ࡱ> sur9 Kvbjbj.9l 2 8  $2"2 , "N N N N , !!!!!!!# %|!u N N   !HN N Q"HHH N N !H !H HR:R!,!N v"2h ~! !g"0"!Re&e&!H22Luka `eao Odsjek za etnologiju Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti Hebrangova 1 10000 Zagreb Povijest istra~ivanja "socijalnog banditizma" Rad se bavi pregledom istra~ivanja "socijalnog banditizma" kojeg je prvi po eo istra~ivati povjesni ar Eric Hobsbawm po etkom 1950-ih. U svojoj knjizi Bandits Hobsbawm je iznio teze kojima tvrdi da se po cijelom svijetu javlja sli an profil razbojnika, seljaka odmetnika, koji se bori protiv lokalnih vlasti, a ini dobro lokalnoj zajednici koja ga smatra herojem i dobro initeljem. Vremenom su drugi znanstvenici prepoznali va~nost bavljenja ovim problemom kao va~nim segmentom povijesti uz pomo kojeg je mogue dobiti potpuniju sliku odreenog vremena i prostora. Nastale su nove studije koje su proairile istra~ivanje Hobsbawmovog modela po cijelom svijetu, ali su se isto tako pojavile kritike koje su ovom problemu dale nove smjerove i opseg. Banditizam je oduzimanje imovine silom ili prijetnjom sile. Samu radnju vrai grupa ljudi, naj eae muakaraca, a sam in je star kao i samo privatno vlasniatvo. Zbog potrebe, banditi djeluju u sjenama, na rubu druatva, na izoliranim mjestima. }ive po planinama i apiljama, na granici civilizacije i divljine i zbog toga su obavijeni mitovima i legendama. Neki od njih postaju slavne osobe ili likovi u romanti arskim romanima, a narod ih voli i atuje. S druge strane, banditi su nasilnici i kraitelji zakona, plja kaai za koje kraa zna i samo brzu zaradu. Rije  bandit dolazi od talijanske rije i bandito koja ozna ava ovjeka koji se nalazi izvan zakona iz bilo kojeg razloga, pa su banditi po definiciji oni koji djeluju izvan okvira vlasti i prema kojoj pru~aju otpor, iako i sami, kao buntovnici, mogu provoditi vlast. Drugim rije ima, banditi se nalaze izvan skupina koje vlast ili drugi oblici srediata moi (primjerice zemljoposjednici) nadziru i na koje vrae svoj utjecaj. Stoga da bi se razumjela povijest banditstva, ono se mora promotriti u kontekstu povijesti vlasti, odnosno moi. Upravo takvo sagledavanje odnosa bandita i druatva potaknulo je Erica Habsbawma da se po ne baviti ovim problemom. Po etkom 1950-ih Eric Hobsbawm uo io je da se diljem Europe javljaju identi ne pri e i mitovi o odreenim tipovima bandita kao nositeljima pravde. Daljnjim promatranjem zaklju io je da se ova pojava ne javlja samo u Europi ve i u cijelom svijetu ato ga je potaknulo da napiae esej Primitive rebels (Primitivni buntovnici) (Manchester, 1959.), koji je deset godina kasnije, na temelju detaljnijih istra~ivanja (u prvom redu na prostoru Ju~ne Amerike), proairio u prvo izdanje knjige Bandits. Howsbawm je tada po prvi puta u povijesnu znanost unio pojam "socijalni bandit" opisujui ga kao osobu koja je postala slavna, koja ima reputaciju Robina Hooda i koja je zadobila naklonost masa. Prou avajui bandite, kriminalce i buntovnike u cijelom svijetu Hobsbawm ih dijeli u tri kategorije od kojih bi svaka mogla odgovarati terminu "socijalnog bandita". Prva, i za Hobsbawma najzanimljivija kategorija su seljaci koji se u odreenim okolnostima odmeu u bandite. Upravo ovaj oblik socijalnog banditizma glavna je tema Hobsbawmovog istra~ivanja i predmet polemike i istra~ivanja drugih znanstvenika o kojima e viae rije i biti kasnije. Druga skupina bandita su oni s uvjerenjem. Gerila ili hajduci i druge organizirane skupine koje se bore protiv tuinske vlasti, ~ele slobodu i nacionalno osloboenje. Prekraitelji zakona koji nisu imali previae veze sa seljaatvom, ine treu skupinu "socijalnih