Pregled bibliografske jedinice broj: 21266
Od epileptičkog napada do gena i natrag
Od epileptičkog napada do gena i natrag // Neurologia Croatica, supl.1 / Škarpa, D (ur.).
Zagreb, 1998. (pozvano predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, pregledni)
CROSBI ID: 21266 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Od epileptičkog napada do gena i natrag
(From epileptic seizure to the gene and back)
Autori
Mardešić, Duško
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, pregledni
Izvornik
Neurologia Croatica, supl.1
/ Škarpa, D - Zagreb, 1998
Skup
I. međunarodni simpozij o epilepsiji u dječjoj dobi
Mjesto i datum
Stari Grad, Hrvatska, 01.10.1998. - 04.10.1998
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
epilepsija; genetika; dijete
(epilepsy; genetics; child)
Sažetak
OD EPILEPTIČKOG NAPADA DO GENA I NATRAG
Duško Mardešić
Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Klinika za pedijatriju Kliničke bolnice Osijek
Prošlo je više od pedeset godina od kada se Beadle i Tatum postavili tezu jedan gen jedan protein, koja je vremenom postala jedna od temeljnih dogmi suvremene biologije. Medicinska praksa proširila je tu dogmu na uzročno-posljedični lanac sa četiri karike: 1.gen - 2. protein - 3. strukturni ili metabolički fenotip - 4. klinički fenotip. Istraživanje genetičkih utjecaja na pojedine bolesti, pa tako i na epilepsije teklo je u povijesti istraživanja epilepsija, ali teče i svakog dana u naši ordinacijama pri dijagnostičkoj obradi pojedinog našeg pacijenta u suprotnom smjeru od prirodnog tijeka uzroka i posljedica. Istražujući naše bolesnike uočavamo najprije kliničke pojave, obiteljskom anamnezom ili epidemiološkim istraživanjima pokušavamo odrediti nasljednost pojave i tip nasljeđivanja: kromosomsko, mendelsko, maternalno, multifaktorno. Elektrofiziološkim i biokemijskim pretragama i slikovnim dijagnostikom tragamo za biokemijskom ili patoanatomskom podlogom za pojave bolesti, To je granica do koje je bilo moguće doći do prije desetak godina. Suvremene metode molekularne genetike omogućile su nam u brojnim slučajevima učiniti još dva velika koraka dalje: Prvo, odrediti što se u konkretnoj obitelji zapravo nasljeđuje: je li to patološki strukturiran enzim, receptor, strukturni protein, membranski prijenosnik, ionski kanal ili drugim riječima koji je to protein - genski produkt od kojeg potječe patogeneza bolesti. Konačno, zadnji korak daje odgovor na pitanje gdje je lociran i kako je građen odgovorni gen, i to posebno njegov normalni ili divlji oblik, a posebno kako su građeni njegovi mutacijom izmijenjeni aleli, i s time u vezi kakva je korelcija između pojedine mutacije gena i odgovarajućeg fenotipa. .
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita
POVEZANOST RADA