Pregled bibliografske jedinice broj: 212274
Povezanost osobine traženja uzbuđenja i socioekonomskih obilježja adolescenata s procjenom socijalnog sata
Povezanost osobine traženja uzbuđenja i socioekonomskih obilježja adolescenata s procjenom socijalnog sata, 2005., diplomski rad, Filozofski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 212274 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Povezanost osobine traženja uzbuđenja i socioekonomskih obilježja adolescenata s procjenom socijalnog sata
(Correlation of Sensation seeking and socio-economical characteristics of Adolescents with the Social clock assessment)
Autori
Prša, Jelena
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad
Fakultet
Filozofski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
14.07
Godina
2005
Stranica
31
Mentor
Buško, Vesna
Ključne riječi
socijalni sat; društvene norme; konstrukt traženja uzbuđenja
(social clock; social norms; sensation seeking)
Sažetak
Socijalni sat je internalna prosudba o optimalnoj dobi za ostvarenje ključnih životnih događaja koja se formira na osnovi internalizirane percepcije normi i očekivanja povezanih s dobi (Neugarten, 1965). U slučaju odstupanja od tih dobnih normi osoba trpi socijalne sankcije. U ovom istraživanju smo pokušali ispitati povezanost traženja uzbuđenja i socioekonomskih obilježja, te nekih vrijednosti s procjenom socijalnog sata. Očekivanja su da će viši rezultat na dimenziji traženja uzbuđenja, kao i bolje obrazovanje roditelja, jasnija namjera daljnjeg školovanja, bavljenje slobodnim aktivnostima i mjesto odrastanja – urbana sredina korelirati s kasnijim socijalnim satom. U svibnju 2004. godine je 198 učenika prvih i drugih razreda zagrebačke XI Gimnazije ispunjavalo Zuckermanov SSS-V upitnik traženja uzbuđenja, davalo neke procjene vlastitih ciljeva i vrijednosti (bavljenje hobijem i namjeru budućeg školovanja), i socioekonomskih obilježja (veličina mjesta odrastanja, stupanj obrazovanja roditelja), te ispunjavalo Upitnik percepcije dobnih normi (Neugarten). Na njemu su davali procjene o najranijoj, optimalnoj i najkasnijoj dobi za deset važnih životnih događaja. Provedena je deskriptivna, faktorska analiza, analiza varijance i multipla regresijska analiza. Dobiveni rezultati većinom opovrgavaju postavljene pretpostavke. Od ukupno devet prediktora, jedino su se dimenzije bavljenje hobijem, otkočenost i obrazovanje roditelja pokazale statistički značajnima u predikciji socijalnog sata. Njihov doprinos je značajan, ali vrlo nizak, jer objašnjavaju samo 4, 9% ukupne varijance.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Psihologija
POVEZANOST RADA