ࡱ> q` 1bjbjqPqP.::H<%$$$8܋܋܋808PP"rrrrrr$hb$rr$$rr$r$rn($$DrD Y߆܋0 d$ 0Paça@Da$D r urrr^rrr888܋888܋888$$$$$$ Mr. sc. Ljubica Kordi viai predava  Dr. sc. Nihada Muji, docent Sveu iliate J. J. Strossmayera Pravni fakultet u Osijeku Strani jezik u pravnoj struci: istra~ivanje stavova djelatnih pravnika i studenata prava STRANI JEZIK U PRAVNOJ STRUCI: ISTRA}IVANJE STAVOVA DJELATNIH PRAVNIKA I STUDENATA PRAVA Uvodni dio 1. Cilj i metodologija istra~ivanja Na temelju ankete, koja je provedena meu djelatnim pravnicima (u gradskoj upravi, pravosuu i odvjetniatvu) u gradovima Osijeku i Zadru, kao i meu profesorima Pravnoga fakulteta u Osijeku, ovaj rad istra~uje stavove ispitanika o korisnosti znanja stranoga jezika u pravnoj struci i konkretne potrebe za odreenim jezi nim vjeatinama u profesionalnom ~ivotu pravnika. Istra~eni su i stavovi i o ekivanja studenata Pravnof fakulteta u Osijeku o znanjima i vjeatinama u okviru njema kog jezika pravne struke koje e im biti od koristi u obavljanju njihova budueg poziva (istra~ivanjem su obuhvaeni samo studenti koji u e njema ki kao strani jezik na ovom fakultetu). Jedan od ciljeva ovoga istra~ivanja bio je utvrditi stvarne potrebe za odreenim jezi nim znanjima i vjeatinama u okviru stranog jezika pravne struke (s posebnim osvrtom na njema ki jezik), te analizom postojeega stanja utvrditi razinu postignua nastave stranih jezika na pravnim fakultetima u Hrvatskoj. Drugi je cilj ovoga rada odrediti smjernice za koncipiranje ciljeva i zadataka nastave stranog jezika u pravnoj struci koji e biti usklaeni s prakti nim potrebama i interesima buduih pravnika, a trei na temelju dobivenih podataka stvoriti temelje za koncipiranje suvremenog ud~benika njema kog jezika za pravnu struku, koji bi i tematski i po jezi nim znanjima i vjeatinama koje nudi odgovarao prakti nim potrebama i interesima pravnika. Jezik struke na hrvatskim fakultetima ve je desetljeima predmet rasprava kako na razini Ministarstva znanosti i tehnologije, tako i u krugovima njegovih predava a. Strani jezik struke na naaim fakultetima ima razli it status: od uva~avanja njegove vrijednosti (pogotovo engleskog jezika) za stru no uklju ivanje naaih mladih stru njaka u profesionalne krugove u Europi i svijetu, do podcjenjivanja njegove va~nosti i svoenja stranoga jezika struke na fakultativni predmet, za koji na nekim fakultetima (poglavito za njema ki) ne postoji ni stalni predava . Na nekim se fakultetima strani jezik u i tijekom cijeloga studija, na nekima tri godine, a na nekima, poput Pravnoga fakulteta u Osijeku, na 1. i 2. godini studija. Posebno je naglaaen problem s njema kim jezikom, kojega na svim hrvatskim fakultetima u i znatno manji broj studenata u odnosu na engleski jezik (na Pravnom fakultetu u Osijeku omjer je 3:1 u korist engleskoga jezika). Da situacija bude joa apsurdnija, sve se to dogaa u vrijeme kad silno ~elimo u Europu, a jedno od osnovnih na ela Europske unije jest i ono o promicanju i zaatiti multikulturalnosti i viaejezi nosti u (buduoj) ujedinjenoj Europi. S druge strane, u oficijelnim i privatnim razgovorima predava a njema kog jezika struke prevladava nezadovoljstvo postojeim ud~benicima za njema ki jezik kao jezik struke, pa se nerijetko razmjenjuju iskustva o dodatnim materijalima (aktualnim tekstovima iz podru ja struke ili opega jezika) koje nastavnici koriste (i razmjenjuju) uz obvezne ud~benike, ne bi li motivirali svoje studente na veu anga~iranost na nastavi i spremnost na konverzaciju. Ovakva situacija u praksi, kao i injenica da je hrvatski pravni sustav utemeljen na filozofiji prava i pravnoj znanosti zemalja njema kog govornog podru ja, bila je poticaj za istra~ivanje koje bi pomoglo u rjeaavanju navedenih problema i dokazalo prakti nu vrijednost njema kog jezika u profesionalnom ~ivotu hrvatskih pravnika. Istra~ivanje je provedeno pomou upitnika sastavljenog iz tri osnovna dijela, iz kojih proizlaze i tri temeljna cilja istra~ivanja: 1. Utvrditi kakvi su stavovi stru njaka u podru ju prava prema va~nosti znanja stranoga jezika u obavljanju njihova posla, kako bismo dokazali da je strani jezik, u ovoj analizi njema ki, potreban za kvalitetno obavljanje poslova u odvjetniatvu, sudstvu, javnoj upravi i na pravnim fakultetima i da ga nu~no treba kontinuirano podu avati na fakultetima; Provesti analizu potreba djelatnih pravnika s obzirom na znanja i vjeatine u okviru njema kog kao stranog jezika, ali i analizu o ekivanja i potreba studenata prava glede ovih znanja, u svrhu koncipiranja i izrade suvremenog ud~benika za njema ki jezik pravne struke, koji e odgovarati potrebama pravnika-prakti ara, ali i ~eljama i o ekivanjima studenata prava. 3. Na temelju prijedloga interesnih podru ja studenata i djelatnih pravnika, te njihovih sugestija glede sadr~ajnih i vizualnih standarda koje ud~benik stranog jezika za studente prava treba zadovoljiti, dobiti smjernice za izradu ud~benika njema kog jezika za pravnike koji bi i tematski i vizualno bio usklaen sa stvarnim potrebama i ~eljama populacije kojoj je namijenjen. Sli no su istra~ivanje do sada provele D. Vilke-Pinter i S. Kerekovi na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu (vidi: Strani jezici 1/1997, str. 14-20), no ono se odnosilo na stavove o va~nosti poznavanja stranih jezika u veterinarskoj struci i bavilo se i usporedbom o ekivanja studenata veterine glede koriatenja stru ne literature na stranom jeziku i Interneta sa stvarnom uporabom ovih sredstava stru nog usavraavanja od strane djelatnih diplomiranih veterinara. Ovaj je rad, osim ato se odnosi isklju ivo na pravnu struku, u svojim zacrtanim ciljevima obuhvatniji, jer u analizi potreba ulazi u detaljno ispitivanje vjeatina i prakti nih znanja potrebnih u obavljanju pravne prakse, i uz to, osim ato nudi usporedbu o ekivanih i stvarnih potreba u okviru jezi nih znanja, bavi se i konkretnim primjedbama i prijedlozima ispitanika koji mogu pomoi u kvalitetnijem osmialjavanju nastavnoga plana za strani jezik na pravnim fakultetima i u kona nici u koncipiranju ud~benika maksimalno usklaenog s potrebama i interesima buduih pravnika. S druge strane, rezultate ovoga istra~ivanja bit e zanimljivo usporediti s rezultatima analize potreba u okviru engleskog kao jezika struke koja je provedena 1999. godine meu studentima Ekonomskog fakulteta i Graevinskog fakulteta u Osijeku (vidi: Lj. Sedlan-Knig, L. Kraljevi: Needs Analysis Project in ESP in: Contradictions and Balances, Conference Proceedings, Split, 1999). 1.2. Struktura ispitanika i pristup analizi podataka Ispitanici, kojih je ukupno 110, ine namjernim izborom dobiven uzorak, a podijeljeni su u dvije temeljne skupine: prvu ine diplomirani pravnici koji su zaposleni u svojoj struci (58 ispitanika), a drugu studenti 1. i 2. godine koji na Pravnom fakultetu u Osijeku u e njema ki jezik (52 ispitanika). Da bismo dobili podatke o stavovima ato veeg broja djelatnih diplomiranih pravnika iz razli itih djelatnosti vezanih za pravo (javna uprava, pravosue, odvjetniatvo, profesori pravnih znanosti), poslali smo, ato elektronskom, ato obi nom poatom, ukupno 70 primjeraka upitnika pravnicima zaposlenim u gradskoj upravi Grada Osijeka, }upanijskom sudu u Osijeku te na dvadesetak adresa osje kih odvjetnika. Na suradnju se odazvalo 43% ispitanika, pa smo, kako bismo poveali korpus ispitanika u ovoj skupini, upitnik poslali i svraenim pravnicima zaposlenim u Gradu Zadru, te nekolicini zadarskih odvjetnika. Tako je skupina ispitanika - djelatnih pravnika, uz 23 osje ka profesora (skupa s asistentima i znanstvenim novacima), brojila ukupno 58 anketiranih osoba iz pravne struke. Njihovi su nam odgovori poslu~ili kao temelj za izvoenje zaklju aka o korisnosti u enja njema kog jezika pravne struke za njihovu profesionalnu djelatnost s jedne strane, i s druge o potrebama u okviru njema kog jezika struke, poglavito o jezi nim znanjima i vjeatinama koje su im osobito potrebne u obavljanju posla i poslovnim kontaktima. Isto smo tako zatra~ili sugestije i ~elje glede tematskih i vizualnih kvaliteta koje oni o ekuju od dobroga ud~benika za