Naslov
Procjena agronomskih svojstava djetelinsko travnih smjesa značajnih za oplemenjivanje i proizvodnju
(Estimation of agronomic traits of clover-grass mixtures important for breeding and production)

Autori
Bolarić, Snježana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Agronomski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
19.12

Godina
2002

Stranica
78

Mentor
Kozumplik, Vinko

Ključne riječi
djetelinsko travne smjese; prinos zelene mase; prinos zrakosuhe tvari; kemijska svojstva; stabilnost
(clover grass mixtures; green mass yield; dray matter yield; chemical traits; stability)

Sažetak
Cilj istraživanja bio je procjeniti interakcije smjesa x okolina za agronomski važna svojstva petnaest djetelinsko travnih smjesa (1), procjeniti germplazmu interesantnu za oplemenjivački razvoj novih sorata (2), i utvrditi najpodesnije smjese za uzgoj u određenim agroekološkim uvjetima. Pokus je postavljen 1998. g. na tri lokacije (područje Vrbovca, Otočca i Medvednice) po shemi randomiziranog blok rasporeda u četiri ponavljanja. U pokusu je proučavano 15 djetelinsko travnih smjesa (14 introduciranih i jedna domaća snmjesa-kontrola. Pet smjesa je porijeklom iz Austrije, tri iz Njemačke i šest iz Slovenije. Tijekom 1999., 2000. i 2001. godine proučavan je prinos zelene mase, prinos zrakosuhe tvari i sadržaj sirovih bjelančevina, a tijekom 2000. i 2001. godine sadržaj sirovih vlakana, sirovih masti i nedušičnih ekstraktivnih tvari. Za procjenu stabilnosti proučavanih svojstava djetelinsko travnih smjesa u različitim okolinama korištene su metode dinamičkog (regresija i vrijanca odstupanja od regresije) i statičkog koncepta (koeficijent varijabilnosti), a u određivanju povezanosti prinosa zelene mase i zrakosuhe tvari te povezanosti proučavanih agronomskih i kemijskih svojstava smjesa korišten je Pearson korelacijski koeficijent. Proučavane smjese su se značajno razlikovale u proučavanim svojstvima, više u prinosu zelene mase i prinosu zrakosuhe tvari, a manje u sadržaju sirovih bjelančevina, vlakana, masti i NET-a. Statistički opravdane razlike su nađene između lokacija i godina. Signifikantne su bile i interakcije smjesa x lokacija, smjesa x godina, lokacija x godina i smjesa x lokacija x godina. Za oplemenjivačke svrhe najinteresantnija se pokazala germplazma smjesa S5, S9 i S12. Unutar ovih smjesa među travnim vrstama najadaptabilnijim i najdugotrajnijim su bile vrste Dactyliy i Festuca, a među djetelinama Tr. pratense L. Slaba korelativna povezanost između prinosa i udjela bjelančevina upućuje da je u oplemenjivačkom razvoju novih sorata moguće ići na izbor na prinos bez znatnijeg utjecaja na sadržaj bjelančevina. Visoka korelativna vrijednost prinosa zelene mase i zrakosuhe tvari ukazuje na mogućnost oplemenjivanja na prinos na osnovi zelene mase. Za proizvodnju na lokaciji Vrbovec najinteresantnije su se pokazale smjese S1, S4 i S12, na lokaciji Otočac smjese S4 i S10 i na Medvadnici smjese S3, S7 i S12. Na osnovi korelacija između vrijednosti svojstava sorata lokacija ustanovljena je najveća sličnost između Otočca i Medvednice, a najmanja između Medvednice i Vrbovca.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA