, oslonci mosta bili su konzolno istaknuti iz njihova zida preko 7 metara, dok je du~ina njihova oslanjanja na desnoj obali bila 9 metara, na lijevoj 10 metara joa su na svom kraju bile ukljeatene u zid Halebije (desan) i u zid oslonca (lijeva). Toliki konzolni istak predstavlja problem za noaenje dosta teake konstrukcije skele, meutim jedan detalj iz arheoloakih istra~ivanja daje odgovor na pitanje kako je to rijeaio graditelj. Na vrhu zazidanog prolaza na lijevoj strani preko drvenog mosta postavljen je jedan razmjerno velik kamen dimenzija 160x55x koji je na svom vrhu zaobljen. Ostatak zida zidan je vrlo sitnim kamenom pa je udno da je na vrhu takvog zida postavljen toliko velik kamen od tvrdog kre njaka. Njegov polo~aj je to no pod kutem od 30 stupnjeva u odnosu na radijus luka mosta te pretpostavljam da je postavljen kako bi preko njega bila zategama prihvaena skela za zidane oslonce. Na desnoj obali je to "zatezanje" oslonaca bilo izvedeno kroz prozore kule Halebije, dok je na lijevoj obali kula Tara bila previae odmaknuta. Za postavu zatega bilo je potrebno zazidati prolaz drvenog mosta te na njegovu vrhu postaviti masivan kamen preko kojeg su se naslanjale zatege oslonaca. Pod konzolne grede morala je biti postavljena jedna horizontalna greda koja je sa obje strane kamenog mosta morala biti jakom u~adi zategnuta za kule s obje strane. Na takvoj kontrukciji formirala se konstrukcija skele i otpo elo zidanje kamenog luka. Kada je zidanje doalo do razine drvenih greda, one su prerezane s unutraanje starne luka. Skela je i dalje bila prihvaena bo no zategama, ali je kao konstrukcija bila stabilna tako da je graenje moglo biti nastavljeno. Prilikom oslobaanja skele od privremenih oslonaca-ostataka greda drvenog mosta doalo je do manjih popuatanja i deformacija skele, osobito na desnoj obali. Najvea deformaci $&P$ & 0 2 B L XNT`46ɼɵӣ{whjh;i0JUhmh= hS hQ@h1MjhQ0JUhQ hD6\ hg,6\ hf&6\jh0J6U\h\Uh6\ h\hEnh\hGh\ h5\hEnh5\ hc5\-P$ & ~!b%(f*-z2>58v;> $ a$gd)[$a$gdQ$a$gd$a$gdgdD6p|~  T4Tb(DRT`lnVxVfpr&(46|Z | ¸´hLVh#dVh~q1h?dhKhxh*h6,vhhdIjhx0JUhfAh8~PhM+hVh!h5dhjhyqh$h= jhhdI0JUhmh8&Mh;i:| !,!!!!!!""#,#<#T$$>%N%`%b%p%4&@&l&t&&&&&&&j'|'''''( (X(Z(^(`(d(f(h(()$)&)j)) *(***J*R*b*d*f*|*******+(+*+++++J,,ļh]5h hxh#dVhLC.h1Mh8h|P?htshYKh*h5dh8&MhpshhdIhqhyJ,--- 0"0000v2x2z223333344:5<5>5555677J8n88889:::::t;v;;< <<<H=X=n===>>@6@̸̸̼̼ĢĞh5hdYh hxdh>vCLPgjmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmm$a$gdja luka baa je na desnoj obali strane u predjelu ispod prodora drvenih greda kroz luk mosta. Taj dio luka je gotovo vertikalan, pasivni je dio luka i mogao se graditi gotovo bez skele, odnosno skela je na tom dijelu bila minimalna. Na tom potezu na zapadnom dijelu mosta doalo je do ozbiljnih greaaka u geometriji. Na 106 redu graditelj je da bi se vratio u projektiranu geometriju napravio presedan u gradnji postavivai red sa obrnutim zaklinjenjem. Na tom je redu zaklinjenje prema ekstradosu umjesto prema intradosu. Takovu intervenciju ne mo~emo druga ije protuma iti osim popuatanjem skele i pokuaaja vraanja u projektiranu geometriju mosta. Predlo~ena rekonstrukcija izgleda skele je vrlo jednostavna, mogla je biti izvedena bez potpuna uklanjanja drvenog mosta koji je mogao poslu~iti za njezinu monta~u. Drvena graa za njezinu konstrukciju du~ine je od 6 do 8 metara, veli ine presjeka do 40x40 cm. Prema odluci porte (arhivski dokumenti) dio grae sa starog drvenog mosta mora "dati ruke" pomoi izgradnji novog mosta. Definiranjem skele stvoreni su svi preduvjeti za izgradnju novog kamenog mosta. Ona je morala biti dovoljno jaka da izdr~i udare rijeke, primi na sebe teret luka do njegova spajanja te vrlo vjerojatno i transport blokova na drugu obalu. Radovi na gradnji uz velike pripreme trajali su vrlo kratko, manje od jedne graevinske sezone. Stvoreno je remek djelo koji bi da nije bilo ratnih destrukcija trajalo bar joa onoliko stoljea koliko je postojao. Zaklju ak Prema pisanju kroni ara koji prenose legende o gradnji mosta Starog mosta u Mostaru dovraenog 1566. zanimljiva je jedna koja govori o tome da je Hajrudin isprva izjavio da ne mo~e podii most na tom mjestu, pogotovo ne viaelu ni koji je u tradiciji otomanske arhitekture tog doba bili najzastupljeniji. Tek nakon ato mu je lokalni duner (tesar) predlo~io na in izrade skele, ime se omoguilo podizanje jednolu nog mosta, Hajrudin je pristao i izgradio svoje veli anstveno djelo. Skela je, dakle, klju  izvedbe mosta. Vrlo je teako odgovoriti na pitanje kakvu je skelu podigao Hajrudin. Svi koji o tom piau slo~ni su u jednom - da se nije oslonio u korito jer nema povoljnog oslonca te bi skela bila izlo~ena udarima rijeke. Osobito je teako podii skelu na buji avoj rijeci kao ato je Neretva kojoj vodostaj oscilira u kratkom vremenskom periodu od nivoa male vode na 40 m. n. m. do velike vode na 50,70 m. n. m., dakle po desetak metara u vrlo kratkom vremenu. Neretva je narastala i do 53,5o m. n. m. na nivou katastrofalnih vodostaja ili tzv. tisuugodianjoj vodi. Arheoloakim istra~ivanjima otkrivene su strukture ranijeg drvenog mosta ije je postojanje poznato iz arhivskih dokumenata, meutim bez podataka o njegovu to nom polo~aju i obliku. Utvreno je da je hodna povraina drvenog mosta na visini od 53,09 m.n.m., bila oslonjena na konstrukciju od tri vertikalna reda tesanih greda i oblica visine 2,45 m. Presjek nosivih greda smanjivao se prema vrhu mosta i bio je najvei u dnu konstrukcije gdje su se nalazile grede presjeka 46x46 cm. Prilikom demonta~e ostataka luka kamenog mosta za potrebe obnove utvreno je da su sve grede drvenog mosta pravilno odsje ene na rubu njegovog zida prema rijeci, osim tri najni~e, koje su bile i najveeg presjeka. One se ulazile u zidanu konstrukciju oslonaca novog mosta i dolazile do samog kamenog luka. Takvi ostaci, aupljine u kojima su bile grede pronaeni su simetri no na obje strane rijeke. U aupljini na isto noj strani mosta pronaen je i veliki komad grede sa ~eljeznim klinovima, kojima je bio povezan sa ostalim gredama. Obzirom da konstrukcija drvenog mosta presijeca kameni luk po sredini, Hajrudin je svoju skelu, a i most projektirao oslanjajui je na tri grede drvenog mosta najveeg presjeka na obje strane rijeke koje su bile to no na 30 stupnjeva u odnosu na radijus njegova luka. Iznad te zone zapo inje lu na konstrukcija i u toj to ki je njezino stvarno oslanjanje. Skelu je oslonio najvjerojatnije na vertikalne grede priljubljene uz dotad ve izgraen potporni zid i njegov istaknuti vijenac te na spomenute istaknute grede drvenog mosta. Budui se drveni most nalazio uz samo ju~no lice budueg kamenog mosta prije njegove demonta~e i ruaenja mogao je pridr~ati i poslu~iti za izgradnju polovice airine skele od cca 2 metra, kao i za postavu glavnog