bandita". Prepoznajemo ih u samotnim vitezovima koji lutaju svijetom i dijele pravdu na svoju ruku ili npr. u samurajima koji spaaavaju malo japansko selo u filmu Akire Kurosawe Sedam samuraja. Meu "socijalne bandite" se takoer mogu ubrojiti pirati s kojima je Hakim Bey (2003) spretno upotpunio svoje teze o "Privremenim autonomnim zonama" (TAZ) u istoimenoj knjizi. Rije  je o ''otocima u Mre~i'', o enklavama ljudskog druatva koje su se, radi svojevrsnih druatveno  politi kih uzroka, na neobi ne na ine formirale na odreenom vremenu i prostoru i funkcionirale po zasebnim pravilima unutar svojih mehanizama. Na in na koji Hakim Bey opisuje pirate gotovo se savraeno uklapa u modele koje Hobsbawm zove "socijalnim banditizmom". Bje~ei od omra~enih ''prednosti'' Imperijalizma kao ato su ropstvo, kmetstvo, rasizam i netolerantnost, od torture i nasilnog voja enja i krajnje bijede rada na planta~ama, pirati su prihvatili indijanske obi aje, ~enili se Karibljankama, prihvatili crnce i `panjolce kao ravnopravne, odbacili svaki nacionalizam, izabrali svoje kapetane demokratskim putem, i vratili se ''prirodnom stanju''. Objavivai da su u ratu s cijelim svijetom, isplovljavali su kako bi plja kali pod zajedni kim ugovorima koje su zvali ''Zakonima''& Naprosto je krivo obilje~iti pirate kao obi ne morske razbojnike ili ak proto  kapitaliste, kao ato su to neki histori ari u inili. Na odreeni su na in oni bili ''druatveni banditi'', iako njihove zajednice nisu bila tradicionalna selja ke druatva ve ''utopije'' stvorene gotovo ex nihilo in terra incognita, enklave potpuno slobodne koje zauzimaju prazne prostore na karti. (Bey 2003:35) Ovim opisom u kojem se raspoznaje socijalna potla enost, bijeg od druatva, organizacija grupe sa svojim pravilima i uvjerenjima, osjeaj zajedniatva i prije svega, plja kanje i sukob s nekim drugim, Hakim Bey je zapravo prikazao glavne crte Hobsbawmovih teza socijalnih bandita. Osim pirata Hakim Bey navodi joa niz zanimljivih primjera koji idu u prilog onome ato naziva "Privremenim autonomnim zonama". Nabrajajui i diskutirajui svaki primjer Bey dolazi i do danaanjih dana kada bi se spomenuti model mogao primijeniti i na buntovnu upotreba interneta, hakera i drugih web pirata ato emo ostaviti za neku drugu raspravu. Hobsbawm se, dakle, prete~no bavi prvom kategorijom, odnosno jednom vrstom plja kaaa, koje javnost ne do~ivljava kao obi ne kriminalce, istra~ujui tako oblike individualne (ili manjinske) pobune unutar selja ke zajednice. Vrhunac socijalnog banditstva dogodio se u pretkapitalisti kim ruralnim druatvima u kojima se seljak, koji se othrvao posluanosti prema vladajuoj klasi i oslobodio pasivne svakodnevnice, okrenuo banditizmu. Radi se o seljacima odmetnicima koje njihova dr~ava ili vlastelin smatraju otpadnicima, ali koji ostaju unutar zajednice koja ih cijeni, podr~ava i poma~e jer ih smatra junacima osvetnicima, borcima za pravdu, a ponekad ak i voama pokreta osloboenja. Upravo taj odnos obi nog seljaka i seljaka buntovnika, odmetnika, plja kaaa ono je ato ini socijalni banditizam specifi nim, pri emu ne treba zaboraviti da je u praksi teako odrediti jasnu razliku izmeu socijalnog i obi nog bandita, jer e pojedinac esto unutar svoje zajednice funkcionirati kao socijalni bandit (bandit s "uvjerenjem") dok e se izvan nje ponaaati kao "obi ni" razbojnik. Kritike i nadopune Hobsbawmovog modela Hobsbawmovo bavljenje problemom bandita s vremenom je potaknulo i druge znanstvenike na prou avanje sli nih skupina buntovnika, razbojnika, revolucionara i drugih oblika bandita koji su svojim djelovanjem imali zna ajne uloge u nekom vremenu i prostoru. Nastaju razne studije vezane uz razbojniatvo u Latinskoj Americi, afri kim dr~avama, Kini, jugoisto noj Aziji te mediteranskim zemljama. Hobsbawmov "socijalni bandit" savraeno se uklapao u historijsku akolu "totalne povijesti" i "annalista". Prou avanjem jednog fenomena druatva, koliko god on bio fragmentalan i neobi an, saznajemo o strukturama druatva, politike i vremena u kojem je nastao i trajao. Radovi o banditizmu nam pokazuju igre i mehanizme koji su vladali u nekom periodu i odreenom prostoru. Prou avaju se "mali" ljudi, "marginalci", njihovo shvaanje zbilje i svijeta oko njih, ato nas uvodi u historijsku antropologiji i antropologiju mentaliteta. Upravo mogunost, da se na taj na in dobiju slike nekog vremena, rezultirala je nizom istra~ivanja koja su koristila Hobsbowmov model za stvaranje sli nih heroja preko kojih bi se pokazalo odreeno druatvo, ali su se isto tako pojavili radovi koji su pokazali da se njegove teze treba kritizirati i ispraviti. Naime, Hobsbawm je temeljio svoju interpretaciju prvenstveno na fiktivnoj literaturi i izvorima inspiriranim folklorom. Autori takvih tekstova bili su inspirirani herojstvom, krvlju i epskim borbama koje im je nudila usmena tradicija. Veina mitologije o banditima izvire iz literature koju su pisali pripadnici srednje klase, koji nisu imali nikakvi pravi doticaj sa stvarnoau svijeta bandita. Upravo je takve tekstove, u po etku koristio Hobsbawm, oslanjajui se na klimave povijesne izvore; pjesme, epove i balade. Najranije kritike Hobsbawmovog modela iznio je Anton Blok (Blok 1972) prigovorivai Hobsbawmu da pjesme, epovi i balade, koje je koristio, u sebi nose ideale i te~nje, a ne druatvenu stvarnost. Kritike su takoer bile usmjerena prema Hobsbawmovom pretjeranim bavljenjem samim seljaatvom i banditima te zanemarivanju aireg druatva i struktura moi i politike ije bi prou avanje dalo to niju i jasniju sliku cijelog problema. Uz sve to Blok naglaaava da je i sam naziv "socijalni" spekulativan, jer ne treba razlikovati "socijalni banditizam" od druge vrste banditizma poato je svaki po injeni zlo in neka vrsta socijalnog bunta. U kasnim 1970-im potaknuti Hobsbawmovim prou avanjem banditizma preko spomenutih izvora, drugi znanstvenici su krenuli u istra~ivanje istog problema u Latinskoj Americi kroz ispitivanje slu~benih dr~avnih, policijskih i sudskih dokumenata koji su se odnosili na bandite. U ~elji da ispitaju i provjere teze koje je naveo Hobsbawm, znanstvenici poput Petera Singelmanna, Linde Lewin, Billa Chandlera, Paula J. Vanderwooda, Richarda W. Slatta i Rosalie Schwartz, su na osnovi arhivskog materijala preokrenuli, popravili ili pobili dotadaanji model "socijalnog bandita". Spomenuti istra~iva i nisu naiali skoro niti na jedan primjer u Latinskoj Americi koji bi, po slu~benim dokumentima, odgovarao Hobsbawmovom modelu. Istra~iva i su potom zaklju ili da je definicija socijalnog bandita izokrenuta. Naime, ona se ne zasniva na stvarnim djelima koja su banditi po inili nego na onome ato su ljudi mislili o njima, ili to nije, na onome kako se o njima pri alo i na koji su na in dospijevali u pri e, legende i epove generacijama poslije. Rije  je o narodnoj selektivnoj memoriji koja naglaaava samo odreene zna ajke bandita. Niti jedna se pri a ne bavi seljakom banditom kako plja ka drugog seljaka. Takve legende esto preauuju brutalnost, u~ase, nedjela i ubijanje koja se, s druge strane, jasno vide u sudskim izvjeaima i drugim slu~benim dokumentima i zapisima. Anton Blok joa dodaje da su tiskani izvori esto projekcija pogleda pisaca gradske bur~oazije, koji su romanti no pisali o selja koj usmenoj