podu avanje jezika pravne struke. Drugu ciljanu skupinu ispitanika inili su redoviti studenti prve i druge godine studija prava u Osijeku ( 52 ispitanika) koji su odgovarali na ista pitanja, samo ato su se ona odnosila na njihova o ekivanja o potrebitosti odreenih znanja i vjeatina u okviru njema koga jezika u njihovom buduem radu kao pravnika. Va~no je naglasiti da se i analiza rezultata obavila na, uvjetno re eno, makro i mikro razini, tj. najprije su analizirani odgovori pravnika neovisno o u~oj djelatnosti kojom se bave, a zatim odgovori studenata. Pri preliminarnoj analizi odgovora utvreno je da postoje uo ljive razlike u stavovima pravnika djelatnih u znanosti naspram onih zaposlenih u lokalnoj upravi, sudstvu i odvjetniatvu, pa se pokazalo potrebitim analizirati rezultate prema trima, a ne prema dvjema skupinama. Potom je izvraena sinteza odgovora tih triju skupina i prezentirani zajedni ki rezultati. Na mikro planu analizirane su sli nosti i razlike u odgovorima pravnika zaposlenih u razli itim djelatnostima, kako bi se utvrdilo postoje li i u kojim su segmentima najizra~enije razlike u njihovim stavovima prema va~nosti u enja jezika, kao i one u jezi nim znanjima i vjeatinama koje smatraju prioritetnima za pravnu praksu u svakom pojedinom podru ju. Takoer se istra~ilo u kolikoj mjeri na stavove ispitanika utje e njihova dob, spol, broj stranih jezika kojima vladaju, te njihovo osobno uvjerenje o veoj ili manjoj va~nosti znanja stranih jezika. 1. 3. Upitnik Upitnik za obje skupine ispitanika (u prilogu) sastoji se iz tri temeljna dijela koji obuhvaaju ukupno 12 pitanja: prvi dio pitanja odnosi se na stavove ispitanika prema va~nosti u enja stranog jezika struke na fakultetskoj razini te korisnosti toga u enja za njihov profesionalni rad; drugi dio istra~uje konkretne vjeatine i sposobnosti u okviru vladanja njema kim kao stranim jezikom koje su potrebne u pravnoj praksi, a trei je manje eksplicitan i istra~uje predod~be i prijedloge ispitanika vezane za tematske i druge sadr~ajne kvalitete ud~benika za podu avanje stranoga jezika struke. Upitnik za studente sadr~avao je gotovo identi na pitanja, s tim da se pitanje broj 5. odnosilo na vjeatine i znanja koja studentima nedostaju u praenju nastave njema kog jezika na fakultetu, a pitanja 6. i 7. tra~e od ispitanika isticanje onih vjeatina i znanja u okviru njema kog jezika za koje smatraju da e im biti najpotrebnije u buduem radu kao pravnika, odnosno onih profesionalnih i ~ivotnih situacija u kojima e vjerojatno najviae trebati znanje njema kog jezika. Tako jedino kod ova tri pitanja postoji polazna razlika izmeu djelatnih pravnika i studenata prava, jer su na ta pitanja prvi odgovarali na temelju iskustva, a drugi na temelju o ekivanja. No tu razliku ne smatramo relevantnom za rezultate istra~ivanja, pa stoga nisu primijenjeni ni razli iti kriteriji pri analizi rezultata ovih skupina. U detaljnijoj analizi rezultata pokazale su se vee razlike u stavovima izmeu pravnika zaposlenih u lokalnoj upravi, sudstvu i odvjetniatvu (u analizi rezultata: prakti ari) i onih zaposlenih u znanosti (u analizi rezultata: teoreti ari), nego izmeu odgovora studenata prava (u analizi: studenti) i ovih prvih, vjerojatno stoga ato su i o ekivanja studenata uvjetovana predod~bama o njihovu buduem radnom mjestu, koje e za veinu vjerojatno biti u podru ju dr~avne uprave, sudstva, odvjetniatva ili eventualno u upravi poduzea, a manji broj je onih koji o ekuju da e se baviti pravnom znanoau. 2. Analiza rezultata 2.1. I. DIO  Podaci o u enju stranih jezika i stavu prema njihovoj korisnosti PITANJE: Kojim jezicima vladate? U skupini profesora, asistenata i znanstvenih novaka (23 ispitanika) rezultati su sljedei: deset ispitanika (10/23) vlada samo jednim stranim jezikom (sedmoro engleskim, a troje njema kim), devet ispitanika govori dva jezika ( 9/23 - od toga engleskim i njema kim jezikom slu~i se 4 ispitanika, dva ispitanika vladaju engleskim i talijanskim, a po jedan ispitanik engleskim i ruskim, njema kim i ruskim, te engleskim i maarskim jezikom). Troje ispitanika vlada trima jezicima, (3/23) i to dvoje engleskim, njema kim i francuskim jezikom, a jedan ispitanik engleskim, njema kim i apanjolskim jezikom. Jedan sveu iliani profesor osje kog Pravnog fakulteta govori 5 jezika (1/23): engleski, njema ki, francuski, ruski i talijanski. Najviae ispitanika, dakle, vlada engleskim jezikom (18), zatim po zastupljenosti slijedi njema ki jezik (11), francuski (3), ruski (3) i talijanski (3), te maarski (1) i apanjolski (1). Ovo je ujedno i skupina koja vlada s najviae stranih jezika. Od 35 anketiranih pravnika prakti ara (suci, odvjetnici, djelatnici lokalne samouprave) 22 vladaju engleskim jezikom (22/35), engleskim i njema kim petoro (5/35), ruskim etvoro (4/35) i talijanskim dvoje (2/35). Dva ispitanika ne vladaju niti jednim stranim jezikom. Veina ispitanika ove skupine vlada, dakle, engleskim jezikom (27), zatim njema kim (5), pa ruskim (4) i talijanskim (2). U skupini studenata (52) najviae ispitanika govori njema ki i engleski jezik (30/52), 17 ih vlada samo njema kim jezikom (17/52), dva ispitanika vladaju trima jezicima: engleskim, njema kim i francuskim (2/52), a po jedan njema kim i francuskim (1/52), odnosno njema kim i talijanskim (1/52). Jedan student smatra da ne vlada niti jednim stranim jezikom (stoga podatak da njema kim jezikom u toj skupni vlada 98%, a ne 100% ispitanika). Najzastupljeniji strani jezik u ovoj skupini je njema ki ( 98 % - ispitani su, naime, samo studenti koji u e njema ki kao prvi strani jezik na Pravnom fakultetu), a odmah nakon toga slijedi engleski (govori ga 57,7 % ispitanika), dok je zastupljenost ostalih jezika zanemariva. Tablica broj 1 pokazuje kojim jezicima vladaju ove tri skupine ispitanika, tj. koji su jezici najzastupljeniji u znanju pojedine skupine ispitanika: Tablica broj 1: Strani jezici kojima vladaju ispitanici (u %) Strani jezik kojim ispitanici vladaju PRAVNICI TEORETI ARI PRAVNICI PRAKTI ARISTUDENTI PRAVA*ENGLESKI78,26 77,14 57,7 NJEMA KI34,78 14,29 98 FRANCUSKI13,04 0,00 5,77RUSKI13,04 11,43 0,00 TALIJANSKI13,04 5,71 1,92 `PANJOLSKI4,34 0,00 0,00MAARSKI4,34 0,00 0,00 * Podaci se odnose samo na korpus ispitanika koji na Pravnom fakultetu u Osijeku u e njema ki kao prvi strani jezik. Kao ato iz tablice br. 1 proizlazi, mnogi ispitanici vladaju veim brojem jezika. Po skupinama to izgleda ovako: Tablica broj 2: Broj stranih jezika kojima vladaju ispitanici (u %) Broj stranih jezikaPRAVNICI TEORETI ARIPRAVNICI PRAKTI ARISTUDENTI PRAVA UKUPNO 0 0,005,71 1,92 2,73 143,4882,8632,69 50,90 239,13 14,29 61,54 41,82 313,04 0,003,85 4,55 54,35 0 ,000,000,90 Ukupno:100,00100,00100,00100,00 PITANJE: Koliko Vama osobno u Vaaem stru nom radu koristi (koliko e Vam koristiti) znanje stranoga jezika? U skupini teoreti ara pravne znanosti 70 % ispitanika je znanje stranih jezika ocijenilo veoma korisnim za svoj rad u struci (16/23). Prili no korisnim smatra ga 26 % ispitanika, dok samo jedan ispitanik nalazi da mu znanje stranoga jezika malo koristi u profesionalnom ~ivotu. Veina (57 %) pravnika zaposlenih u lokalnoj upravi, sudstvu i odvjetniatvu (prakti ari) pak dr~i, da im znanje stranoga jezika malo koristi u obavljanju njihova posla; 23 % ih smatra da im nimalo ne koristi, 17 % ispitanika znanje jezika dr~i prili no korisnim za posao kojim se bave, a jednom ispitaniku njegovo znanje stranog jezika veoma koristi u profesionalnom ~ivotu. Studenti su u svojim stavovima bli~i prvoj skupini, jer njih 56 % smatra da e im znanje jezika prili no koristiti u buduem zanimanju, 25 % da e im veoma trebati za obavljanje njihova budueg posla, a 19 % ispitanika dr~i da e im malo trebati. Ove zamjetne razlike u stavovima djelatnih pravnika mo~emo pripisati razli itoj vrsti poslova kojima se te dvije skupine bave, ali i njihovom postojeem poznavanju stranih jezika, te dobi ispitanika (veina ispitanika u skupini prakti ara stara je izmeu 45 i 66 godina). Na odgovore o slabijoj korisnosti stranoga jezika u poslu nije utjecao spol ispitanika, jer su