horizontalnog nosa a skele, koji se vjerojatno nalazio malo iznad hodne plohe drvenog mosta. Drvene grede, konzolno istaknuti oslonci mosta predstavljali su problem za noaenje dosta teake konstrukcije skele, rijeaen na na in da je pod konzolne grede postavljena horizontalna greda koja je jakom u~adi zategnuta za kule s obje strane mosta. Na takvoj konstrukciji formirala se konstrukcija skele i otpo elo zidanje kamenog luka. Kada je zidanje doalo do razine drvenih greda, one su prerezane s unutraanje strane luka. Skela je i dalje bila prihvaena bo no zategama, kao konstrukcija je bila stabilna tako da je graenje moglo biti nastavljeno. Prilikom oslobaanja skele od privremenih oslonaca-ostataka greda drvenog mosta doalo je do manjih popuatanja i deformacija skele, osobito na desnoj obali gdje je i najvea deformacija luka u predjelu ispod prodora drvenih greda kroz luk mosta. Definiranjem skele stvoreni su svi preduvjeti za izgradnju novog kamenog mosta. Ona je morala biti dovoljno jaka da izdr~i udare rijeke, primi na sebe teret luka do njegova spajanja te vrlo vjerojatno i transport blokova na drugu obalu. Radovi na gradnji uz velike pripreme trajali su vrlo kratko, manje od jedne graevinske sezone. Stvoreno je remek djelo koji bi da nije bilo ratnih destrukcija trajalo bar joa onoliko stoljea koliko je postojao. Popis priloga: 1. Pont du Gard  Sveu iliani profesor, Glavni konzervator i istra~iva  na projektu izgradnje Starog mosta u Mostaru, Glavni konzervator na obnovi kula Tara i Halebija.  Tim Omege Engineeringa za nadzor nad obnovom Starog mosta bio je slijedei: Team leader: Prof. dr. sc. Bla~ Gotovac dig, glavni konzervator: Prof. dr.sc. }eljko Pekovi dia, Prof. dr. sc. Dragan Milaainovi dig, Doc. dr. sc. Ivo olak, arhitekti: }eljka Buako dia, Antonija Radoni dia, graevinski in~injeri u nadzoru: Ivana uljak dig, Dragan Martinovi dig, Svjetlana Peki dig Arheoloaka istra~ivanja: Ante Miloaevi, Nela Kova evi, Projekt i nadzor nad obnovom kula Tara i Halebija: Team leader Prof. dr. sc. }eljko Pekovi dia, arhitekti: Jelica Pekovi dia, }eljka Buako dia, Antonija Radoni dia, elektro.. Andro Desin die, ... graevinski nadzor Doc. dr. sc. Mladen Glibi dig elektro Goran ati die. Arheoloaka istra~ivanja: Ante Miloaevi, Nela Kova evi, Vesna Miloaevi, Restauracija pokretnih arheoloakih nalaza MHAS Split (donacija), restaurator Marko Rogoai. Projekt rasvjete: Prof. dr. sc. }eljko Pekovi dia, team I Guzzini, Tihomir Raa,  Pekovi, }eljko; Miloaevi, Ante; Kova evi Nela:  HYPERLINK "http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=129415" \t "_blank" Arheoloaka istra~ivanja na mostarskim utvrdama u 2002. godini. // Hercegovina, godianjak za kulturno i povijesno naslijee. I (2002./2003.) , 8-9 (16-17); 63.-102. ( lanak, znanstveni rad), Pekovi, }eljko:  HYPERLINK "http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=129375" \t "_blank" Sonda~na istra~ivanja utvrenja mostarskog mosta. // Zbornik 2, Graevinskog fakulteta Sveu iliata u Mostaru. II (2002) ; 29.-48 ( lanak, znanstveni rad)  Taj nivo naziva se stogodianja voda.  Posljednja velika voda zbila se nedavno 1999. i dosegla razinu privremenog pjeaa kog mosta kojeg je sruaila, unato  tome ato poviae Mostara postoji 5 brana-hidroelekrana koje reguliraju tok Neretve. To se dogodilo zbog priliva velikih bujica i ljudskih greaaka upravljanja branama.  