tradiciji radi vlastitih ambicija i politi kih razloga i radi toga su stvarali iskrivljenu sliku stvarnosti. Nakon niza kritika Hobsbawm sam priznaje (u sljedeim izdanjima knjige Bandits) da koriatenje usmene tradicije predstavlja ozbiljan metodoloaki problem, te da je veina usmene povijesti zapravo osobno pamenje koje je izuzetno nesiguran medij za o uvanje injenica. Problem je u tome ato pamenje nije pouzdan zapis nego selektivni mehanizam, a selekcija se, unutar odreenih granica, neprestano mijenja. Pouzdan izvor nisu niti sudski dokumenti, slu~beni spisi i druga dostupna dokumentacija. Naime, vladini slu~benici u Latinskoj Americi, Africi i drugim zemljama esto su sve zlo ince, buntovnike, revolucionare i druge nekriti ki ozna avali kao "bandite" ato stvara dodatni problem u istra~ivanju ove teme. Takoer slu~bene vlasti i sudovi nisu provodili objektivne istrage i suenja te su osuenicima pripisivana samo loaa djela, a eventualna "socijalna" dimenzija dobrog "Robin Hooda" ostala je skrivena. Joa jedan tip izvora, koji je stvorio post-kolonijalisti ke kritike, je strani promatra . Usporeujui putopise, memoare i zapise stranih promatra a s nizom drugih (spomenutih) izvora, mo~e se doi do to nijih podataka koji e objektivnije govoriti o nekom dogaaju. Meutim, protu-kolonijalne te~nje su mnoge znanstvenike nagnale da odbace razmatranja onih koji nisu dio zajednice koju prou avaju, a pogotovo onih koji su u toj zajednici stranci. esto su u istra~ivanjima zanemarivana opa~anja i zapisi stranih promatra a, o ito radi bojazni od etnocentri nih predrasuda, i tako su ostali neispitani vrijedni izvori, u ovom slu aju za prou avanje "socijalnog banditizma" i socijalne zbilje uope. Kao ato nas historiografija u i, niti jedan dio povijesti, dogaaj ili pojava se nikada ne mo~e do kraja i objektivno istra~iti. Jednako je u slu aju "socijalnog bandita". Usprkos nepotpunim istra~ivanjima dugujemo veliku zahvalnost Ericu Hobsbawmu za nadahnutu i originalnu tezu o "socijalnom banditu". Zahvaljujui njegovom provokativnom modelu, kasniji su znanstvenici kopali i istra~ivali ~ivote bandita po cijelome svijetu i stvarali nove teze tako da danas znamo mnogo viae o toj prepredenoj osobi koja je svojim postojanjem u raznim periodima i podru jima svijeta utjecala na druatvo oko sebe, ali i na one koji su o njemu pri ali i pisali joa stoljeima kasnije. Luteratura: Bey, Hakim. 2003. Privremene autonomne zone i drugi tekstovi. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk. Bertoaa, Miroslav. 1989. Zlikovci i prognanici. Pula: Istarska knji~evna kolonija ''Grozd''. Blok, Anton. 1972. "The peasant and the Brigand: Social banditry reconsidered" Comparative Studies in Society and History, 14, 4: 495-503. Chandler, Billy J. 1978. The Bandit King: Lampiao of Brazil. College Station, TX: Texas A&M Press. Hobsbawm, Eric. 2000. Bandits. London: Abacus. Lewin, Linda. 1979. "The Oligarchical Limitations of Social Banditry in Brazil: The Case of the 'Good' Thief Antonio Silvino," Past and Present, 82: 116-46. Singelmann, Peter. 1975. "Political Structure and Social Banditry in Northeast Brazil," Journal of Latin American Studies, 7, 1: 59-83. Slatta, Richard W. ur. 1987. Bandidos: The Varieties of latin American Banditry, Westport: Greenwood Press. Slatta, Richard W. 2004. Eric J. Hobsbawms Social Bandit: Critique and Revision na  HYPERLINK "http://www.ncsu.edu/project/acountracorriente/spring_04/slatta.pdf" http://www.ncsu.edu/project/acountracorriente/spring_04/slatta.pdf Vanderwood, Paul J. ur. 1982. "Social Banditry and Spanish American Independence," special issue of Bibliotheca Americana, 1, 2. }ani, Ivo. 1998. Prevarena povijest. Zagreb: Durieux.  