takve odgovore davali i muakarci i ~ene, nego poglavito stupanj njihovog aktivnog vladanja stranim jezikom i priroda samoga posla. Tako su, primjerice, izrazito afirmativni odgovori pravnika koji rade u Uredu gradona elnika, gdje su u prigodi komunicirati sa strancima, za razliku od onih koji se bave problematikom stanovanja, komunalnim pitanjima ili problematikom gradskih javnih poduzea. S druge strane, znanstvenici, predava i pravnih predmeta i znanstveni novaci u svom su radu upueni na itanje stru ne literature na stranom jeziku, pisanje stru nih radova, komunikaciju s inozemnim kolegama, itd., pa ne udi ato su njihovi odgovori izrazito afirmativni. Na njihove su stavove poglavito djelovale konkretne potrebe struke, bolje poznavanje stranih jezika (to je skupina u kojoj veina vlada s dva ili viae stranih jezika) ali i znatno mlaa dob u odnosu na prvu skupinu (godine starosti su izmeu 30 i 40). Tablica br. 3: Stavovi o korisnosti znanja stranih jezika za pravnu struku (struktura u %): Korisnost stranog jezikaPRAVNICI TEORETI ARIPRAVNICI PRAKTI ARISTUDENTI PRAVAUKUPNONimalo 0,0022,86 0,007,27Malo 4,3457,14 19,23 28,18 Prili no26,09 17,14 55,77 37,28 Veoma  69,57 2,86 25 27,27 Ukupno:100,00100,00100,00100,00 Analiziramo li samo stavove djelatnih pravnika o korisnosti stranoga jezika u njihovu stru nom radu, uo it emo statisti ki zna ajne razlike izmeu teoreti ara pravne znanosti i pravnika zaposlenih u pravosuu, odvjetniatvu, upravi  dakle, prakti ara: Tablica 3 a): Stavovi o korisnosti stranih jezika u pravnoj praksi: Korisnost stranog jezikaPRAVNICI TEORETI ARIPRAVNICI PRAKTI ARIUKUPNONimalo088Malo12021Prili no6612Veoma16117Ukupno233558 Temeljem prikupljenih podataka mo~e se na razini 5% signifikantnosti, uz tri stupnja slobode zaklju iti da izmeu stava o korisnosti stranog jezika za pravnu struku i vrste posla koja se obavlja postoji meusobna ovisnost, jer je izra unata vrijednost hi-kvadrata 89,66 vea od tabli ne koja je 7,81. Statisti ki zna ajna razlika postoji i u stavovima pravnika prakti ara i studenata (hi-kvadrat 34,72>7,81) te pravnika teoreti ara i studenata (hi-kvadrat 18,4>7,81). Uo ljivo je pri tome, kao ato je ve navedeno, da su vee razlike u stavovima prakti ara i studenata nego teoreti ara i studenata. Dobiveni rezultati nameu sljedea pitanja: obrazujemo li sebi sli ne studente umjesto praksi potrebne stru njake? Je li, osim specifi nosti uskoga pravnog podru ja kojim se ispitanici u svom profesionalnom ~ivotu bave, te njihove dobi, na ove razlike u stavovima utjecala i ograni ena ponuda jezi nih sadr~aja u nastavi stranog jezika koja nije sukladna potrebama za odreenim jezi nim znanjima i vjeatinama na njihovu buduem radnom mjestu? Odgovori na ova pitanja iziskuju detaljnu analizu ud~benika za strane jezike na studiju prava po kojima su ispitanici u ili, kako bismo dobili to nu sliku koji su im tematski (tekstualni) sadr~aji bili ponueni, koliko su na leksi koj razini zastupljena pojedina pravna podru ja i u kojoj su mjeri bili osposobljavani za govornu komunikaciju. Mikro-analizom odgovora ispitanika mo~emo vidjeti razlike u stavovima unutar skupine pravnika prakti ara: tako meu ispitanim odvjetnicima to no njih 50% nalazi znanje stranog jezika prili no korisnim za svoj rad u struci, 33,33 % smatra da im ono malo koristi, a 16,67 % da im veoma koristi u struci. Skupina ispitanika iz uprave i sudstva se, meutim, u izrazitoj veini izjasnila da im znanje stranog jezika malo koristi u svakodnevnom radu (s izuzetkom pravnika zaposlenih u Uredu gradona elnika). Takvi su odgovori uvjetovani prirodom posla (poglavito sudaca, kojima u poslovima vezanim za strani jezik poma~u sudski tuma i), ali vjerojatno i vrstom jezi nih sadr~aja koje su usvajali na nastavi stranog jezika. Za pretpostaviti je da se i pravnici zaposleni u gradskoj upravi susreu u svom radu sa strankama koje ne govore hrvatski jezik i s dokumentima pisanim na njema kom ili engleskom jeziku, pa bi im stoga koristilo solidno znanje stranog jezika i sposobnost aktivnog slu~enja tim jezikom. To nas navodi na zaklju ak kako u postojeim ud~benicima tome podru ju prava nije do sada niti tematski, a ni odgovarajuim govornim vje~bama, posveivana dovoljna pozornost, ato e pokazati i analiza odgovora iz drugog dijela ankete. Naravno, u procjeni korisnosti stranog jezika u struci valja uzeti u obzir i injenicu o razli itom stupnju usvojenosti stranog jezika kod svakog pojedinog ispitanika, o njihovoj osobnoj elokvenciji i spremnosti na govornu komunikaciju na stranom jeziku. 3. PITANJE: Jeste li do sada u ili (akolski) njema ki jezik? 4. PITANJE: Koliko dugo (u godinama)? Ova su pitanja poslu~ila da bi se u kasnijoj analizi moglo utvrditi da li i koliko utjecaja na stavove o potrebitosti pojedinih jezi nih vjeatina njema kog jezika za posao pravnika ima okolnost dosadaanjeg u enja ili neu enja toga jezika u akoli, i ima li kakvoga utjecaja na te stavove duljina u enja toga jezika. Anketa je pokazala da je u skupini znanstvenih djelatnika 18 ispitanika u ilo njema ki (18/23), od kojih sedmoro ne smatra da njime dostatno vladaju; od pravnika prakti ara otprilike je polovina u ila taj jezik (17/35), ali samo petoro smatraju da njime i vladaju, dok su u studentskoj skupini svi u ili (u e) taj jezik, a samo jedan ispitanik smatra da ne vlada tim jezikom. Raznoliki su podaci unutar skupina o duljini u enja njema koga jezika u akoli. Tako je meu profesorima i novacima najvei broj ispitanika u io njema ki 4 godine (6 ispitanika), troje njih u ilo je njema ki 2 godine, dvoje ih je u ilo taj jezik 5 godina, a dvoje 9 godina, dok su pojedini ispitanici po jednu godinu, odnosno 8 ili 10 godina. U skupini pravnika prakti ara 6 je ispitanika u ilo njema ki 4 godine, troje 2 godine, troje 6 godina, dvoje po osam godina te dvoje po godinu dana. U studentskoj skupini ne postoji tolika raznolikost jer ih je veina u ila njema ki 9 godina (38 ispitanika), no neki su taj jezik u ili 10 godina (12 ispitanika), dok ga je jedan ispitanik u io 11 godina, a jedan 5. Tablica broj 4: Trajanje akolskog u enja njema kog jezika TRAJANJE U GODINAMAPRAVNICI TEORETI ARIPRAVNICI PRAKTI ARISTUDENTI PRAVAUKUPNO1220423306466012520136030381203930384110/11101314UKUPNO18165286 `kolski su njema ki jezik pravnici teoreti ari u ili prosje no 4,9 godina, pravnici prakti ari 4,1 godinu, a studenti 9,3 godine. 2. 2. II DIO  Najpotrebnija znanja i vjeatine njema koga jezika u pravnoj praksi i nastavi 5. PITANJE: Koja Vam znanja i vjeatine u okviru njema kog jezika nedostaju u Vaaem stru nom radu (za studente: & u Vaaem praenju nastave njema kog jezika na Fakultetu)? U skupini teoreti ara najveem broju ispitanika (8/23) nedostaje te nost i korektnost u govornom izra~avanju, 5 ih smatraju da im sve vjeatine podjednako nedostaju (5/23), 4 ispitanika smatra da im je nedostatno poznavanje stru nog vokabulara (4/23), a po troje nedostatkom u svome znanju smatra poznavanje gramati kih pravila (3/23) i nedostatnu sposobnost gramati ki to nog pismenog izra~avanja (3/23). Najvei broj pravnika prakti ara odgovorio je da im u radu nedostaje poznavanje stru nog vokabulara (8/35), neato ih manji broj smatra da im podjednako nedostaju sva znanja i vjeatine u okviru njema kog jezika (7/35); isto toliki broj ispitanika smatra kako im najviae nedostaje gramati ki to no pismeno izra~avanje (7/35), a neznatno manji broj ih se opredijelio za te nost i korektnost u govornom izra~avanju kao jezi nu vjeatinu koja im u okviru njema kog jezika najviae nedostaje u radu (6/35). Dvoje ispitanika (2/35) poznavanje gramatike smatra svojim najveim nedostatkom u okviru znanja i vjeatina u njema kom jeziku u struci. Studentima Pravnoga fakulteta u Osijeku u praenju nastave njema kog jezika pravne struke najviae nedostaje vjeatina te nog i korektnog govornog izra~avanja (29/52), zatim poznavanje stru nog vokabulara (20/52); nakon toga slijede oni koji smatraju da im sve vjeatine i znanja podjednako nedostaju (9/52), 7 studenata smatra da im u znanju najviae nedostaje dobro poznavanje njema ke gramatike (7/52), a 6 