Kroni ar A. Aaik Mehmed piae o gradnji mosta i podatke mu je dao suvremenik (?) gradnje mosta. Drugi kroni ar B. Katib elebi (Had~i Kalfa ili Had~i Halifa) piae sli no, djelovao je sredinom XVII. stoljea te je o igledno prepisao Aaik Mehmeda. Podaci iz: Mahmut Ak, Menaziru'l-avalim (Tahlil-Metin), I. U. Sosyal Bilimler Enstitusu Yenicag Tarihi Bilim Dali, Istanbul 1997, basilmamis Doktora Tezi. I.U. Edebiyat Fakultesi Genel Kitaplik, nr. TE 116, s. Metin 143.-144. E. ELEBI, Putopis, Sarajevo 1979., str 464.-465.  Novi zid kojim je Hajrudin obuhvatio ranije zidove i napravio oslonac konstrukcije luka, na lijevoj strani debeo je 5 araina (oko 379 cm), a na desnoj 3 araina (oko 227 cm),  Vidi: Arheoloaki izvjeataj, Omega engineering.  Jean Pierre Adam: Roman building, Materials and Techniques, London, 1994., str. 176.  Redovi su se u projektu brojili od istoka prema zapadu. Ukupno je bilo 111 redova, 106 red od istoka prema zapadu je 6 red na zapadnom vijencu. Tek demonta~om zbog troanosti i ispucanosti tog 106 reda uvreno je da je airi na intradosu nego na ekstradosu luka.  Basbakanlik Arsivi Istanbul, Ahkam defteri, svezak 2775, str. 71. M. Vasi, O gradnji Starog mosta u Mostaru, Balcanica VII, Beograd 1977. str. 189.-195. A. Polimac: Novi dokumenti o gradnji Starog mosta u Mostaru, Most IV, 14-15, Mostar 1977. str. 109.-114.     PAGE  PAGE 6 deefgghhhhii6i@ijii j jjj4j8mmmmmmmoooopps:vwwy&~(~t~~>@thWhN h{mh)[hkh{phhe hddh)[hg,hY1hg,6h)[ht)h=0~hejh6`0JUhdph6`hr hhTf$hTf$hhufhCJ(hyjh$50JUh (1mmmmmmmm*B*CJaJph)jh Xh{p>*B*CJUaJphh{pB*CJaJphh Xh{pB*CJaJphhWh{pjh{p0JU&d"ږ~ЛVDlΣ0ޤv& $a$gdoi$a$gd+S5gd`gdQVX.LlnΣУܣ.02ޤ  "$(*68:<>BDFȷڳhNhk0JmHnHu h{p0Jjh{p0JUjh(Uh(hWhoih{p6 hoih{ph{pjh{p0JU* $&(>@BDF$a$gdh]hgdS &`#$gdS ,1h. A!"#$% @@@ NormalCJ_HaJmHsHtH>A@> Zadani font odlomkaViV Obi na tablica4 l4a .k. Bez popisa>@> ;i Tekst fusnoteCJaJ>&@> ;iReferenca fusnoteH*8 @8 SPodno~je  !2)@!2 S Broj stranice4U@14 X Hiperveza >*phQ_ ; &)H _     H(RaghTU S? 3=]hz"S$')******************************/03X68u97;8;9;:;;;J;K;[;\;];^;_;`;;y==>?m??@AB+C"DE6EEFoFwGGH|H}HHHHHHHHHHHHHHHy0hy0y0y0y0y0y0y0y0y0y0y0y000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000y0y0y0y0y0y0y0y0y0y0y0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@00 @0y0@0y0@0y0@0y0y0ȑy0y0@0@0y0 $$$'6| ,6@dVF),-./UWY>m F*0VXZD+  '!! XXc ,Rd 0e 5EEH5EEHC*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsmetricconverter 䥲2 metra227 cm379 cm ProductID^`(0,-&89<Mfg*5DEKL& L _ a  [ f  ) u v - . > ? V W _ ` ~ CWjkrt !hmnp*C!%+0kr<DmTmnJLM%&78CD[]  _`_`s2    P!Q!r!s!!!h"i"y"z"#####$F$g$1%L%\%&/&B&&&' '''n(o(w(x((((((++;,A,,,--//55=6B6f6n666N;R;`;;;;<<<G<K<L<R<^<`<o<r<<<<<<<<<<<<<<< ==&=/=A=G=H=K=_=b=o=t=u=x=============9>>>M>T>j>o>p>s>>>>>>>>>>>>>>>d?k???????????MAUAABB+C9C=C>CDCCCCCCCCCDDD D-D3D8D@DCDIDKDQDRDWD`DfDgDoDpDyDzDDDDDDDDDDDDDDDDDD ? 23<=\]ghy"z"R$S$''))****//0033W6X688t9u96;;;I;K;Z;`;b;;;x=y===>>??l?m???@@AABB*C-C!D"DEE5E8EEEFFnFqFvGyGGGHH{H}H}HHHHHHHHHHHHHQ 1 &;;_;`;}H}HHHHHHHHHHHHH`;}H}HHHHHHHHHHHHH?!e DS h ]5p*y%]zQ[9##q#v#b$Tf$f& (CJ(t)M+g, <-sq-.LC.Y1~q1!82+S5U8|P?quAGhdI< K8&M1M8~P#dV`CW XYdY)[i_e`6`fA`sb5dLdxdeUe*e?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[]^_`abcdefghijklmnopqstuvwxy{|}~Root Entry F<1Table\+WordDocument.SummaryInformation(rDocumentSummaryInformation8zCompObjs  F!Microsoft Office Wordov dokument MSWordDocWord.Document.89q