Najzanimljiviju studiju o hajducima i kultovima vezanim uz njih napisao je Ivo }ani (1998). Ovo djelo je odli an pokazatelj na koji se na in mo~e istra~ivati problem ''socijalnog bandita'' koje se takoer, u svojem originalnom modelu, mo~e prepoznati u ovoj knjizi.  Vidi literaturu.  U knjizi Miroslava Bertoae (1989), koja govori o banditima na podru ju Istra, takoer nema naznaka plemenitosti niti bilo kojoj drugoj osobini ili opisu bandita koji bi ih svrstao u Hobsbawmov model. PAGE  PAGE 9 $.24`b ."BFpLB!^!%,L1R1.:~:PPRRNZ\Zk0lllZm\mmmmn&n?ncnnn;oMooop2pipppppӱ"jB*CJUaJmH phsH 6B*CJ]aJmH phsH B*CJaJmH phsH j0JCJU mHnHu 6CJ]6]5\CJC$\$.024n p r $dha$ $dh`a$$dha$$a$$dha$ 9r L^L` L^L`r1vJvL d!1115,:.:|:~:AD.HM`Vfkkkkk $ [dha$ $dh`a$$dha$$dha$kkkvlxl2m4m%n&nnnnnYoZoooOpPp;qB@> Tijelo tekstaCJmHnHuVCVUvu eno tijelo teksta `CJmHnHu.U@. Hiperveza >*B*ph@V@!@ SlijeenaHiperveza >*B* ph6@26 Tekst fusnoteCJaJ6&@A6 Referenca fusnoteH*0 @R0 Podno~je  9r *)@a* Broj stranice Y&Y' ;! ;.Zn& >? "$o.+13333333;4<444%5&55555Y6Z666O7P7;8<88888888888888999::;; ; 00000000000 0000 0 0 000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000@0@0@0 0 pKv>CktrKv?ABDJv@7798 ;X !! _Hlt74116057 _Hlt75852420 _Hlt75852421 _Hlt74116031 _Hlt74116032 8(8(82828 ;@@@@@!8)8)83838 ;Zd156>ahiq8DCHIR Z a c k  f n p | glmp  \_0569Zf(+*6?J$-htV`NX  !!)"5"k"t"# #$$%%%%%%&&& & &&&&&#&'&2&4&<&@&F&I&P&Q&Y&F'R'**'+.+N.S.T.Y.00222#23333335494<4C44444444444444444444444555 5 55P5W55555551686Z6d66666777 7P7V7q7{777<8F8P8R888888888889T9Y99:@::::; ;-.YZmn% & =?  ""$$n.o.*1+13333:4<44446(6m66667 777P8R8T888899::#:&:::; ;33333333ZmnY?=113355889:; ; tC:\Documents and Settings\Luka `eao\Application Data\Microsoft\Word\AutomatskiOporavak spremanje Seminar - PRICA.asd tC:\Documents and Settings\Luka `eao\Application Data\Microsoft\Word\AutomatskiOporavak spremanje Seminar - PRICA.asd tC:\Documents and Settings\Luka `eao\Application Data\Microsoft\Word\AutomatskiOporavak spremanje Seminar - PRICA.asd tC:\Documents and Settings\Luka `eao\Application Data\Microsoft\Word\AutomatskiOporavak spremanje Seminar - PRICA.asd tC:\Documents and Settings\Luka `eao\Application Data\Microsoft\Word\AutomatskiOporavak spremanje Seminar - PRICA.asd tC:\Documents and Settings\Luka `eao\Application Data\Microsoft\Word\AutomatskiOporavak spremanje Seminar - PRICA.asd IC:\Documents and Settings\Luka `eao\My Documents\LUKA\Seminar - PRICA.doc IC:\Documents and Settings\Luka `eao\My Documents\LUKA\Seminar - PRICA.doc MC:\Documents and Settings\Luka `eao\My Documents\LUKA\Povijest Soc. band..doc MC:\Documents and Settings\Luka `eao\My Documents\LUKA\Povijest Soc. band..doc{%Ux(dg^`OJPJQJ^Jo(- ^`OJQJo(o pp^p`OJQJo( @ @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o PP^P`OJQJo(^`OJPJQJ^Jo(- ^`OJQJo(o pp^p`OJQJo( @ @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o PP^P`OJQJo(x({%Wx,c@p 458: ;PPPPP PlP@PrP@UnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial?5 z Courier New;Wingdings"qۄF `s8?/d!G!20d9q' 2QSeminar  Ines PricaOdsjek za etnologiju Oh+'0 , H T ` lxSeminar Ines Prica9emiOdsjek za etnologiju9dsjdsjNormalz rm56mMicrosoft Word 9.0u@x@xYk@>,@\"?/՜.+,D՜.+,D hp  HAZUwd9 Seminar Ines Prica Naslov 8@ _PID_HLINKSA)Chttp://www.ncsu.edu/project/acountracorriente/spring_04/slatta.pdf  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEGHIJKLMOPQRSTUVWXYZ[\]^_`acdefghiklmnopqtRoot Entry FPv"vData F1TableNe&WordDocument.SummaryInformation(bDocumentSummaryInformation8jCompObjkObjectPoolPv"Pv"  FDokument Microsoft Worda MSWordDocWord.Document.89q