ispitanika svojim najveim nedostatkom u znanju smatra nemogunost gramati ki to nog pismenog izra~avanja (6/52). Jedan ispitanik naveo je da mu u znanju nedostaje i neato drugo, ato je definirao kao viae prilike za konverzaciju s izvornim govornikom. Ovdje je zanimljivo dodati da i analiza potreba provedena prije nekoliko godina na osje kom Ekonomskom i Graevinskom fakultetu ukazuje na to kako i studenti ovih fakulteta daju visoko mjesto na ljestvici potrebnih jezi nih vjeatina, doduae u okviru engleskog kao jezika struke, upravo govornom izra~avanju i razumijevanju govornog ili pisanog teksta (Sedlan-Knig-Kraljevi:162). Ako se analiziraju odgovori svih triju skupina, proizlazi da je od 110 ispitanika najviae njih zaokru~ilo odgovor pod c), tj. gotovo polovina ih smatra da im najviae nedostaju te nost i korektnost govornog izra~avanja na njema kom jeziku (44/110) , zatim im najviae nedostaje poznavanje stru nog vokabulara (32/110). Gotovo petina ispitanika (21/110) smatra da im podjednako nedostaju sva znanja i vjeatine u okviru njema kog jezika struke, a naju estaliji odgovor nakon toga je nesposobnost gramati ki to nog pismenog izra~avanja (16/110). Tablica broj 5: Jezi ne vjeatine i znanja koja najviae nedostaju ispitanicima (u %): JEZI NA VJE`TINAPRAVNICI TEORETI ARIPRAVNICI PRAKTI ARI STUDENTI PRAVAUKUPNOTE NOST U GOV. IZRA}.34,78 17,14 55,77 40 ,00SVE VJE`TINE PODJEDNAKO21,74 20,0017,38 19,09 POZN. STRU . VOKABULARA17,39 22,86 38,46 29,09 GRAM.TO NO PISM. IZRA}.13,04 20,00 11,53 14,55  6. PITANJE: Navedite situacije u profesionalnom ~ivotu u kojima vam je potrebno znanje njema koga jezika /& e Vam biti potrebno znanje njema koga jezika/. (Viae odgovora) U ukupnom korpusu ispitanika najviae su zastupljeni odgovori: d) u svakodnevnim ~ivotnim situacijama za boravka u inozemstvu, zatim redom; a) u itanju stru ne literature, c) na stru nim skupovima te b) u pisanju stru nih radova (koji nije zastupljen u skupini pravnika-prakti ara). U skupini pravnika teoreti ara najvei broj ispitanika smatra da im je znanje njema kog jezika potrebno u itanju stru ne literature (21/23); neato manji broj smatra da je potrebno na stru nim skupovima (15/23). Tree mjesto po zastupljenosti zauzima shvaanje da je znanje njema kog jezika potrebno u svakodnevnim ~ivotnim situacijama pri boravku u inozemstvu (13/23), a na etvrtom je mjestu odgovor da je znanje tog jezika potrebno za pisanje stru nih radova (12/23). Skupina pravnika prakti ara veliku je prednost dala svakodnevnim ~ivotnim situacijama u kojima je potrebno znanje njema koga jezika (21/35); zatim slijedi korisnost njema kog jezika u itanju stru ne literature (7/35), a nakon toga potreba za znanjem jezika na stru nim skupovima (4/35). Zanimljivo je da 4 ispitanika smatraju da im znanje njema koga nije potrebno ni u struci, ni za poslovnog boravka u inozemstvu (4/35). Studenti daju prednost istim profesionalnim i ~ivotnim situacijama kao i pravnici prakti ari, s tom razlikom ato nijedan ispitanik studentske skupine ne smatra da mu znanje njema kog jezika nee trebati u njegovu buduem profesionalnom ~ivotu. Odgovori studenata su sljedei: najvei broj ispitanika smatra da e im znanje njema kog jezika biti potrebno u svakodnevnim ~ivotnim situacijama za boravka u inozemstvu (35/52); nakon toga prednost daju korisnosti njema koga jezika na stru nim skupovima pravnika (33/52), zatim za itanje stru ne literature (30/52), a nakon toga po zastupljenosti slijedi odgovor o korisnosti znanja njema kog jezika za pisanje stru nih radova (13/52). Tablica broj 6: Situacuje u kojima je potrebno znanje njema koga jezika (Rang-lista u %) PROFES. I }I  , . J>0~0:<::;RRbbbcvvvvf{~{{{{{vҐސTV^`d.VVVWWWjkʆp hu>* *hu>*U *hu hu6jhu0JU hu6]huCJaJ huCJ hu5\ huCJ huHJ     $a$\,01          $a$  , . JL##%%&&~))\,^,V/X/Z/`$h^ha$$^a$$ & F a$$ & Fa$$a$Z/2377::::;;;`=b=dGfGIIRRRRRWW^^bbb$a$bbbbcccckknntttttttu2v^vv $$Ifa$ $$Ifa$$ & F a$$h^ha$$a$vvvvvvkbYYY $$Ifa$ $$Ifa$kd$$Ifl\#    064 lavvvvvvkbYYY $$Ifa$ $$Ifa$kd$$Ifl\#    064 lavv ww$w.wkbYYY $$Ifa$ $$Ifa$kd.$$Ifl\#    064 la.w0w@BD<Zh $$Ifa$$^a$$a$hjnrvz~SJJJJJ $$Ifa$kd^$$Ifl   CrN$3 t0  $64 la~SJJJJJ $$Ifa$kdM$$Ifl   )rN$3 t0  $64 laSJJJJJ $$Ifa$kd<$$Ifl   )rN$3 t0  $64 la¹SJJJJJ $$Ifa$kd+$$Ifl   )rN$3 t0  $64 la¹Ĺȹ̹йԹعSJJJJJ $$Ifa$kd$$Ifl   )rN$3 t0  $64 laعڹ޹SJJJJJ $$Ifa$kd $$Ifl   rN$3 t0  $64 laSJJJJJ $$Ifa$kd$$Ifl   )rN$3 t0  $64 la $*SJJJJJ $$Ifa$kd$$Ifl   )rN$3 t0  $64 la*,:@FLRSF9999 $l$If^la$ $l$If^la$kd$$Ifl   )rN$3 t0  $64 laRTVdfhjlnpVQQQQQQQQ$a$kd$$Ifl rV$20$64 la p.02 "$&(*,.,@Z $$Ifa$$a$Zzsjjjj $$Ifa$kd$$IflrS+#A  A  B B B  t64 la $$Ifa$ .:@77.. $$Ifa$ $$Ifa$kd$$IflrS+#A  A  B B B  @@@ t264 lap2:HVXrsjj $$Ifa$kd $$IflrS+#A A BBB t64 la $$Ifa$ *VMMDDDD $$Ifa$ $$Ifa$kd!$$IflrS+#A A BBB @ t64 lap*,246|~,|wwwwwwwwwwww$a$kd2#$$IflrS+#A A BBB t64 la ,.VVHVZVtVVVV $$Ifa$$a$ V. SITUACIJEPRAVNICI-TEORETI ARIPRAVNICI PRAKTI ARISTUDENTI PRAVAUKUPNOSVAKODN. }IVOTNE SIT.56,52 60 ,0067,3062,73 STRU NI SKUPOVI65,22 11,43 63,46 47,27  ITANJE STR. LITERATURE91,30 20,0057,69 52,73 PISANJE STR. RADOVA52,17 0,0025,0022,73  7. PITANJE: Koje vjeatine i znanja u okviru njema kog jezika pravne struke smatrate najpotrebnijima za Vaa (budui) posao i poslovne kontakte? (Rangiranje odgovora ili: g) Polovina od ukupnog broja ispitanika (to nije:56 ispitanika) zaokru~ila je odgovor g, smatrajui sve navedene jezi ne vjeatine jednako va~nima za posao pravnika i njegove poslovne kontakte. Zanimljivo je da postoje znatne razlike u rangiranju vjeatina izmeu skupina, no znakovito je da kod svih triju skupina zna ajno mjesto zauzima vjeatina govora, odnosno konverzacije. No razmotrimo rangiranje vjeatina po va~nosti u svakoj skupini posebno, nakon ega e se napraviti poredak najpotrebnijih vjeatina za sve ispitanike zajedno. Pravnici teoreti ari, sukladno prirodi svoga posla, prednost daju razumijevanju stru noga teksta (11/23). Devetoro ispitanika u skupini sve vjeatine smatra jednako va~nima (9/23), a sedmoro prednost u svome poslu daje pismenom prevoenju s njema kog na hrvatski jezik (7/23), dok je 5 ispitanika na prvo mjesto rang-liste va~nosti stavilo vjeatinu govornog izra~avanja i voenja konverzacije (5/23). Skupina prakti ara u veini smatra da su sve vjeatine jednako va~ne u njihovu poslu (19/35); 9 je ispitanika u skupini izdvojilo kao najva~niju vjeatinu u svojim poslovnim kontaktima vjeatinu govornog izra~avanja i konverzacije (9/35), a drugom po va~nosti smatraju sposobnost razumijevanja stru nog teksta (6/35), dok tree mjesto zauzima sposobnost razumijevanja govora izvornog govornika (2/35). Rezultati studentske skupine po rasporedu su vjeatina za koje smatraju da e im biti najpotrebnije u buduem stru nom radu vrlo sli ni ovima prethodne skupine, samo ato sposobnost pismenog izra~avanja stavljaju ispred razumijevanja stru nog teksta. I u ovoj skupini veina ispitanika sve vjeatine smatra jednako potrebnima u buduem poslu i poslovnim kontaktima (28/52), no na rang listi navedenih vjeatina prvo mjesto zauzima vjeatina govornog izra~avanja na njema kom jeziku (22/52), dok vjeatine razumijevanja govora izvornog govornika i pismeno izra~avanje na njema kom jeziku dijele tree mjesto (10/52). Tablica broj 7: Rangiranje vjeatina njema kog jezika najpotrebnijih u pravnoj praksi (u %) NAJPOTREBNIJE JEZ. VJE`TINE PRAVNICI TEORETI ARIPRAVNICI PRAKTI ARISTUDENTI PRAVAUKUPNO SVE - JEDNAKO VA}NE39,13 54,28 53,85 50,90 GOVOR (KONVERZACIJA)21,74 25,71 42,31 32,73RAZUMIJEVANJE STR. TEKSTA47,83 17,14 15,38 22,73 RAZUM.GOVORA IZV. GOVORNIKA17,39 5,71 19,23 14,55 PISM. PREVO. S NJEM. NA HRV.30,43 2,86 1,92 8,18 PISMENO IZRA}.0,002,86 19,23 10 ,00 8. PITANJE: Kojim se znanjima i vjeatinama tijekom Vaaeg studija prava nije poklanjalo (ne poklanja se) dovoljno pozornosti na nastavi stranoga jezika? U svim trima skupinama ispitanika dominiraju konverzacija i svakodnevno govorno izra~avanje te uvje~bavanje stru nog vokabulara kao vjeatine za koje dr~e da im nije poklanjano dovoljno pozornosti u u enju stranog jezika pravne struke (ova druga vjeatina neato je slabija zastupljena u