Pregled bibliografske jedinice broj: 211369
Srčanožilne bolesti u bolesnika na redovitoj hemodijalizi
Srčanožilne bolesti u bolesnika na redovitoj hemodijalizi // 5. hrvatski kongres o aterosklerozi : knjiga sažetaka ; u: Liječnički Vjesnik. Suplement 3
Zadar, Hrvatska, 2005. str. 78-78 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 211369 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Srčanožilne bolesti u bolesnika na redovitoj hemodijalizi
(Cardiovascular diseases in the patients on maintenance hemodialysis)
Autori
Rački, Sanjin ; Zaputović, Luka ; Gržetić, Mirjana ; Mavrić, Žarko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
5. hrvatski kongres o aterosklerozi : knjiga sažetaka ; u: Liječnički Vjesnik. Suplement 3
/ - , 2005, 78-78
Skup
Hrvatski kongres o aterosklerozi (5 ; 2005)
Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 21.09.2005. - 24.09.2005
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
srčanožilne bolesti; hemodijaliza
(cardiovascular; disease; hemodialysis)
Sažetak
Srčanožilne bolesti su učestale u bolesnika s terminalnim zatajenjem bubrega (TZB). Njihova je pojavnost vrlo rana u bolesnika s progresivnim gubitkom bubrežne funkcije. Visoka je prevalencija srčanožilnih bolesti na početku liječenja hemodijalizom (HD). Takvo stanje se može objasniti vrlo ranim utjecajem ne samo općih čimbenika srčanožilnog rizika, već i specifičnih, tzv. "uremijskih" čimbenika srčanožilnog rizika. Cilj ovog rada je ispitati prevalenciju čimbenika srčanožilnog rizika u bolesnika na početku liječenja HD, te njihov pobol i smrtnost od srčanožilnih bolesti. Analizirano je 144 bolesnika na redovitoj HD u KBC Rijeka u razdoblju 1998.-2003. godine. Ispitani su čimbenici srčanožilnog rizika te pobol i smrtnost bolesnika. Prosječna dob bila je 65± ; ; 12 godina s najvećom prevalencijom starijih dobnih skupina, podjednake zastupljenosti po spolu. Najzastupljenija osnovna bubrežna bolest bila je dijabetička nefropatija (30, 6%). Vodeći uzrok smrti bile su srčanožilne bolesti (60, 6%) a pojedinačno akutni infarkt miokarda (22, 7%). Značajno češći opći srčanožilni čimbenici rizika bili su arterijska hipertenzija i hiperlipidemija, a "uremijski" : anemija, povišen ekstracelularni volumen (ECV) i niska doza isporučene dijalize. Na početku liječenja HD postojala je značajna zastupljenost preegzistentnih srčanožilnih bolesti: hipertenzivne bolesti srca, ishemijske kardiomiopatije i periferne arterijske bolesti. Čimbenici srčanožilnog rizika povezani s višom smrtnosti bili su: dijabetes (p<0, 001), hiperlipidemija (p<0, 0001), malnutricija (p<0, 05), smanjeni postotak snižavanja ureje (p<0, 0001), povišen ECV (p<0, 0001), primjena polusintetskih membrana (p<0, 001), niskoprotočne hemodijalize (p<0, 001) i neadekvatna korekcija anemije (p<0, 05). Srčanožilne bolesti vodeći su uzrok pobola i smrtnosti u bolesnika na redovitoj HD. Rana prevencija srčanožilnih bolesti, pravodobna priprema za dijalizu i biološki primjerena HD mogli bi smanjiti pobol i smrtnost ove skupine bolesnika.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Scopus
- MEDLINE