Pregled bibliografske jedinice broj: 211723
Fra Mladen Barabrić između historiografije i fikcije
Fra Mladen Barabrić između historiografije i fikcije // Pasionska baština 2004., Muka kao nepresušno nadahnuće kulture - Vukovar kao paradigma muke, Zbornik radova 4. međunarodnoga znanstvenog simpozija / Čikeš, Jozo (ur.).
Zagreb: Udruga Pasionska baština, Zagreb, 2005. str. 108-128 (pozvano predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 211723 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Fra Mladen Barabrić između historiografije i fikcije
(Mladen Barbarić between historiography end fiction)
Autori
Bilić, Anica
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Pasionska baština 2004., Muka kao nepresušno nadahnuće kulture - Vukovar kao paradigma muke, Zbornik radova 4. međunarodnoga znanstvenog simpozija
/ Čikeš, Jozo - Zagreb : Udruga Pasionska baština, Zagreb, 2005, 108-128
Skup
4. međunarodni znanstveni simpozij, Muka kao nepresušno nadahnuće kulture - Vukovar kao paradigma muke, Pasionska baština 2004.
Mjesto i datum
Vukovar, Hrvatska, 22.04.2004. - 25.04.2004
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
Mladen Barbarić; historiografija; fikcija
(Mladen Barbarić; historiography; fiction)
Sažetak
Minornom, neovjerenom u kritičkoj literaturi, nedostupnom suvremenoj čitateljskoj publici, nepoznatom hrvatskim književnim povijestima, piscu franjevcu Mladenu Barbariću (1873. - 1936.) povijest je opsesija, što će rezultirati brojnim povijesnim člancima i odraziti se u književnim djelima (Kod Žalosne Gospe, 1918., Pašino srce, 1929., Rodoljupke, 1893., Olovska Gospa). U radu se motri piščev odnos prema povijesti i označuje antikvarnim, što se očituje u skupljanju povijesne građe, njezinu pohranjivanju u historiografsku fikciju, potom u kampanilizmu te zavičajnoj identifikaciji sa spomenicima prošlosti i traženju sigurnosti u običajnom životu, očuvanom predajom. Nastoji se pratiti odraz njegovih spoznaja proizišlih iz shvaćanja povijesti kao učiteljice života na idejnom, tematsko-sadržajnom, fabulativnom i žanrovskom planu književnih djela, proniknuti u razloge priklanjanja poetici pučkoga igrokaza ili pak usmenih djela te usvajanja stihovane naracije. Podcrtava se atipičnost Barbarićeva književnoga rada, što se, između ostaloga, očituje u aktualiziranju tada već posve anakrone antiturske tematike. Kako se u Barbarićevim književnim djelima povijesni događaji reflektiraju kroz kršćansko vrijednosno motrište, čitamo ih kao pučki književni fenomen tim više što se oblikuju na presjecištu usmene i autorske književnosti, zauzevši rubni položaj unutar književnopovijesnih i vrijednosnih nizova.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
POVEZANOST RADA