odgovorima studenata). Rad na gramati kim strukturama koje su najzastupljenije u njema kom jeziku pravne struke takoer zauzima zna ajno mjesto u odgovorima studenata i pravnika teoreti ara, a isto tako zna ajan broj studenata i pravnika prakti ara smatra kako su sve vjeatine bile (odnosno jesu) ravnomjerno zastupljene u u enju stranog jezika tijekom njihova studija. Preciznije, u skupini teoreti ara njih 7 smatra da se nedovoljna pozornost poklanjala stru nom vokabularu i obradi stru nih tekstova (7/23), zatim konverzaciji i svakodnevnom govornom izra~avanju (5/23), a tree mjesto zauzima uvjerenje da nisu dostatno obraivane gramati ke strukture koje se u estalo javljaju u pravnim tekstovima (5/23). Ostali se odgovori ine irelevantnima jer ih je zaokru~io po jedan ili dva ispitanika. Pravnici prakti ari, sli no tomu, smatraju da je konverzacija bila zapostavljena u nastavi stranoga jezika (12/35), nakon toga slijedi nedovoljno bavljenje stru nim vokabularom i stru nim tekstovima (10/35), a 5 ispitanika smatra da su sve vjeatine bile ravnomjerno zastupljene (5/35). Izrazito veliki broj studenata smatra da se nedovoljna pozornost posveuje konverzaciji i svakodnevnom govornom izra~avanju (44/52), dok su preostala mialjenja podijeljena izmeu stava da su sve vjeatine ravnomjerno zastupljene (4/52) i da treba viae pozornosti posvetiti uvje~bavanju gramati kih struktura koje se naj eae pojavljuju u pravnim tekstovima (3/52). Tablica broj 8: Vjeatine nedovoljno zastupljene na nastavi stranog jezika na fakultetu (u %) JEZI NA VJE`TINAPRAVNICI TEORETI ARIPRAVNICI PRAKTI ARISTUDENTI PRAVAUKUPNO GOVORNO IZR. (KONVERZACIJA)21,74 34,28 84,62 55,45 UVJE}B. STRU . VOKABULARA30,43 28,57 1,9216,36 UVJE}B. GRAM. STRUKTURA21,74 5,71 5,779,09 SVE VJE`TINE  JEDNAKO ZAST.7,69 14,28 7,69 10,00  9. PITANJE: Jesu li prve dvije godine studija dostatne za stjecanje znanja iz stranog jezika struke na studiju prava? To no 90% ispitanika odgovorilo je negativno (99/110), ato je doista pokazatelj potrebe da se nastava stranoga jezika, bilo kao izborni ili obvezan kolegij, uvede i na 3. i 4. godini studija. Gledajui po skupinama, neato se manji postotak negativnih odgovora zamjeuje kod pravnika prakti ara (85,72 % ili 30 od 35 ispitanika) dok je postotak istoga odgovora kod teoreti ara 95,66 % (22/23), a kod studenata 90,39 % (47/52). Tablica broj 9: Dostatnost sadaanjeg trajanja u enja stranih jezika na studiju prava (u %) Str. jezik samo na prve 2 god. studija prava?PRAVNICI TEORETI ARIPRAVNICI PRAKTI ARISTUDENTI PRAVAUKUPNO (U %)a) DA4,34 11,43 9,61 10,00 b) NE95,6685,72 90,3990,00 2. 3. III DIO  O ekivane kvalitete dobroga ud~benika stranog jezika za pravnu struku 10. PITANJE: Treba li po vaaem mialjenju dobar ud~benik stranog jezika za pravnike sadr~avati isklju ivo tekstove tematski vezane za pravnu struku? Odgovori na ovo pitanje donekle se razlikuju od skupine do skupine, s tim da su u odgovorima bli~i studenti i pravnici teoreti ari, kod kojih u veini vlada uvjerenje da tekstovi ne bi trebali biti isklju ivo vezani za pravo ( 42 od ukupno 52 studenta, odnosno 16 od ukupno 23 profesora/asistenta/znanst. novaka), dok pravnici djelatni u upravi, sudstvu i odvjetniatvu (njih 57,14 % ili 14 od 35 ispitanika) misli kako bi tekstovi trebali biti vezani isklju ivo za struku. Ipak, u cjelini gledano, veina ispitanika smatra kako bi se uz stru ne tekstove trebalo baviti i drugim temama, o emu konkretnije podatke daju njihovi odgovori na posljednja dva pitanja u anketi. Tablica broj 10: Tteba li ud~benik stranog jezika struke sadr~avati isklju ivo stru ne tekstove (u %)? Isklju ivo stru ni tekstovi u ud~beniku str. jezika na pravn. Fakultetu? PRAVNICI TEORETI ARIPRAVNICI PRAKTI ARI (jedan ispitanik bez odgovora)STUDENTI PRAVA UKUPNOa) DA30,43 57,14 19,23 33,64 b) NE69,57 40,00 80,77 65,45  11. PITANJE: Koje biste teme stru nih i drugih tekstova Vi predlo~ili za obradu u nastavi njema kog jezika pravne struke, vodei ra una o njihovoj prakti noj vrijednosti za Vaau struku? Ispitanici su zamoljeni predlo~iti teme koje njih zanimaju najprije u podru ju struke, a zatim ope teme koje nisu usko vezane za podru je prava. Zanimljivo je da se desetak stru nih tema jednakom u estaloau javlja u svim trima skupinama ispitanika, s tim da se u svakoj skupini mogu nai i ona interesna podru ja isklju ivo vezana za podru je prava kojima se oni bave ili o ekuju da e njima baviti. Tako se u podru ju stru nih tema u sve tri skupine ispitanika javljaju sljedee teme: kazneno pravo obiteljsko i brakorazvodno pravo graansko pravo ustavno pravo konkretni slu ajevi iz pravne prakse politi ki i izborni sustav SRNJ pravni sustav i sudstvo u SRNJ nasljedno pravo i imovinski odnosi meunarodno pravo originalni dokumenti: ugovori, sporazumi, pravni akti organi lokalne samouprave u SRNJ Osim navedenih tema, pravnici teoreti ari predla~u sljedee stru ne teme: europsko pravo i pravo EU etika javne slu~be ljudska prava slobode i prava graana usporedba: Ustav RH i Ustav SRNJ graanske inicijative trgova ko pravo procesno pravo materijalno pravo javne financije trgovina i prava potroaa a vje~be improviziranog sudiata. Pravnici prakti ari, uz 11 gore navedenih tema, predla~u i: upravne institucije u RH i SRNJ: usporedba zemljiano-knji~no pravo pravo intelektualnog vlasniatva (autorsko pravo) radno pravo parni ni postupak. Osim ovih 11 tema, zajedni kih svim promatranim skupinama, studente prava zanimaju i sljedea stru na podru ja: -kraenje zakona u Njema koj (konkretni primjeri iz podru ja kaznenog prava) -zakonodavna i izvrana vlast u SRNJ -sudska psihijatrija -~ivotne pri e i iskustva pravnika u Njema koj. Meu predlo~enim opim temama takoer je niz onih koje su zastupljene kod svih triju skupina ispitanika, pa emo navesti prvo te teme kao najzastupljenije: 1. konverzacija i modeli ponaaanja u stru nim pravnim krugovima 2. konverzacija na stru nim skupovima kulturna i povijesna baatina Njema ke civilizacijska obilje~ja njema kog naroda, jezika i kulture konverzacija u svakodnevnim ~ivotnim situacijama za vrijeme putovanja i boravka i Njema koj Uz navedene ope teme, teoreti ari predla~u joa i: - povijest Njema ke - ekonomija Njema ke - znanost i tehnologija u Njema koj - utjecaj medija na javno mnijenje U skupini prakti ara pojavili su se sljedei prijedlozi: - promet i pomo na cesti (konverzacija) - konverzacija u sustavu primanja i davanja usluga (odvjetnici) - uloga konzulata i veleposlanstava; dok su studenti, uz 5 navedenih zajedni kih tema, joa zainteresirani za: -obrazovanje u Njema koj, pogotovo mogunost studiranja za inozemne studente -zaatita okoliaa -teme iz svakodnevnog ~ivota mladih u Njema koj. PITANJE: Koje su po Vaaem mialjenju kvalitete dobroga ud~benika za podu avanje stranoga jezika za budue pravnike u sadr~ajnom i vizualnom smislu? I ovdje se pokazalo da su interesi i mialjenja djelatnih i buduih pravnika u mnogome podudarna, poglavito kad se radi o sadr~ajnim kvalitetama dobroga ud~benika za strani jezik na studiju prava. Tako se javljaju identi ne ili sli ne primjedbe o tim kvalitetama u svim trima skupinama, kao primjerice: trebaju biti zastupljeni aktualni sadr~aji u stru nim tekstovima obilna pravna terminologija stru ni tekstovi iz svih pravnih podru ja tekstovi trebaju biti popraeni jasnom, opairnom i preglednom gramatikom potrebna kombinacija stru nih i opih tema jasna i pregledna gramati ka pravila na zasebnim stranicama posebno istaknuti stru ne izraze uz svaku stru nu temu. Uz navedene prijedloge, ispitanici u skupini profesora, asistenata i znanstvenih novaka dodali su joa i sljedee sadr~ajne kvalitete: tekstovi trebaju biti popraeni govornim vje~bama za rad u parovima ili grupi uporabu gramati kih pravila objasniti i na hrvatskom za one sa slabijim predznanjem raznovrsnost, jednostavnost, poticajnost teksta. Studenti su u svojim prijedlozima prakti ni: tekstovi trebaju biti zanimljivi, kratki, ne preteaki uz svaki tekst navesti klju ne rije i (posebno istaknuti stru ne) bogatiji rje nik na kraju ud~benika kompletan pregled gramatike na kraju