Naslov
Kisele oborine na području Hrvatske
(Acid percipitation in Croatia)

Autori
Šojat, Višnja ; Borovečki, Dunja ; Margeta, Karmen

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
XVI. hrvatski skup kemičara i kemijskih inženjera / Kurtanjek, Želimir ; Škare, Danko ; Meić, Zlatko - Zagreb : Hrvatsko društvo kemijskih inženjera i tehnologa (HDKI), 1999, 341-341

Skup
Hrvatski skup kemičara i kemijskih inženjera (16 ; 1999)

Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 23.02.1999. - 26.02.1999

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
kisele oborine; Hrvatska
(acid precipitation; Croatia)

Sažetak
Sustav praćenja kemijskog sastava zraka i oborine na odabranim meteorološkim postajama datira već više od 20 godina. Tijekom razdoblja uspostavljeno je 15-30 lokacija mjerenja. Nizovi kemijskih podataka, uz meteorološke činitelje, na pojedinim postajama dovoljno su dugi za procjenu trendova pojedinih komponenata onečišćenja, kao što su kiselost, sulfati i nitrati u oborini, ali i za utvrđivanje glavnih pravaca prijenosa onečišćenja na područje Hrvatske. Praćenja sastava i svojstava oborine provodi se na temelju prikupljenih dnevnih uzoraka (“Bulk”-metodom) analiziranih na prisutnost najučestalijih iona: vodika (kiselost), klorida, sulfata, nitrata, amonijaka, natrija, kalija, kalcija i magnezija. Kvantitativno određivanje sastava i svojstava sveukupnog taloženja oborinom provedeno je standardnim analitičkim postupcima i metodama prema naputku Svjetske meteorološke organizacije (SMO) i Norveškog instituta za istraživanje atmosfere (NILU) gdje se nalazi kemijski koordinacioni centar za provedbu EMEP-programa za praćenje dalekosežnog prijenosa onečišćenja u Europi. U ovom radu prikazane su samo čestine kiselih oborina i njihov godišnji udio za razdoblje od 1994. do 1997. godine. Na području Hrvatske oborine su uglavnom srednje (4.0≤pH≤5.0) do slabo kisele (5.0≤pH≤5.6), a jako kisele (3.0≤pH≤4.0) s malom učestalošću. Na postaji Rijeka-Kozala uočena je najveća učestalost jako kisele oborine. U ispitivanom razdoblju najveći udio kiselih kiša bio je na postajama Rijeka-Kozala, 38% u 1994., 53% u 1995. i 39% u 1997. godini, a na Puntijarki (Sljeme-Medvednica, 988 m n/v) u 1997. s 41%. Utjecaj dalekosežnog prijenosa onečišćenja uočen je i na otoku Visu, na Komiži, gdje je samo tijekom sedam mjeseci praćenja kakvoće kiše udio kiselih kiša iznosio 32%. Pojedina područja Hrvatske stalno su opterećena zakiseljavanjem (Eškinja, Šojat, 1991., Šojat, Borovečki, 1993, 1994, 1995, itd., Vidič, Šojat, 1993, 1995, Šojat, Vidič, 1996, Tikvić, Šojat, Seletković 1997, Šojat, Eškinja, Margeta 1998. itd) što je dijelom i posljedica dalekosežnog prijenosa onečišćenja, meteoroloških činitelja (lokalnog, regionalnog i globalnog) te trajnog unosa štetnih tvari mokrim i suhim gravitacionim taloženjem. Posljedica meteorološke postaje u ispitivanom području su dio EMEP, MEDPOL i GAW istraživačkih međunarodnih programa. Nastavlja se monitoring započetih istraživanja kako bi se dobio bolji uvid u cjelovit utjecaj kiselih kiša i kiselog taloženja na promjenu ekosustava, promjenu sastava i svojstava atmosfere na području Hrvatske.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija

POVEZANOST RADA