ud~benika. Pravnici prakti ari nisu bili toliko izdaani u svojim prijedlozima, pa uz ve navedene treba dodati i sugestiju kako treba primijeniti konverzacijski pristup ato veem broju tema. Prijedlozi za vizualne kvalitete dobroga ud~benika stranog jezika za studente prava takoer su brojni, poglavito u skupini studenata i profesora prava. Niz je prijedloga koje su naveli ispitanici svih triju skupina, pa emo prvo istaknuti te prijedloge, koji su u skladu s mialjenjem veine ispitanika: tekstovima dodati fotografije i ilustracije ponuditi skice i grafikone (primjerice pravnog sustava ili ustrojstva sudova) vizualno izdvojiti gramati ka pravila vizualno izdvojiti klju ne rije i i stru ne izraze uz tekstove dodati prakti ne primjere i dokumente iz pravne prakse bojom istaknuti klju ne dijelove preglednost tekstova i gramatike povezanost tekstova s razli itim medijima. Meu djelatnim pravnicima, poglavito onima iz gradske uprave, pojavila su se i rijetka mialjenja kako nisu bitne fotografije, te kako je vizualna strana manje bitna od sadr~ajne. Odgovori studenata detaljniji su i maatovitiji: upotrijebiti razli ite boje za stranice s tekstom i one s gramati kim sadr~ajima, gramati ke stranice izdvojiti od stru nih tekstova i istaknuti ih ~ivim bojama, ili, primjerice: ud~benik bi trebao biti veseliji. Zaklju na rije  Provedenim upitnikom na inili smo analizu potreba u nastavi njema kog jezika na pravnim fakultetima (pod pretpostavkom da bi studenti i djelatni pravnici i u drugim sredinama u Hrvatskoj dali sli ne odgovore). Istra~ivanjem je obuhvaeno 110 ispitanika, od kojih su polovina djelatni pravnici u razli itim oblastima prava, a druga polovina studenti Pravnog fakulteta u Osijeku koji u e njema ki kao strani jezik. Na temelju analize triju klju nih dijelova Upitnika dobili smo sljedee rezultate: 1. Viae od treine ukupnog broja ispitanika smatra znanje stranih jezika prili no korisnim za pravnu struku (37,28%). Uo ljiva je pri tome velika disperzija meu promatranim skupinama ispitanika, pa tako skupina djelatnih pravnika zaposlenih na Pravnom fakultetu u Osijeku poznavanje stranih jezika smatra veoma korisnim (69,57% ispitanika), studenti prava ga u prosjeku smatraju prili no korisnim (55,77%), dok ga jedino veina iz skupine pravnika zaposlenih u gradskoj upravi, sudstvu i odvjetniatvu smatra malo korisnim (57,14 % ispitanika te skupine). Ove su razlike rezultat viae imbenika: njihova predznanja u okviru stranog jezika kojeg su u ili u akoli i/ili na fakultetu i broja stranih jezika kojima vladaju, prirode posla kojim se bave, a time i potrebe za uporabom stranog jezika u njihovu poslu (ato ilistrira podatak da se u skupini prakti ara, koji u prosjeku korisnost stranog jezika za njihovu struku smatraju malo korisnim, izdvaja podskupina odvjetnika, od kojih njih 50% smatra znanje stranog jezika veoma korisnim u struci) te dobi ispitanika (skupina pravnika prakti ara obuhvaa u prosjeku ispitanike starije dobi). Zanimljiv je podatak da velika veina pravnika teoreti ara (56,52%), dakle onih koji smatraju strane jezike veoma korisnim za svoj posao, u prosjeku vlada s viae stranih jezika (dva, tri pa ak i s pet), pa je to, uz specifi nost posla u znanosti, o ito u uzro no-posljedi noj vezi i s njihovim stavom prema korisnosti stranih jezika openito. S druge strane, u skupini prakti ara, koji u prosjeku smatraju da im strani jezik malo koristi u njihovu radu, samo 20% ispitanika vlada dvama jezicima, a tek 5 ispitanika u skupini vlada njema kim jezikom (oko 14 %). Mo~emo rei da je u prosjeku stav prema korisnosti stranih jezika u poslu pravnika pozitivan (prili no mi koristi). 2. Iz analize rezultata drugog dijela Upitnika, koji se bavi konkretnim znanjima i vjeatinama u okviru njema kog jezika pravne struke, proizlazi da se u nastavi njema kog jezika na studiju prava treba viae pozornosti poklanjati govornim vje~bama, jer ispitanici tu vjeatinu isti u kao onu koja im najviae nedostaje (40% ukupno ispitanih), kao onu koja im najviae treba ili e im trebati u poslovnom ~ivotu i kontaktima (62,73 % ispitanika navelo je da im je znanje stranog jezika najpotrebnije u svakodnevnim ~ivotnim situacijama za vrijeme boravka u inozemstvu), te kao onu kojoj je poklanjano ili se poklanja najmanje pozornosti i vremena u nastavi stranog jezika struke (55,45 % od ukupnog broja ispitanika). Ova vjeatina takoer zauzima visoku drugu poziciju na rang -listi vjeatina koje ispitanici smatraju najpotrebnijima u profesionalnom ~ivotu: veina ispitanika (50,9 %) smatra sve jezi ne vjeatine i znanja jednako va~nima, a odmah zatim slijedi govorno izra~avanje i konverzacija kao vjeatina kojoj prednost daje 32,73 % ukupnog broja ispitanika. 3. Pitanje koje se odnosi na vremensko trajanje u enja stranog jezika na fakultetu po svojoj koncepciji mo~da ne spada u skupinu prethodnih pitanja II. dijela, no smatralo se potrebitim uvrstiti ga u anketu upravo radi davanja smjernica za zauzimanje jedinstvenog stava o potrebitosti kontinuiranog u enja stranih jezika i na nefiloloakim fakultetima, ato postotak od 90% glasova ispitanika u korist kontinuiranog u enja stranog jezika na studiju prava nedvojbeno potvruje. 4. Rezultati III. dijela Upitnika predstavljaju koristan orijentir za koncipiranje suvremenog ud~benika u skladu s potrebama i ~eljama ne samo studenata prava, nego i s prakti nim iskustvima svraenih pravnika. Neobi no je va~no da veina ispitanika smatra da se uz stru ni jezik na fakultetskoj razini mora njegovati i opi jezik (65,45 % ukupno ispitanih), poglavito konverzacija u stru nom i svakodnevnom okru~enju. Dragocjeni su i prijedlozi stru nih i opih tema koje zanimaju ispitanike, ali i sugestije glede sadr~ajne i vizualne koncepcije dobroga ud~benika. S druge strane, stavovi ispitanika, posebice onih iz uprave i pravosua, upuuju, osim na nedovoljnu zastupljenost konverzacijskih vje~bi u postojeim ud~benicima, i na nedostatnost jezi nih i tematskih sadr~aja koji bi bili od prakti ne koristi za pravnike zaposlene u pravosuu i organima lokalne samouprave. Stoga je potrebno detaljnom analizom postojeih ud~benika stranog jezika utvrditi stvarnu zastupljenost ovih sadr~aja te koncipirati takav ud~benik koji bi uklonio te nedostatke i bio usklaen s prakti nim potrebama djelatnih pravnika iz svih podru ja pravne prakse. Naravno, teako je udovoljiti svim ~eljama i uva~iti svaki prijedlog, ali smo uvjereni da su rezultati ove ankete dobar putokaz kojeg se treba dr~ati u izradi kvalitetnog ud~benika koji e biti ne samo od prakti ne koristi buduim pravnicima, nego i od njih dobro prihvaen. To bi povratno trebalo djelovati i na poja anu motivaciju za u enje jezika struke, a samim tim i na postizanje boljih rezultata. Ukoliko se to postigne, ova je anketa ostvarila jedan od svojih ciljeva, a drugi e biti ostvareni kad se i na dr~avnoj razini shvati i prihvati vrijednost multijezi nosti te kad se i na svim nefiloloakim fakultetima njema ki jezik bude, uz bok s engleskim, pa i drugim svjetskim jezicima, kontinuirano podu avao tijekom cijeloga studija, u skladu sa suvremenim kretanjima u podru ju nastave stranih jezika i specifi nim potrebama studenata. PRILOG: Upitnik za pravnike PODACI O ISPITANIKU Ime i prezime: Dob: Zvanje i stru na sprema: Zanimanje kojim se sada bavite: DIO 1. Kojim stranim jezikom (jezicima) vladate: engleskim njema kim francuskim ruskim talijanskim ----------------- nijednim 2. Koliko Vama osobno i Vaaem stru nom radu koristi znanje stranoga jezika (zaokru~iti samo jedan odgovor): nimalo malo prili no mi koristi veoma mi koristi 3. Jeste li do sada u ili njema ki jezik: da ne 4. Koliko dugo (u godinama): & & & & & & & & & & DIO 5. Ako jeste, koja Vam jezi na znanja i vjeatine u okviru njema koga jezika nedostaju u Vaaem stru nom radu (mogue zaokru~iti viae odgovora): poznavanje stru nog vokabulara poznavanje gramatike te nost i korektnost u govornom izra~avanju sposobnost gramati ki to nog pismenog izra~avanja sve gore navedeno neato drugo:& & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & .. 6. Navedite situacije u svom profesionalnom ~ivotu u kojima Vam je potrebno znanje njema koga jezika: u itanju stru ne literature (stru ni asopisi, Internet) u pisanju stru nih radova na stru nim skupovima u svakodnevnim ~ivotnim situacijama za boravka u inozemstvu ( u restoranu, banci, hotelu, zra noj luci& ) neato drugo: & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & . nije mi potrebno 7. Koje jezi ne sposobnosti i vjeatine u okviru njema kog jezika smatrate najpotrebnijima za Vaa posao i poslovne kontakte? Ako niste zaokru~ili odgovor pod g), rangirajte ostale ponuene odgovore brojkama od 1 do 6. razumijevanje stru nog (pisanog) teksta razumijevanje govora izvornog govornika pismeno izra~avanje govor (konverzacija) pismeno prevoenje s njema kog na hrvatski jezik pismeno prevoenje s hrvatskog na njema ki jezik sve vjeatine smatram jednako va~nima 8. Kojim znanjima o vjeatinama nije poklanjana dovoljna pozornost u nastavi stranoga jezika koji ste u ili tijekom Vaaega studija prava (mogue zaokru~iti viae odgovora): stru nom vokabularu i obradi stru nih tekstova konverzaciji i svakodnevnom govornom izra~avanju gramati kim strukturama koje su naj eae zastupljene u pravnim tekstovima ne emu drugom: & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & .. sve su jezi ne vjeatine bile ravnomjerno zastupljene nijednoj vjeatini nije poklonjena dovoljna pozornost 9. Je li prema Vaaem iskustvu u enje stranoga jezika tijekom prve dvije godine studija dovoljno za stjecanje svih jezi nih znanja i vjeatina potrebnih pravnicima za uspjeano obavljanje njihova posla i poslovne kontakte? da ne III. DIO 10. Treba li po Vaaem mialjenju dobar ud~benik njema kog jezika za budue pravnike sadr~avati isklju ivo tekstove tematski vezane za pravnu struku? da ne 11. Koje biste teme stru nih i drugih tekstova Vi predlo~ili za obradu u nastavi njema kog jezika pravne struke, vodei ra una o njihovoj prakti noj vrijednosti za Vaau struku? a) stru ne teme b) ope teme & & & & & & & & & & & & & & & & & . & & & & & & & & & & & & & & .. & & & & & & & & & & & & & & & & & . & & & & & & & & & & & & & & .. & & & & & & & & & & & & & & & & & . & & & & & & & & & & & & & & .. & & & & & & & & & & & & & & & & & . & & & & & & & & & & & & & & .. & & & & & & & & & & & & & & & & & . & & & & & & & & & & & & & & .. 12. Koje su po Vaaem mialjenju kvalitete dobroga ud~benika za podu avanje stranoga jezika za budue pravnike u sadr~ajnom i vizualnom smislu? sadr~ajne kvalitete: & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & vizualne kvalitete: & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & M. Sc. Ljubica Kordi, Senior Lecturer D. Sc. Nihada Muji, Assistant Professor Law Faculty in Osijek SUMMARY Foreign Language for Special Purposes: Viewpoints of Practicing Lawyers and the Law Students The last century in Europe is distinguished by the change in attitude towards the role of the faculty education not only in the development of economy, but of the whole community. Membership in the European union being the main strategic goal of the Republic of Croatia, the harmonization of Croatian tertiary level education system to that of the countries of the EU becomes the necessary precondition of that way. The republic of Croatia has confiremed its commitment to this goal by joining the Bologne Declaration in 2001. As multy-linguality represents a precondition for the cooperation in creation of the most dynamic and the most progressive economy founded on knowledge (dead-line being the year 2010), this paper presents the results of the research of attitudes of practicing lawyers and the students of law about the importance of foreign language in the field of law. The emphasis is put on German, being the language which is neglected in foreign language teching programmes in Croatia, as well as in many other European countries.On the grounds of an questionnaire undertaken among lawyers (employed in the local self-government, judiciary and law practice) of the towns of Osijek and Zadar, as well as the law students of the Law Faculty in Osijek (only those learning German as foreign language), the paper deals with the needs analysis in German language teaching at the faculties of law in Croatia. One of the goals of the analysis is to research the level of achievement of FLT at our law faculties with specific reference to practical needs of lawyers in their professional life concerning skills and knowledge of foreign language, especially German for lawyers. The second goal of this needs analysis is to specify teaching aims and guidelines for the choice of themes and teaching materials according to the necessities and wishes of the practicing lawyers and the law students, in order to create solid grounds for designing a modern textbook of German for law students, in conformity with practical needs and interests of lawyers. Mag. Ljubica Kordi D.Sc. Nihada Muji Juristische Fakultt in Osijek ZUSAMMENFASSUNG Fachbezogener Fremdsprachenunterricht im Fachbereich Jura: Einstellungen der berufsttigen Juristen und der Jurastudenten Auf Grund einer Umfrage, die unter den Juristen (in der Stadtverwaltung, Gerichtsbarkeit und Anwaltschaft) der Stdte Osijek und Zadar, sowie unter den Studenten der Fakultt fr Rechtswissenschaften in Osijek durchgefhrt wurde (mit der Umfrage wurden nur diejenigen Studenten umfasst, die Deutsch als Fremdsprache an dieser Fakultt lernen), befasst sich diese Arbeit mit der Bedarfsanalyse fr den Unterricht der Fachsprache Deutsch an den juristischen Fakultten Kroatiens. Als eines der Ziele dieser Analyse ergibt sich die Feststellung aktueller praxisbezogener Leistungsebene des FSU im Bereich Jura unter besonderer Bercksichtigung von Deutsch als Fremdsprache. Das zweite Ziel wre eine mglichtst zuverlssige Bestimmung von Unterrichtszielen und  aufgaben sowie einer thematischen Orientierung der Unterrichtsmaterialien, die tragfhige Fundamente fr die Konzipierung eines modernen, in Einklang mit praktischen Bedrfnissen und Interessen eines Juristen stehenden Lehrwerks von Deutsch im Bereich Jura bilden wrden. LITERATURA: Buitkienne, Janina (1999):  Needs Analysis  What Does It Tell Us? in: Contradictions and Balances, Conference Proceedings (The British Council& HUPE). Split. Kast, Bernd/Neuner, Gerhard (1994): Zur Analyse, Begutachtung und Entwicklung von Lehrwerken fr den fremdsprachlichen Deutschunterricht. Langenscheidt, Berlin/Mnchen. Schreiter, Ina (1989):  Die Struktur eines Fremdsprachenlehrbuchs  eine nur-organisatorische oder eine theoretisch-konzeptionelle Frage? , in: Neuere Entwicklungen im Fach Deutsch als Fremdsprache (Wissenschaftliche Beitrge der Friedrich-Schiller-Universitt Jena). Jena. Sedlan-Knig, Ljerka / Kraljevi, Lidija (1999):  Defining Preferences  a Need Analysis Project in ESP , in: Contradictions and Balances, Conference Proceedings (The British Council & HUPE). Split. Vilke-Pinter, Dubravka (1995):  Stavovi studenata Veterinarskog fakulteta Sveu iliata u Zagrebu u vezi u enja engleskog jezika kao stranog jezika na fakultetu i njihovi razlozi za biranje ovog kolegija , in: Strani jezici XXIV (3-4). Zagreb. Vilke-Pinter, Dubravka/ Kerekovi, Snje~ana (1997):  Strani jezik i struka , in: Strani jezici, XXVI, br 1. Zagreb. Vrhovac, Yvonne (1998):  U enje jezika za novu Europu , in: Strani jezici, XXVII, br. 1. Zagreb.  Od akolske 2003/04. godine na ovom je fakultetu uveden i strani jezik struke kao izborni predmet za studente 3. i 4. godine studija. Ovo istra~ivanje provedeno je u svibnju 2002. godine, pa navedeni podatak ukazuje i na prakti no postignue jednoga od postavljenih ciljeva.  Kao ato je na po etku rada naglaaeno, radi se o populaciji studenata koji na Pravnom fakultetu u Osijeku u e njema ki kao prvi strani jezik. Meu djelatnim pravnicima veinu ine oni koji su dulje u ili engleski jezik, a zanimljivo je da starii ispitanici meu njima uope nisu u ili straje     PAGE  PAGE 1 VVVVVVWXOFFFF $$Ifa$ $$Ifa$kd&$$$Iflr#AABBB064 laWW&W $$Ifa$kd$$$Iflr#AABBB @@@2064 lap2&W4WBWPW^W`WzWWWOFF $$Ifa$kd&$$Iflr#AABBB064 la $$Ifa$WWWWW4kd&$$Iflr#AABBB @064 lap $$Ifa$WWWWXX"X$XFkd'$$Iflr#AABBB064 la $$Ifa$ $$Ifa$$X&X(X*XYY]]``cchhhhhh~iiiiij2j@jBj $$Ifa$$a$BjDjljzjjjjSJAAAA $$Ifa$ $$Ifa$kd($$Iflr3##iW064 lajjkdd)$$Iflr3##iW 2064 lap2jjjjjkk$kAkd*$$Iflr3##iW064 la $$Ifa$ $$Ifa$$k@BDFJ"$fj8: $$Ifa$$a$΍(JfFkdH6$$Iflrv#AABBB064 la $$Ifa$ $$Ifa$̎ڎ܎Fkd7$$Iflrv#AABBB064 la $$Ifa$ $$Ifa$  $$Ifa$ "$$a$kd7$$Iflrv#AABBB 2064 lap2$&rД Vԕ>.pܘ$ & Fa$$ & Fa$$a$ Vh8:$ПLޡ $ & F a$$^a$$a$$ & Fa$ Rb,.024Ȥbnp*~f$ & Fa$$ & Fa$$a$$^a$fޫP\^`hد\xzܴ4еJ$ & Fa$$ & Fa$$a$$ & Fa$TX"jlnpξоvx"$~ $ & Fa$$^a$$ & Fa$$a$rt&V6dx&v|" #F##.&"'2'(H((b**H+|+,>,\,^,..00000000000001ҼҼҼҼҲ hu0Jjhu0JUjhuUjhu0JUhu6]mHsHhu6]mH sH humHsHhumH sH huCJaJ hu>* huCJ hu5\hu<~6@r,@Vd|$ & Fa$$ & Fa$$a$FNTV:hj6$ & Fa$$ & Fa$$ & Fa$$ & Fa$$a$6 *LNRVZ\l$ & F a$$ & Fa$$a$$ & Fa$ "$&hj$ & F a$$^a$$ & F a$$a$VB,.V$ & F a$$a$P|~J\^`"""$a$"" """$"&"("*","."0"2"4"6"8":"<">"@"B"D"F"H"J"L"N"P"R"T"V"V"X"Z"\"^"`"b"z"|"#%2'(*+P,R,T,V,X,Z,\,.000000 & F000000111111 1h]h&`#$ 11111111 1humHsHhuhf0JmHnHu hu0Jjhu0JU,1h. A!"#$% $$If!vh5 5 5 5 #v :V l065 4$$If!vh5 5 5 5 #v :V l065 4$$If!vh5 5 5 5 #v :V l065 4$$If!vh5 5 5 5 #v :V l065 4$$If!vh5 5 5 5 #v :V l065 4$$If!vh5 5 5 5 #v :V l065 4$$If!vh5 5 5 5 #v :V l065 4$$If!vh5 5 5 5 #v :V l065 4$$If!vh555i5 5#v#v#vi#v #v:V l06555i5 54$$If!vh555i5 5#v#v#vi#v #v:V l06555i5 54$$If!vh555i5 5#v#v#vi#v #v:V l06555i5 54$$If!vh555i5 5#v#v#vi#v #v:V l06555i5 54$$If!vh555i5 5#v#v#vi#v #v:V l06555i5 54$$If!vh555i5 5#v#v#vi#v #v:V l06555i5 5/ 4$$If!vh555o55#v#v#vo#v#v:V l506555o554$$Ifh!vh5^55i55w#v^#v#vi#v#vw:V l065`55i55y4ah$$Ifh!vh5^55i55w#v^#v#vi#v#vw:V l065`55i55y4ah%$$Ifh!vh5^55i55w#v^#v#vi#v#vw:V l @065`55i55y4ahpQ$$Ifh!vh5^55i55w#v^#v#vi#v#vw:V l @@2065`55i55y4ahp2$$Ifh!vh5^55i55w#v^#v#vi#v#vw:V l @065`55i55y/ 4ahp$$Ifh!vh5^55o55w#v^#v#vo#v#vw:V lN065`55o55t/ 4ah$$If!vh555i5#v#v#vi#v:V l t06555i5$$If!vh555i5#v#v#vi#v:V l t06555i5$$If!vh555i5#v#v#vi#v:V l t06555i5$$If!vh555i5#v#v#vi#v:V l t06555i5$$If!vh555i5#v#v#vi#v:V l t06555i5$$If!vh555i5#v#v#vi#v:V l t06555i5$$If!vh555535#v#v#v#v3#v:V lC t0  $6555535/ 4$$If!vh555535#v#v#v#v3#v:V l) t0  $6555535/ 4$$If!vh555535#v#v#v#v3#v:V l) t0  $6555535/ 4$$If!vh555535#v#v#v#v3#v:V l) t0  $6555535/ 4$$If!vh555535#v#v#v#v3#v:V l) t0  $6555535/ 4$$If!vh555535#v#v#v#v3#v:V l t0  $6555535/ 4$$If!vh555535#v#v#v#v3#v:V l) t0  $6555535/ 4$$If!vh555535#v#v#v#v3#v:V l) t0  $6555535/ 4$$If!vh555535#v#v#v#v3#v:V l) t0  $6555535/ 4$$If!vh555525#v#v#v#v2#v:V l 0$65555254$$If!vh5h55i55#vh#v#vi#v#v:V l t65A5B/ /  /  /  / / /  4i$$If!vh5h55i55#vh#v#vi#v#v:V l @@@ t265A5B/  / /  /  / / / 4p2$$If!vh5h55i55#vh#v#vi#v#v:V l t65A5B/ /  /  / / / / 4=$$If!vh5h55i55#vh#v#vi#v#v:V l @ t65A5B/ /  /  / / / / 4p$$If!vh5h55i55#vh#v#vi#v#v:V l t65A5B/ /  /  / / / / 4$$If!vh5&55i55#v&#v#vi#v#v:V l065A5B44$$If!vh5&55i55#v&#v#vi#v#v:V l @@@2065A5B4p2$$If!vh5&55i55#v&#v#vi#v#v:V l065A5B4$$If!vh5&55i55#v&#v#vi#v#v:V l @065A5B4p$$If!vh5&55i55#v&#v#vi#v#v:V l065A5B4$$If!vh555j5T5#v#v#vj#vT#v:V l06555i5W54L$$If!vh555j5T5#v#v#vj#vT#v:V l 206555i5W54p2$$If!vh555j5T5#v#v#vj#vT#v:V l06555i5W54 $$If!vh555j5T5#v#v#vj#vT#v:V l 06555i5W54p$$If!vh555j5T5#v#v#vj#vT#v:V l06555i5W54$$If!vh555j5T5#v#v#vj#vT#v:V l4P06555j5P54f4$$If!vh555j5T5#v#v#vj#vT#v:V l406555j5O54f4$$If!vh555i5W5#v#v#vi#vW#v:V l065A5B44$$If!vh555i5W5#v#v#vi#vW#v:V l 2065A5B4p2$$If!vh555i5W5#v#v#vi#vW#v:V l 065A5B4p$$If!vh555i5W5#v#v#vi#vW#v:V l065A5B4$$If!vh555i5W5#v#v#vi#vW#v:V l065A5B4$$If!vh555i55#v#v#vi#v#v:V l065A5B4$$If!vh555i55#v#v#vi#v#v:V l065A5B44$$If!vh555i55#v#v#vi#v#v:V l 2065A5B4p2$$If!vh555i5 5#v#v#vi#v #v:V l065A5B4$$If!vh555i5 5#v#v#vi#v #v:V l065A5B44$$If!vh555i5 5#v#v#vi#v #v:V l 2065A5B4p2@@@ NormalCJ_HaJmHsHtH>@> Naslov 1$$@&a$5\>A@> Zadani font odlomkaZi@Z Obi na tablica :V 44 la .k@. Bez popisa <B@< Tijelo teksta$a$:@: Zaglavlje  p#2)@2 Broj straniceRP"R Tijelo teksta 2$-D@M a$@Q@2@ Tijelo teksta 3$a$TC@BT Uvu eno tijelo teksta$^a$>@R>  Tekst fusnoteCJaJ>&@a> Referenca fusnoteH* Y;>%Ba{|}~    efqr%& \]./FGHI f%g%h%v%w%''++d-e-f-g-}-~-----11O3P36666666737I7Z7[7d7k7r7x7y777777777777777777777778 8 888 8%8&8'888899T9U9i99999999999999999999999:: ::::!:":$:*:0:5:;:<:D:K:R:Y:`:a:b:c:d:e:::;;f=g=^>_>[A\AiCjClCmCCCCCCCDD#D*D+D3D8D?DDDIDJDPDUD\DcDkDlDuD|DDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDEE(F)FBFYFoFvFwF~FFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFGG&I'IRRpRqRRRSSpUqU;XfEfFfSf^feflfsfzf{fffffffffff`gag~hhXjYjllnn o ooo'o>oGoTo]ocojokoooooooooooooooooooo pppp$p+p,p-p.p/ppprrttvvyxzx{x|x}x~xxxxxy$y3y:y;yzDzEzTzYz_zfzmznzozpzqz { {}}MNnoہ܁݁ށ߁@ARi‚ɂЂт%+067FTZagnopqr!8N]djkqw~MO.?M\dekryghSaŎ'9oޏ 1RhxŐ#Nf'sܒݒyۓ(d Cfg˕ 01234~˖ܖ јҘ/Y͙ BȚɚkʛΛHlVW([ ĠFϡСѡҡգ֣+, ٸڸ۸ܸݸ޸߸&5:SstxyŹ̹ع`glĺź'NO þEvGHwPbcfjklm!%&'()*+,-NO;vwZ[\]^_`abcdefghijklmnopqr?HIJ^q&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKWX{mBCDEFGH^00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000 00 00000000000000 00000000000000000000000000I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0@0I0000;@0I00@0I00@0I00@0I00I00BI00I00@0@0I00I00 $$$$$'1 1s<F  Z/bvvv.wdwwwxz2{~{{|B||r} ^0^Ԕ0Rh~¹ع*RpZ:*,VW&WWW$XBjjj$ktkk0llm|l}}}"~~"& $ f~6"V"0 1tvwxyz{|}~ !"#$%&'()*+,-./0123456789:;=>?@ABCDE1u  '!!?VWZ[b)/befklqrvwzJMOVW]djkpq|}&KWXbdjtJKde9:B$%AB`az dfpr$& []-/~EI e%h%u%w%''*+c-g-|-~-----11N3P3666666772737H7I7Y7[7c7d7j7k7q7r7w7y7777777777777777777777777777777777777888 888888 8$8'88899S9U9h9i999999999999999999999999999999999:::::::: :":):*:/:0:4:5:::<:C:D:J:K:Q:R:X:Y:_:e:::;;e=g=]>_>ZA\AhCnCCCCCCCCCDDDD"D#D)D+D2D3D7D8D>D?DCDDDHDJDODPDTDUD[D\DbDcDjDlDtDuD{D|DDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDEE'F)FAFBFXFYFnFoFuFwF}F~FFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFGG%I'IR2RoRRRRSSoUqU:XfDfFfRfSf]f^fdfefkflfrfsfyf{fffffffffffff_gag}hhWjYjllnn oooo&o'o=o>oFoGoSoTo\o]obocoiokooooooooooooooooooooooooooooooooo p ppppppp#p$p*p/ppprrttvvxx~xxxxxxx yy#y$y2y3y9yzCzEzSzTzXzYz^z_zezfzlzqz { {}}LNmoځ?AQRhi~‚Ȃɂςт$%*+/057EFSTYZ`afgmr !78MN\]cdikpqvw}~LO-.>?LM[]cejkqrxyfhRS`aĎŎ&'89noݏޏ 01QRghwxĐŐ"#MNefGf--7'8U9e:CDEFwXEYefo/px z+zqzAr!MS9oޏ1RNfl?KXt{em:GH k ya"3K"㖻0%F/(m\,*׊exACp B ZgJ8 C. e!sD*LuD$$r.uV^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH. ^`o()^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L. ^`o()^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L. ^`o()^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`o()0^`0o(.$ $ ^$ `o(.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L. ^`o()^`o(.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`o()tt^t`.DLD^D`L.  ^ `.  ^ `.L^`L.^`.TT^T`.$L$^$`L.^`o()tt^t`.DLD^D`L.  ^ `.  ^ `.L^`L.^`.TT^T`.$L$^$`L. ^`o()^`o(.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`o()tt^t`.DLD^D`L.  ^ `.  ^ `.L^`L.^`.TT^T`.$L$^$`L. ^`o()0^`0o(.$ $ ^$ `o(.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L. ^`o()^`o(.$ $ ^$ `OJPJQJ^Jo(-@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`o(. \ ^ `\o(..808^8`0o(...808^8`0o(.... ^`o( ..... ^`o( ...... `^``o(....... `^``o(........ pp^p`o(......... $rF/(xAC. e BgJ,**Lu!s0%K"yak >p`%d 8RCx Ry 8T-uf6737I7Z7[7d7k7r7x7y777777777777777777777778 8 888 8%8&8U9i9999999999999999999999:: ::::!:":$:*:0:5:;:<:D:K:R:Y:`:a:CCCD#D*D+D3D8D?DDDIDJDPDUD\DcDkDlDuD|DDDDDDDDDDDDDDDDD)FBFYFoFvFwF~FFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFwXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXYYYYY Y Y YYYYYYYYYY%Y'Y)Y,Y/Y0Y7Y:Y=Y@YCYDYeeeeeeeeef fff*f1f7f>fEfFf^feflfsfzf{fffffffo'o>oTocojokoooooooooooooooooooppp$p+p,pxxy$y3y;yzDzEzTzYz_zfzmznzARi‚ɂЂт%+067TZagno!8N]jkqw~M\dekry@N+6789:DFIYZefo`` ``0`:`^`@`v`x`z`|````````VUnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial"1cFcFif o o"4d2QHX?f2Ljubica KordiP4_1700Celeron@         Oh+'0  8 D P \hpxLjubica KordiP4_1700NormalCeleron2Microsoft Office Word@F#@dk_@߆@߆ ՜.+,0 hp|  o Ljubica Kordi Naslov  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdfghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry F߆Data H81TableeWordDocument.SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjs  F!Microsoft Office Wordov dokument MSWordDocWord.Document.89q